Grčka je omiljena destinacija srpskih turista, ali na pojedinim plažama more krije opasnosti koje ne treba potcenjivati. Jake struje i veliki talasi mogu da ugroze i iskusne plivače
Plaža Sikija na Sitoniji na Halkidikiju ovog leta bila je poprište dramatičnog događaja, koji je pokazao da talasi ne praštaju nepažnju. Kako je Kurir preneo, „programer iz Niša” spasao je troje ljudi iz „podivljalog” mora.
Samo nekoliko dana ranije, na plaži u obližnjem Sartiju, pedesetšestogodišnji srpski državljanin izgubio je život pokušavajući, prema nezvaničnim informacijama, da pomogne muškarcu kojeg je snažna morska struja odvlačila od obale.
Grčka je i ovog leta jedna od najposećenijih destinacija srpskih turista. Ipak, neke plaže poznate su po jakim strujama i talasima koji mogu da iznenade i dobre plivače.
Zato smo izdvojili plaže u Grčkoj na kojima bi kupači trebalo da budu posebno oprezni.
Koje plaže su opasne u Grčkoj i zašto?
Sarti je jedno od najpopularnijih mesta na Sitoniji, ali ima plažu sa nepredvidivm morem. Talasi ovde mogu da budu veoma jaki, a morska struja lako da odvuče plivače ka dubini. Poseban oprez saveteuje se i zbog toga što tu letuju porodice sa decom. Spasioci apaleuju na kupače da kada su postavljene crvene zastavice ne ulazeu vodu.
Plaža Posidi rt, koja se nalazi na Kasandri, odnela je poslednjih godina nekoliko života. Zbog plime i oseke njen oblik se stalno menja. Delovi plaže često „potonu” u more i ne vidi se i onda kasnije „izrone” drugačiji, što je čini jednom od najopasnijih plaža na Halkidikiju. Ukoliko ipak želite da plivate ovde, ne udaljavajte se mnogo od obale. Lokalni spasioci godinama apeluju na turiste da se ne kupaju na samom špicu spruda, zbog jakih morski struja.
Povratne struje i klisko kamenje
I Mirtos plaža na Kefaloniji, iako jedna od najpoznatijih plaža u zemlji, zahteva oprez. Najveća opasnost ovde su takozvane povratne struje. Voda postaje duboka već nakon nekoliko metara od obale, te voda koja udara u obalu vraća se ka pučini velikom brzinom. Na Mirtosu se savetuje kupanje isključivo uz samu obalu kada su talasi veliki.
Na ostrvu Tasos plaža Peradajz takođe je poznata po jakim strujama, te se posetiocima savetuje da se ne udaljavaju mnogo od obale.
U okolini Parge nalzi se plaža Sarakiniko. Belo vulkansko kamenje postaje vrlo klizavo kada se pokvasi, te ako vas talasi obore i završite u moru, teško je vratiti se obalu.
Na plaži Navagio na Zakintosu, na kojoj se nalazi fotogenična olupina broda, pre nekoliko godina došlo je do odrona dela obale. Nekoliko posetilaca tada je bilo povređeno, a plaža je nakon ove nesreće zatvorena. Litice mogu biti opasne i na pojedinim plažam na Lefkadi i Krfu.
Lekari podsećaju i da su jedan od najčešćih uzroka smrti srčani problemi, često prouzrokovani naglim ulaskom u hladnu vodu nakon boravka na visokoj temperaturi, te se savetuje i postepen ulazak u more.
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“!Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi
Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma
Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane
Koncert Jelene Karleuše u Lučanima, drugi put zakazan nakon što je prvi nastup otkazan, nije održan. Ispred Doma kulture okupili su se građani koji su uzvikivali „Pumpaj, pumpaj“ i protestovali protiv nastupa
Svakome ko se bavi novinarstvom u Srbiji treba da bude čast da bude deo redakcije „Vremena“, kaže Igor Božić o dolasku u naš tim. Donedavni prvi čovek N1 će, osim što će pisati, biti i producent „Vreme filma“
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.