img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Grad opijajućeg mirisa

02. новембар 2022, 20:22 Robert Čoban
NJUJORK OVOG OKTOBRA: Bivša zgrada Misije Srbije;...
Copied

Njujork se posle pandemije vratio u svoj uobičajeni ritam. Jedino što se razlikuje je miris marihuane koji se oseća bukvalno na svakom koraku, što je njujorški portal “Vox” predstavio karikaturom Kipa slobode koji umesto baklje drži – veliki zapaljeni džoint

Taksi nije mogao da se probije do hotela jer je veliki deo Pete avenije bio blokiran zbog Columbus Day parade, koja se nakon pauze od 2020. godine ponovo redovno održava. Razlog prekidu nije bio samo korona virus. Ubistvo Afroamerikanca Džordža Flojda od strane belog policajca u maju 2020. pokrenulo je novi talas “političke korektnosti” širom planete, pa su rušeni spomenici mnogih istorijskih ličnosti koje su po nekima bile simbol kolonijalizma, a među njima i Kristifora Kolumba.

ColumbusDay1
…Columbus Day;…

Kad je u ultraliberalnom Berkliju u Kaliforniji 1992. godine Columbus Day preimenovan u Indigenous People’s Day, novi naziv su prihvatili i drugi gradovi. Međutim, njujorški Italijani, koji slave svog zemljaka Kolumba, nisu želeli da promene naziv proslave, pa je tako i ove godine 78. Columbus Day parada održana duž najpoznatije Pete avenije ovog grada, između 44. i 72. ulice.

Naš taksi se zaustavio na Medison aveniji pa smo kofere do hotela vukli pešice, čekajući da nas policajci propuste preko Pete avenije u pauzi kolone između živopisnih alegorijskih kola iz čijih su se zvučnika čuli zvuci kancona i pesama najpoznatijeg njujorškog Italijana 20. veka – Frenka Sinatre.

Povorka prolazi pored treće po veličini sinagoge na svetu i najveće izvan Izraela – Hrama Emanu-el. Odmah zatim, na Petoj aveniji je malena (u odnosu na ostale zgrade) palata smeštena između 66. i 67. ulice. Zgrada je opasana skelama, na jarbolu ispred nje ne visi nikakva zastava, a prazno mesto na fasadi kazuje da je tu nekada bila tabla sa nazivom zgrade. Reč je o nekadašnjoj Misiji Jugoslavije, kasnije Srbije, koja je pre nekoliko nedelja prodata za 50 miliona dolara. Prvi vlasnik palate bio je guverner Long Ajlenda Robert Bikman Livingston, pa se po njemu zdanje naziva i Bikmanova kuća. Kasnije je tu boravila i Emili Vanderbilt Vajt, supruga Henrija Vajta, nekadašnjeg ambasadora SAD u Francuskoj i Italiji i jedna od ćerki Vilijama K. Vanderbilta, poznatog industrijalca, čuvenog po finansiranju gradnje njujorške Centralne železničke stanice.

stsua
…Kip slobode u portalu “Vox”;…

Na ulicama je nemoguće ne osetiti miris marihuane. Naime, u proleće 2021. marihuana “za rekreacionu upotrebu” u Njujorku je postala legalna za starije od 21 godine. Maksimalna količina koju smete da posedujete je 24 grama. Za par meseci legalni Cannabis shops otvorili su se gotovo na svakom uglu. Njujorški portal “Vox” predstavio je novonastalu situaciju karikaturom Kipa slobode koji umesto baklje drži – veliki zapaljeni džoint.

“Najveći pobornici marihuane bili su republikanci! Sa jedne strane tako drže sirotinju stondiranom i umrtvljenom, bez pomisli na pobunu, a pritom i ubiru ogromnu zaradu od legalne trgovine koja je ranije bila u sivoj zoni”, objašnjava mi Mirko Ilić. Kaže da tokom šetnje od svog studija na Junion skveru do Mitpeking distrikta u kojem živi, može bez problema da se “uradi” udišići samo dim iz tuđih džointa.

Sigurno najpoznatiji dizajner poreklom sa prostora bivše Jugoslavije, umetnik čiji su radovi bili na naslovnim stranama najpoznatijih američkih novina i magazina (“Tajm”, “Njujork tajms”, “Volstrit džornal”…) a 38 njegovih dela nalazi se u stalnoj kolekciji MoMA, Mirko je u SAD od 1986.

Kada dođem u Njujork, uvek se sretnem s njim i svaki taj susret napravi varnicu za neku novu ideju i projekat. Mirko je 2017. pokrenuo projekat “Tolerance” u sklopu kojeg organizuje izložbe širom sveta (do sada ih je bilo 144) a na njima prikazuje plakate na kojima su svoje radove na temu tolerancije prezentovali neki od najznačajnijih dizajnera današnjice. Zajedno smo u Novom Sadu organizovali ovu izložbu čak tri puta sa uvek novim plakatima dizajnera sa svih meridijana.

Pre pandemije, Mirkov atelje se nalazio u zgradi Miltona Glejzera, slavnog autora “I love NY” slogana i logoa. Nakon Glejzerove smrti 2020, porodica je prodala zgradu a Mirko se preselio u novi atelje na Junion skveru pored zgrade Decker Building, u kojoj je Endi Vorhol od 1967. do 1973. imao svoju “Fabriku”.

Pridružile su nam se moja mlađa ćerka India i njena prijateljica Damaris, koja se nakon razvoda roditelja iz Novog Sada preselila kod oca u Njujork. Priča nam da je posebno klasifikovanje različitih seksualnih identiteta, o čemu gledamo u filmovima, postalo stvarnost u njujorškim osnovnim i srednjim školama. LGBTQ klasifikacija uključila je i non–binary kategoriju za one koji ne žele da se opredeljuju kojeg su pola. Te stvari u obrazovnim ustanovama, ali i drugim segmentima javnog života ovde svi doživljavaju veoma ozbiljno. Mirko dodaje da je to tačno, ali da žitelji Njujorka žive u “bablu”, dobar deo SAD je i dalje konzervativan i isključiv, možda čak i više nego pre deset godina, recimo.

U sredini parka na Junion skveru Mirko mi pokazuje jarbol sa američkom zastavom na kojem se pri dnu nalazi “fašio”, snop koji je simbol italijanskog fašizma. Jarbol je podignut krajem dvadesetih, u vreme dok je Musolini još bio opšteprihvaćena figura među Amerikancima i omiljena kod većine ovdašnjih Italijana. Nikome kasnije nije palo na pamet da taj jarbol sruši ili redizajnira.

U Central parku na Strawberry fields ulični svirač peva Lenonov Imagine, dok nekoliko koraka dalje na ulazu u “Dakotu” i dalje stoji čuvar. Tako je od 8. decembra 1980, kada je u mračnom pasažu ove mistične njujorške zgrade sa pogledom na Central park Mark Dejvid Čepmen ispalio smrtonosne hice u slavnog osnivača Bitlsa.

Zgradu je 12 godina ranije Roman Polanski iskoristio kao lokaciju za kultni film Rozmarina beba. Inače, bord vlasnika stanova nekoliko puta je poništio prodaju stanova nekim poznatim ličnostima za koje su njegovi članovi smatrali da nisu dostojni života u jednoj od najikoničnijih zgrada na svetu, a među njima su Antonio Banderas i Melani Grifit, Bili Džoel, Madona i Šer. Biljana Srbljanović mi je pričala kako je jednom dočekivala Novu godinu u “Dakoti”. Bilo je to u stanu američke rediteljke njene predstave Porodične priče čiji je otac bogati filmski producent.

SanRemo
…zgrada San Remo

Jedan od najlepših prizora u Njujorku je odraz zgrade “Sanremo” iz 1930. na površini vode jezera u Central parku. Prelazimo na drugu stranu parka i izbijamo kod Ukrajinskog instituta na Petoj aveniji u kojem je nedavno završena izložba fotografija o ruskim ratnim zločinima u ratu u Ukrajini.

Stižemo pred Metropoliten muzej nešto pre 10 i stajemo u red koji se već stvorio. Odlazak u Met je neka vrsta hodočašća svaki put kada dođemo u Njujork.

Na izložbi “Tjudori” među portretima brojnih kraljeva, kraljica, prinčeva i princeza iz ove dinastije, koja je vladala Engleskom od 1485. do 1603, pažnju privlači portret ambasadora Maroka Abda al-Wahida bin Mas’uda bin Mohammeda Anuna, koji je na dvoru Tjudora proveo punih šest meseci sa ciljem da se uspostavi englesko-marokanski savez protiv Španije. Njegov portret je prva slika nekog muslimana nastala u Engleskoj. Smatra se da je upravo on bio inspiracija Šekspiru za lik Otela.

Te večeri otišli smo do Lombardi’s Pizza, zvanično najstarije picerije u Americi. Cene pica i vina su iste kao 2019. samo što je nama iz Evrope sve nešto skuplje zbog skoka dolara u odnosu na evro. Veruje se da je italijanski imigrant Đenaro Lombardi još 1897. počeo prodaju “pita sa paradajzom” da bi 1905. dobio licencu za otvaranje prve picerije u Njujorku i celoj SAD. Vrlo brzo stekao je slavnu klijentelu, među njima i čuvenog italijanskog tenora Enrika Karuza. Osamdesetih je zatvorena da bi je 10 godina kasnije jedan blok dalje otvorio Đenarov unuk, Đenaro Lombardi Treći. Na 100. rođendan, a zatim i na 110, Lombardi’s Pizza prodavala je celu picu po ceni od 5 centi, koliko je koštala 1905. kada je picerija osnovana. Industrija pica danas je teška 45 milijardi dolara.

Tradicionalno srećem neke od “naših ljudi” koji žive u Njujorku. Adnan i Sead su pripadnici bošnjačke zajednice sa severa Crne Gore koja je u Njujorku najbrojnija etnička grupa iz bivše Jugoslavije, ima ih više od Srba, Hrvata, Albanaca… Nevena je ćerka mog prijatelja, novosadskog fotografa Dragutina Savića, i u Bruklinu je doktorka specijalizovana za autizam kod dece. Milan Mumin, poznati muzičar, osnivač benda Love Hunters koji dva puta godišnje dolazi u Njujork da vozi taksi, pokazuje mi svoj promotivni video koji je snimio za Muzej Vojvodine. Đorđe iz Petrovaradina je nakon godina provedenih na kruzerima i u avionskim kompanijama ostvario svoj san da živi u Njujorku, bavi se povremeno modelingom i stalno radi kao menadžer jednog od ovdašnjih lanaca fitnes-centara. Svi oni su veoma uspešni, zarađuju mnogo više nego što bi to mogli sa istim zanimanjima u svojim gradovima; putuju po svetu, povremeno dolaze u otadžbinu, ali (osim Mumina) i ne pomišljaju da se vrate.

Tagovi:

Cannabis shops njujork legalizacija marihuane legalizacija marihuane njujork Mirko Ilić dizajner MoMa Njujork njujork reportaža Njujork znamenitosti republikanci marihuana robert čoban njujork
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Povezane vesti

Izbori za Kongres i Senat u Americi

02.новембар Slobodan Kostić

Stanje demokratije i cena mesa

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na izvesnu prednost Republikanske partije – njima je potrebno samo pet poslanika više u Predstavničkom domu da ponovo steknu većinu. Na drugoj strani, sasvim je moguće da će demokrate uspeti da sačuvaju krhku većinu u Senatu, ali je njihov problem što i sam predsednik Džozef Bajden ima relativno nisku podršku

Razglednica

02.новембар Robert Čoban

Prvi školski dan Doroti Kaunts

Jedna fotografija i četiri slike u tri vašingtonska muzeja pričaju o američkoj stvarnosti rascepljenoj između diktata političke korektnosti i rastućeg desnog ekstremizma, kao i o neverovatnom putovanju jednog El Grekovog dela

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure