img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Njujork

Svetle tačke recesije

12. avgust 2009, 15:54 Forbes
POLJSKA: Zemlja za uzor. foto: reuters
Copied

Sve svetske ekonomije pogođene su krizom, no neke zemlje (naročito brzorastuća tržišta) nalaze se u nešto boljoj poziciji zbog adekvatne političke reakcija ili jake baze, što bi moglo da im obezbedi bolju stratnu poziciju kada počne oporavak svetskog tržišta.

Zemlje Latinske Amerike koje spadaju u perspektivnu grupu zemalja jesu Brazil i Peru. Ove dve zemlje izborile su se za relativno zdrav finansijski sistem i profitirale od relativno zatvorene ekonomije i izvozne politike ka stranim tržištima. Takođe, iskoristile su prednost godina ekspanzije (2003–2008) smanjivanjem rizika od spolja i uvećavanjem fiskalnih i međunarodnih rezervi. Do trenutka kada je kriza nastala imale su dobro regulisan finansijski sistem koji su očuvali od kontaminacije toksičnim aktivom. Činjenice da su kreditna tržišta Brazila i Perua u ranoj razvojnoj fazi i da potrošnja još nije mnogo zavisna od kredita, pomogle su im da se zaštite od spoljašnjeg udara. Najzad, politički sistemi ove zemlje imaju veliki kredibilitet. Što se Kanade tiče, njihova izloženost SAD u trgovinskoj i investicionoj sferi sugeriše da će njihov oporavak malo zaostajati. Ipak, faktor koji Kanadu vuče napred je činjenica da kanadske korporacije i tržište nekretnina imaju više pristupa kreditima nego američki kontrapunkti.

Evropske zemlje koje bi mogle brže da se kreću su Poljska, Norveška i Francuska. Među nestabilnim istočnoevropskim zemljama, poljska ekonomija je pravo osveženje. U prvom kvartalu, ekonomija ove zemlje je pokazala rast veći od svih ostalih EU zemalja sa izuzetkom Kipra. Prednost Poljske je upravo u tome što ekonomski bum u ovoj zemlji nije pratio eksterni inbalans, te domaće tržište manje zavisi od izvoza na tržište zapadne Evrope. Najzad, Poljska ima fleksibilnu politiku kursa i rekordno niske kamatne stope. Bez obzira na to što je poljska ekonomija lakše podnela krizu od ekonomija u regionu, oporavak neće biti brz, a ishod nije bez rizika.

Iako je norveška ekonomija u četvrtom kvartalu krenula nizbrdo, njen sunovrat će biti među najlakšima. Analitičari očekuju kontrakcije u rasponu od jedan do dva odsto u 2009. godini i ulazak u rastući period u 2010. godini. Ono što čini Norvešku specifičnom jesu godine taloženja viška vrednosti, golem javni sektor i teška „kutija za crne dane“ puna nafte pohranjena u vladinom penzionom fondu. Daleko ispred svih EU članica je Francuska, čija je ekonomija izbegla recesiju u 2008. godini.

Ostale zemlje koje prednjače su Australija, Kina, Indija, Filipini, Indonezija, Egipat, Katar i Liban.

Nurijel Rubini, profesor na Stern Business Schoolu u Njujorku i predsednik Roubini Global Economicsa

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure