img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Frankfurt

Oporezujte premije

02. septembar 2009, 18:56 Frankfurter Rundschau
SAGLASNI: Nikola Sarkozi i Angela Merkel
Copied

Nekoliko nedelja pre sastanka na vrhu o finansijama u Pitsburgu, (SAD), došlo je do nove debate o međunarodnom oporezivanju poslova na finansijskom tržištu. Nemačka vlada je izjavila da je spremna da prihvati britanski predlog da se posebno oporezuju preterani bankarski profiti i ekscesivno plaćanje takozvanih bonusa i premija.

Svoju poziciju prema međunarodnom oporezivanju finansijskog tržišta, poznatom i kao „Tobin Tax„, objasnio je nemački ministar finansija Per Štajnbrik na sastanku ministara finansija u Briselu. Ranije je bio ironičan i govorio: „Ta me tema odavno proganja. Ako sve zemlje ne uvedu takve poreze na transakcije svih finansijskih poslova, zaboravite celu stvar.“

„Tobinov porez“ predviđa opterećenje za otprilike jedan procenat svih međunarodnih finansijskih transakcija. To bi kratkoročne špekulacije učinilo skupljim i rizičnijim, a jedva bi opterećivalo dugoročne investicije. Osim toga Štajnbrik je izjavio da će u Pitsburgu govoriti o pravednijoj raspodeli troškova krize finansijskog tržišta. Velika većina građana nije odgovorna za krizu, izjavio je Štajnbrik u pismu kolegama, ministrima finansija i šefovima narodnih banaka 20 ekonomski najrazvijenijih zemalja (G20).

Francuski predsednik Nikola Sarkozi izneo je jednako drastičan predlog protiv preterano visokih premija. Zbog njegovog pritiska domaće banke morale su da promene sistem i da ih jače vežu za dugoročne uspehe. Tako službenici treba da se odreknu dve trećine premija ako su uspesi kratkoročni, isplate će se meriti prema uspehu od tri, a ne jedne godine.

Sarkozi se u ponedeljak trudio da za svoje ideje pridobije nemačku kancelarku Angelu Merkel. Na zajedničkoj konferenciji za novinare njih dvoje demonstrirali su jedinstvo i najavili da isplatu premija žele da učine jednom od centralnih tema u Pitsburgu.

Merkelova je, doduše, rekla da nije sigurna da će doći do nužnog uspeha u Pitsburgu. Prema Sarkoziju, Nemačka i Francuska će sprovesti reforme čak i ako ostale zemlje ne budu sledile njihov primer. Ekscesi pri špekulacijama i dosadašnje ponašanje pri finansijskim poslovima ne smeju više da se ponove, istakao je Francuz.

Ministar finansija Štajnbrik takođe je pozdravio inicijativu Francuske. Istovremeno je, međutim, zamerio Merkelovoj da to isto blokira na nacionalnoj ravni. „Nemačka je odavno trebalo da ograniči plate menadžera.“ Štajnbrik je potpredsednik partije SPD, a rekao je da su partije CDU i CSU sprečavale baš to, za šta se sada na međunarodnom planu zalaže Merkelova, koja je i predsednica CDU-a.

Markus Zibers

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure