img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beč

U Poljskoj je pobedila Evropa

07. jul 2010, 17:31 Der Standard
NOVI POLJSKI PREDSEDNIK: Bronislav Komorovski / foto: reuters
Copied

U Poljskoj je hrabrost pobedila strah. Za Evropu je to od presudne važnosti. Jer Poljska odsada neće biti kočničar, već će se aktivno i konstruktivno angažovati u Evropskoj uniji. Sa novim predsednikom Bronislavom Komorovskim nestaje strah od Evrope, od Nemačke i Rusije, koji je obeležio predsednikovanje Leha Kačinskog. Još je ministar spoljnih poslova Radoslav Slikorski, koji kao i Komorovski pripada liberelanokonzervativnoj građanskoj platformi, inicirao „istočno partnerstvo“ unutar EU, koje međutim zbog nedostatka podrške poljskog predsednika nije naš napredovalo. Pri tom je nedostatak koncepta bio što je Rusija svesno ostavljena po strani. To bi sa Komorovskim moglo da se promeni.

On se kao predsedavajući poljskog doma, gde god je mogao, zalagao za razvijanje nemačko-poljske saradnje. Nemačka za Komorovskog nije strašni protivnik. Tek sada postoji šansa da se između Poljske i Nemačke razvije prijateljstvo, kakvo već dugo postoji između Francuske i Nemačke. Ali sa Komorovskim nastaje takođe i novi kvalitet unutrašnjoevropskog dijaloga. Na mesto straha i nepoverenja stupaju saradnja i partnerstvo. Evropa iz poljskih izbora izlazi jača.

Jer, ključ za jaku EU leži u Poljskoj. „Vajmarski trougao“ koji se sastoji iz tri zemlje, prvi put bi mogao da postane „lokomotiva EU“. Francuska i Nemačka su pod udarom finansijske krize ostale bez daha, a da bi same mogle EU još da daju odlučujuće impulse. Nova ministarska spoljnih poslova EU je zaokupljena organizacijom diplomatske službe. Poljska, međutim, ima ambiciju da odigra značajnu ulogu u istočnoj politici EU. Preduslov za to je otvoreni dijalog između Rusije i Poljske.

Prvi korak je učinjen. U Katinjskoj šumi su 7. aprila Vladimir Putin i Donald Tusk, premijeri Rusije i Poljske, jedan drugome pružili ruku. Skoro pet decenija je Kremlj pokušavao da za masakr nad 22.000 poljskih oficira okrivi Nemce. Tada je Putin nagovestio da će učiniti sve da se do kraja razotkrije taj Staljinov zločin iz 1940. Pošto je tri dana kasnije u Smolensku pao avion poljskog predsednika – Leh Kačinski je želeo da se pokloni pred žrtvama masakra u Katinjskoj šumi – gest pomirenja između Tuska i Putina pomalo je pao u zaborav.

Moskva i Varšava najzad hoće da izađu iz senke prošlosti. Leh Kačinski je taj cilj isto tako minirao, kao i njegov brat Jaroslav. Bronislav Komorovski će, međutim, nastaviti politiku približavanja Rusije i Poljske.

Gabriele Leser

„Meridijane“ priredio A. Ivanji

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure