Retrospektivno putovanje kroz inspirativnu karijeru Jagode Buić u beogradskom Muzeju savremene umetnosti kao svedočanstvo njenog majstorstva
Na Beogradskom Ušću, Muzej savremene umetnosti trenutno je domaćin zadivljujuće izložbe koja otkriva zagonetni svet Jagude Buić, plodne umetnice čiji su život i umetnost ostavili neizbrisiv trag na svetskoj umetničkoj sceni. Jagodino putovanje u sferu umetničkog izraza bilo je, najblaže rečeno, izuzetno i za osobom ostavilo trag koji se prelio iz njene osnovne umetničke delatnosti jednako uspešno i na sfere slikarstva i vajarstva, što čini njen život, kao i ovu izložbu, zanimljivim predmetom proučavanja.
Izložba koja je otvorena 23. novembra i traje do 26. februara, obuhvata široko polje delovanja ove umetnice. Jagoda Buić je rođena u Splitu 1930. i tokom života dugog bezmalo čitav vek stvaralaštvo ove multimedijalne umetnice obuhvatilo je širok spektar likovnog izraza, od pozorišne i filmske scenografije i kostimografije do tapiserije, kao najznačajnijeg područja njenog delovanja. Od početka dvadesetog veka ona ulazi u prostor eksperimentisanja papirom i u tom periodu nastaju i specifični radovi na papiru i od papira: crteži, kolaži i asemblaži. Skulptura, takođe, u ovom periodu postaje njeno dominantno polje istraživanja.
Monolog II, 1964.detalj foto Bojana JnjićMonolog II, detalj, 1964.
Buićkine formativne godine obeležila je duboka povezanost sa prirodom, tema koja će kasnije postati kamen temeljac njenog umetničkog opusa. Odgajana u porodici koja je negovala njen kreativni duh, usavršavala se na Akademiji za primjenjenu umjenost u Zagrebu, gde je počela da se oblikuje njena jedinstvena vizija. Tokom ovog formativnog perioda otkrila je strast za vajanjem. Koristeći tkanje kao prostor za ulazak u treću deimenziju, stvarala je zamršene forme koje su prevazišle tradicionalne umetničke granice i pomalo veštački nametnute podele između primenjene i likovne umetnosti.
Putanja Buićkine umetničke karijere dobila je značajan zaokret nakon otvaranja ateljea u Parizu 1972. i preseljenja u Vašington 1980-ih. Uronjena u živ kulturni milje francuske prestonice, naišla je na raznoliku lepezu uticaja koji će na kraju oblikovati njen osebujni umetnički jezik. Rad ove umetnice tokom tog perioda odražavao je fuziju klasičnih skulpturalnih tehnika sa avangardnim senzibilitetom, privlačeći pažnju i donoseći joj priznanja u međunarodnoj umetničkoj zajednici.
Aktuelna izložba u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu predstavlja retrospektivno putovanje kroz Buićkinu inspirativnu karijeru. Pod nazivom Esencijalnost niti, izložba je svedočanstvo njenog majstova u promišljanju i igri međusobnog dopunjavanja materijala i oblika. Posetioce dočekuje očaravajući niz skulptura koje neprimetno spajaju organske i apstraktne elemente pozivajući na razmišljanje o međusobnoj povezanosti čovečanstva i prirodnog sveta.
Njeno inovativno promišljanje tapiserije učiniće vidljivom na međunarodnoj sceni ne samo Jagodu Buić već i ono što će u široj javnosti biti prepoznato kao drugačije shvatanje tapiserije, a prihvaćeno je i na međunarodnoj umetničkoj sceni ‒ slovenskog vala u tapiseriji. Ovaj pristup označavao je specifičan slovenski senzibilitet utemeljen na folklornoj tradiciji slovenskih naroda, koji je sem kolorita bio vezan i za upotrebu pojedinih prirodnih materijala. Ovakav će pristup ostaviti traga na generacijama umetnika koji su se bavili ili se i dalje bave tapiserijom na prostorima onog geografskog prostora koji i danas doživljavamo kao celinu bivše Jugoslavije.
Prateći tok izložbe, moguće je videti kako Buićeva istražuje delikatnu ravnotežu između reda i nereda u univerzumu. Svaka skulptura je svedočanstvo njenog tehničkog umeća i filozofske dubine, pozivajući gledaoce da razmisle o složenosti postojanja.
Njeno umetničko putovanje se ne ogleda samo u njenim skulpturama, već i u opsežnom delu umetnice koje uključuje slike, crteže i instalacije. Izložba pruža sveobuhvatan pogled na njenu evoluciju kao stvaraoca, od ranih istraživanja forme do zrelih refleksija o simbiotičkom odnosu umetnosti i prirode.
Dok posetioci prolaze kroz izložbeni prostor, vođeni su kroz Jagodinu životnu priču, dobijajući uvid u njena lična iskustva i značajne trenutke koji su podsticali damare kreativnosti u njenom stvaralaštvu. Kustos je pažljivo kurirao izložbu kako bi ponudio nijansirano razumevanje umetnikovih motivacija, inspiracija i evolucije njenog umetničkog jezika.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu poslužio je kao savršena kulisa za ovo impresivno iskustvo obezbeđujući prostor gde Buićkine skulpture oživljavaju, upuštajući se u tihi dijalog sa svakim posetiocem. Izložba ne samo da slavi doprinos autorke savremenoj umetnosti, već i podstiče na razmišljanje o vanvremenskim temama koje su definisale ljudsko postojanje.
Na izložbi u Muzeju savremene umetnosti, pored tapiserija iz zbirke Muzeja savremene umetnosti, prikazane su tapiserije i crteži nastali u periodu od 1962. do 1977. koji su za ovu priliku pozajmljeni iz zbirke Muzeja primenjene umetnosti, umetničke kolekcije Palate Srbije, umetničke kolekcije firme Internacional CG u stečaju, zbirke Muzeja Grada Beograda, kolekcije Galerije Haos, Radionice za izradu tapiserija Atelje 61 iz Novog Sada, kao i iz više privatnih kolekcija u Beogradu.
U vremenu koje nam nudi brze promene i prolazne trendove, rad Jagode Buić je svedočanstvo trajne moći umetnosti da prevaziđe granice i saopšti duboke istine. Izložba Esencijanosti niti poziva posetioce da krenu na putovanje kroz zamršenu tapiseriju Jagodinog života i umetnosti pružajući retku priliku da vide svet kroz njeno vizionarsko sočivo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otrov krastače iz područja reke Kolorado jedan je od najjačih psihodelika. Naučniji imaju veliku ideju, da prirede ove supstance tako da pomažu kod depresija, ali da ne izazivaju halucinacije
Srbija je preplavljena brzom modom – jeftino, slabog kvaliteta, štetno po životnu sredinu. Ali, šta će nam po četiri jakne ili osam pari farmerki? I može li kao u Francuskoj, gde će zakonom suzbiti brzu modu
Rezultati studije sa univerziteta Hjuston pokazuju da potpuno zdrave osobe posle upotrebe ovih cigareta u periodu od samo 30 dana imaju za 252 odsto veći rizik da kasnije u životu obole od astme
Tri prva mesta otišla su u ruke istraživačkih centara BIRN, KRIK i CINS za priče u kojima se otkriva krađa budžetskog novca, veze mafije i države i tajne kol-centra Srpske napredne stranke
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!