Fudbalskoj reprezentaciji Hrvatske poništen je u poslednjim sekundama utakmice protiv Portugala gol zbog ofsajda koji je detektovao senzor ugrađen u zvaničnu loptu Svetskog prvenstva. Kako radi ta izuzetno precizna tehnologija
Fudbalska reprezentacija Hrvatske poražena je u dramatičnoj utakmici šesnaestine finala Svetskog prvenstva nakon što joj je zbog ofsajda poništen gol postignut u samoj završnici meča.
Bolji su bili fudbaleri Portugalije koji su slavili rezultatom 2:1, ali od golova i odlične igre oba tima u drugom poluvremenu, ova utakmica biće zapamćena mnogo više upravo zbog pomenutog ofsajda koji je dosuđen zahvaljujući senzoru koji je ugrađen u svaku loptu kojom se igra prvenstvo.
Zvanične informacije kažu da je ta tehnologija u zvaničnoj lopti prvenstva – a reč je o lopti Trionda kompanije „Adidas“ – registrirovala da je reprezentativac Hrvatske Igor Matanović kosom dodirnu loptu pre nego što je ona stigla do Maria Pašalića, koji se u tom trenutku nalazio u ofsajdu. Pašalić je zatim dodao loptu saigraču Jošku Gvardiolu koji je postigao gol za 2:2, ali je taj pogodak poništen nakon provere VAR tehnologijom.
Odluka je, naravno, izazvala burne reakcije među navijačima Hrvatske, ali i kod drugih ljubitelja fudbala, od kojih mnogi smatraju da je toliko tehnološki napredna lopta zapravo upropastila fudbalsku igru.
Mnogi se pitaju kako je to što je Matanović kosom dotakao loptu uopšte moglo da utiče na igru, a time i na ofsajd, ali su podaci koji su očitani sa lopte nedvosmisleno pokazali da je njegovog kontakta s loptom bilo.
Šta kaže Zlatan Ibrahimović
Protiv sudijske odluke da se Hrvatskoj poništi gol zagremeo je i legendarni Zlatan Ibrahimović:
„Za mene je ono čist gol! Fudbal se vrti oko onoga što se stvarno dogodi na terenu, a kada sam ponovo pogledao snimak, jasno sam video da se lopta odbila od portugalskog defanzivca (Renata Veige) pre nego što je stigla do hrvatskog napadača. To menja apsolutno sve! Ako postoji nameran dodir ili očigledno skretanje lopte od strane odbrambenog igrača koje resetuje fazu igre, onda ne možete kazniti napadača zato što se našao u toj poziciji“.
Zlatan se posebno ostrvio na samu svrhu VAR sistema, koji je u Severnoj Americi počeo da „kroji sudbine i meri milimetre i procente dodira“ koji se golim okom ne mogu videti.
„Zbog čega VAR uopšte postoji? Valjda da ispravi očigledne i kardinalne greške sudija, a ne da stvara još više haosa i kontroverzi. Mislim da su doneli katastrofalnu i potpuno pogrešnu odluku. Svako ko je gledao utakmicu mogao je da vidi kontakt portugalskog igrača pre nego što je lopta stigla do Pašalića i Gvardiola. Po mom mišljenju, gol je morao da bude priznat i Hrvatska je zaslužila produžetak.“
Kako funkcioniše senzor u lopti
Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija, odnosno Fifa, navodi da u pitanju senzor koja radi na frekvenciji od 500 herca (Hz). To znači da ta tehnologija u sve tri dimenzije beleži podatke o kretanju, ubrzanju i rotaciji lopte 500 puta u sekundi.
Senzor se nalazi u centru lopte, a poseban sistem suspenzije održava ga u stabilnom stanju i štiti od jakih udaraca.
U pitanju je čip težine 14 grama koji u sebi objedinjuje dva različita senzora koji rade istovremeno: ultra-wideband (UWB) senzor, koji služi da odredi tačnu poziciju lopte na terenu u realnom vremenu i inertial measurement unit (IMU) senzor, koji prati kretanje lopte u tri dimenzije, odnosno njenu brzinu, rotaciju i ubrzanje.
Senzor u realnom vremenu šalje podatke sudijama u VAR sobi, a ta tehnologija ima dve ključne uloge – da detektuje tačan milisekund kada je lopta upućena i da očita i najmanji kontakt sa loptom.
Detektovanje tačnog trenutka u kome je lopta upućena omogućava softveru da u VAR sobi zamrzne sliku u pravom trenutku, čime se precizno utvrđuje pozicija igrača. Istovremeno detekcija kontakta rešava dileme kod sumnjivih igranja rukom ili provera da li je lopta zakačila nekog igrača na putu ka golu.
Takvi podaci bili su od ključnog značaja prilkom poništavanja gola reprezentacije Hrvatske.
Fifa navodi da su između 2020. i 2022. godine sprovedena brojna testiranja čiji je cilj bio da se potvrdi tačnost podataka koje prikuplja senzor u lopti. Osim toga, pred svako takmičenje koje organizuje Fifa radi se niz rigoroznih testova i protokola kako bi moglo da se osigura da tehnologija funkcioniše besprekorno.
Testovi su pokazali i da senzori ne utiču na ponašanje i let lopte, njenu težinu i ravnotežu, navodi Fifa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Željko Obradović vraća se u Beograd, ovog puta kao trener Panatinaikosa, u prvom susretu protiv Partizana od odlaska s klupe crno-belih. Arena je rasprodata, a večerašnji evroligaški duel donosi susret bivšeg trenera i kluba čiji je jedan od najznačajnijih ljudi u istoriji
Američki glumac Ar Džej Miti, poznat po ulozi Voltera Vajta Džuniora u seriji „Breaking Bad“, preminuo je, objavili su mediji. Uzrok smrti nije zvanično saopšten
U vreme kralja Aleksandra, zadatak štampe bio je da na sve načine veliča rad vlade i ministara, čak i kada je bilo očigledno da se istina prikriva. O zloupotrebama policije i žandarmerije se nije smelo pisati čak ni onda kada su bile evidentne, a cenzori su u svemu videli opasnost, pa i u bajkama
Od tri festivala specijalizovana za animaciju u Srbiji, ove godine je opstao samo jedan – Animator fest u Jagodini. Ovo njegovo izdanje je dobar recept kako opstati u nemogućim uslovima
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.