U potrazi za Pticom Vremena Serža le Tandra i Režisa Loazela jedan je od najcenjenijih strip serijala epske fantastike. Ovaj autorski tandem godinama je pripremao prednastavak (prikvel) Potrage, koji se konačno našao i pred srpskom publikom
Režis Loazel jedan je od onih autora koje sa podjednakim žarom hvale kolege crtači, kritika i publika. Dobitnik je dve nagrade publike u Angulemu, nominovan je još jednom, a 2006. je ovenčan Gran prijem na istom festivalu, što je najveća počast koju jedan autor iz sveta stripa može da zamisli. U potrazi za Pticom Vremena po scenariju Serža le Tandra nije njegov autorski prvenac – iza sebe je imao karijeru dužu od decenije u časopisima “Pif”, “Fluid glasijal”, “Metal irlan” i “Pilot”, ali je ovim serijalom stekao svetsku slavu u razmerama o kojima mnogi mogu samo da sanjaju.
1598869757_U potrazi…
U potrazi za Pticom Vremena crtao je od 1982. do 1987. godine, i posle toga su mu bila otvorena sva vrata u svetu stripa. Mesto na tronu velikana devete umetnosti zapečatio je ingenioznom adaptacijom Petra Pana za koju je pisao i scenario. Poznata priča mu je bila osnov za pripovest u maniru fantazmagoričnog trilera sa primesama horora o dečaku Petru koga je susret sa mitološkim Panom, žiteljom Nedođije, pretvorio o legendu o Petru Panu, dečaku koji se gnuša odraslih. Potom su se nizali dalji uspesi, poput Velikog mrtvaca, spoja fantastike i apokaliptične moderne priče, ali za Loazela je prelomni trenutak u karijeri i svet koga se neće tako lako odreći ipak – U potrazi za Pticom Vremena.
Ono najupečatljivije kod ovog serijala i jeste taj minuciozno konstruisan svet koji pruža mnogo mogućnosti za priče. Akbar je svet koji može da parira najboljim ostvarenjima epske fantastike, koji pak u osnovnom serijalu vidimo samo u obrisima. Pa i ti obrisi, naslikani majstorskim perom Režisa Loazela, bili su dovoljni da se generacije čitalaca zaljube u Akbar i njegove neustrašive heroje sa vitezom Bragonom na čelu. Taj svet je toliko šarmantno osmišljen da se lako smetne s uma da su Le Tandr i Loazel postavili scenografiju bez mnogo objašnjenja.
Poput Tolkinove Srednje zemlje, čitaoci u priču uleću u potpuno formiranom obliku sveta, sa uspostavljenom i drevnom mitologijom, pa se stiče utisak da se prati poslednji čin drame koja je započeta pre više hiljada godina. Akbar je podeljen na drevna kraljevstva, njegova flora i fauna deluju kao da postoje vekovima, pa je čak i glavni junak, vitez Bragon, čovek u poznim godinama čija slava potiče iz davnih dana. Sve to daje prijatnu patinu priči čija je okosnica zaustavljanje drevnog zlog boga Ramora da ne izađe iz školjke koja je vekovima njegova tamnica i čija magija slabi, a jedino što ga može zaustaviti jeste jaje Ptice Vremena.
Kada su okončali ovu epopeju podeljenu na četiri albuma, izgledalo je kao da su svi delovi priče legli na svoje mesto. Epilog je jasan, iako je kraj daleko od onoliko srećnog koliko bi neko želeo. Ali svi potezi su odigrani, sve maske pale, i misija je obavljena. Akbar je ipak bio suviše veliki da bi se stalo na tome. Njegova mitologija ima potencijal da ispuni tomove stripa pre nego što se iscrpi.
Autori su se vratili Akbaru 11 godina posle okončanja glavne priče, i od kraja devedesetih do danas stvorili su šest od planiranih osam albuma, uz pomoć gostujućih crtača koji se strogo drže izvornog stila Režisa Loazela. Nedavno su prva četiri albuma objavljena u integralu Čarobne knjige, istog izdavača koji je na srpskom jeziku objavio i U potrazi za Pticom Vremena i Loazelovog Petra Pana i Velikog mrtvaca.
1654671529_Prep-1-Naslovna-za-sajt–…
U potrazi za Pticom Vremena: Pre Potrage, kako se naziva ovaj ciklus priča, nije nastavak u pravom smislu te reči. Zapravo, autori se vraćaju korak unazad i istražuju prošlost viteza Bragona, odnosno okolnosti koje su dovele do toga da uživa tako veliku slavu u prvom serijalu. Uporedo, autori produbljuju Akbar i otkrivaju sve ono za šta nisu imali prostora i vremena u prvom serijalu pre tri decenije. Treba imati na umu da se U potrazi za Pticom Vremena odigrava u samo osam dana, dok za prednastavak autori imaju na raspolaganju decenije Bragonovog lutanja Akbarom, pa tako i mogućnost da razrade svaki živopisni aspekt tog sveta, u kome su svaka vlat trave, svaka životinja i lik oblikovani u skladu sa jedinstvenim crtačkim stilom i maštom Režisa Loazela.
U godinama koje slede videćemo i epilog priče o Bragonovoj mladosti. Ostalo je da se nacrtaju i objave dva albuma, čime će se staviti tačka i na ovo poglavlje u istoriji Akbara. Daleko od toga da je to kraj, jer su Le Tandr i Loazel najavili da razmišljaju o trodelnoj priči u kojoj će prikazati Bragonovu smrt i šta se sve desilo na Akbaru nakon U potrazi za Pticom Vremena. Loazel je najavio da će se od Bragona lično oprostiti tako što će on sam crtati ta završna poglavlja o njegovom životu. Da li će se to obistiniti? Videćemo, jer se lako može desiti da ta priča nikada ne bude ispričana.
Ali sigurno je to da će Akbar ostati važna tačka u svetu devete umetnosti i jedan od onih svetova o kojima će se pisati priče i dugo nakon što nas njegovi tvorci napuste. Jer, Akbar je suviše veliki. I suviše dobro osmišljen.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku
Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena
Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke
Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Na nerazvijenom jugu gde je nastala izreka Pirova pobeda, gde je 813 muškaraca ubijeno zato što nisu hteli da pređu u islam, gde su stari Rimljani prvi put videli ratne slonove i još mnogo toga neponovljivog
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.