img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atina

Paket za otpisane

05. maj 2010, 16:11 The Financial Times
KO ŠTA PLAĆA: Poziv na proteste u Atini (fotografije: Reuters)
Copied

Prva pomoć koju je Evropska centralna banka ponudila Grčkoj za spasavanje njene ekonomije od bankrotstva zapravo je neka vrsta obezbeđenja međunarodne zajednice i ne zavisi od krize bankarskog sistema ni daljeg propadanja kreditnih stopa. Evropska unija i MMF obećali su Grčkoj 110 milijardi evra tokom sledeće tri godine, kako bi pomogli toj zemlji da prebrodi dužničku i budžetsku krizu. To će, između ostalog, značiti i znatno smanjenje budžetskih rashoda i zamrzavanje plata i penzija. Grčka ima dug od 300 milijardi evra i budžetski deficit od 13,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, a pomoć od ECB-a stigla je u poslednji čas, tri nedelje pre bankrotstva, kada su se zemlje evrozone i MMF složili da aktiviraju 110 milijardi evra za spasavanje Grčke.

Žan-Klod Triše, predsednik Evropske centralne banke, rekao je da banka nikad ne bi favorizovala jednu od 16 zemalja evrozone. „To je nesrećna formulacija“, kaže Erik Nilsen, ekonomista Golman Saksa. „Zvuči kao da su ostale zemlje članice otpisale Grčku, pa je zato opravdano takvo postupanje.“ Triše je zauzeo eksplicitno političko stanovište u odbrani Evropskog monetarnog fonda, koji preživljava najveći izazov u svojoj 11 godina dugoj istoriji. Nije daleko od zaključka da bi grčka kriza trebalo da se tretira kao specijalan slučaj, a shodno tome treba reagovati brzo u smeru izolacije. Paket pomoći Evropske centralne banke podržao je Pol Tomsen, zamenik direktora MMF-a za Evropu, rekavši da je to „prava odluka“, te da banke mogu da pretpostave da sve dok je implementacija programa u igri, parafraziramo, grčki problem je u funkciji likvidnosti Evropske centralne banke. S druge strane, ovaj potez je pokrenuo talas pretpostavki da je Evropska centralna banka prekršila dugoročne principe o poslovanju kojih se drže sve centralne banke. Prva tranša pomoći neophodna je Grčkoj pre 19. maja, kada za naplatu dospeva 8,5 milijardi evra njenih desetgodišnjih obveznica. Predsednik ECB-a Triše kaže da banka nije planirala ovakav potez, već se oslonila na EU, odnosno na zemlje članice evrozone.

Za to vreme u Grčkoj su protesti zbog novih mera štednje uveliko u toku. U Atini su demonstranti prodrli čak do Akropolja zato što je grčka vlada objavila nove mere smanjenja troškova do kraja 2012. godine. Pod parolom „Narodi Evrope – ustajte“, pristalice Grčke komunističke partije inicirali su 48-dnevni štrajk zaposlenih u javnom sektoru, u bolnicama, školama, državnim ministarstvima zbog smanjenja penzija, plata i dodatnih poreza.

Ralf Etkins

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure