img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Njujork

Svetle tačke recesije

12. avgust 2009, 15:54 Forbes
POLJSKA: Zemlja za uzor. foto: reuters
Copied

Sve svetske ekonomije pogođene su krizom, no neke zemlje (naročito brzorastuća tržišta) nalaze se u nešto boljoj poziciji zbog adekvatne političke reakcija ili jake baze, što bi moglo da im obezbedi bolju stratnu poziciju kada počne oporavak svetskog tržišta.

Zemlje Latinske Amerike koje spadaju u perspektivnu grupu zemalja jesu Brazil i Peru. Ove dve zemlje izborile su se za relativno zdrav finansijski sistem i profitirale od relativno zatvorene ekonomije i izvozne politike ka stranim tržištima. Takođe, iskoristile su prednost godina ekspanzije (2003–2008) smanjivanjem rizika od spolja i uvećavanjem fiskalnih i međunarodnih rezervi. Do trenutka kada je kriza nastala imale su dobro regulisan finansijski sistem koji su očuvali od kontaminacije toksičnim aktivom. Činjenice da su kreditna tržišta Brazila i Perua u ranoj razvojnoj fazi i da potrošnja još nije mnogo zavisna od kredita, pomogle su im da se zaštite od spoljašnjeg udara. Najzad, politički sistemi ove zemlje imaju veliki kredibilitet. Što se Kanade tiče, njihova izloženost SAD u trgovinskoj i investicionoj sferi sugeriše da će njihov oporavak malo zaostajati. Ipak, faktor koji Kanadu vuče napred je činjenica da kanadske korporacije i tržište nekretnina imaju više pristupa kreditima nego američki kontrapunkti.

Evropske zemlje koje bi mogle brže da se kreću su Poljska, Norveška i Francuska. Među nestabilnim istočnoevropskim zemljama, poljska ekonomija je pravo osveženje. U prvom kvartalu, ekonomija ove zemlje je pokazala rast veći od svih ostalih EU zemalja sa izuzetkom Kipra. Prednost Poljske je upravo u tome što ekonomski bum u ovoj zemlji nije pratio eksterni inbalans, te domaće tržište manje zavisi od izvoza na tržište zapadne Evrope. Najzad, Poljska ima fleksibilnu politiku kursa i rekordno niske kamatne stope. Bez obzira na to što je poljska ekonomija lakše podnela krizu od ekonomija u regionu, oporavak neće biti brz, a ishod nije bez rizika.

Iako je norveška ekonomija u četvrtom kvartalu krenula nizbrdo, njen sunovrat će biti među najlakšima. Analitičari očekuju kontrakcije u rasponu od jedan do dva odsto u 2009. godini i ulazak u rastući period u 2010. godini. Ono što čini Norvešku specifičnom jesu godine taloženja viška vrednosti, golem javni sektor i teška „kutija za crne dane“ puna nafte pohranjena u vladinom penzionom fondu. Daleko ispred svih EU članica je Francuska, čija je ekonomija izbegla recesiju u 2008. godini.

Ostale zemlje koje prednjače su Australija, Kina, Indija, Filipini, Indonezija, Egipat, Katar i Liban.

Nurijel Rubini, profesor na Stern Business Schoolu u Njujorku i predsednik Roubini Global Economicsa

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure