img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

05. septembar 2007, 18:49 Redakcija Vremena
Copied

Peking: Hakovanje Pentagona

Kina je demantovala navode da je njena vojska izvršila prepad na kompjutere Pentagona, odnosno da su kineski hakeri upali u njihov sistem, rekavši da su te tvrdnje „neutemeljene“ i da se Kina protivi sajber kriminalu. Naime, „Fajnenšel tajms“ je objavio tekst u kome se navode tvrdnje neimenovanih izvora da je Narodna oslobodilačka vojska upala u kompjuterski sistem u kabinetu sekretara za odbranu SAD Roberta Gejtsa tokom juna meseca ove godine. Prema tvrdnjama lista, kabinet je bio primoran da ugasi sistem na više od nedelju dana. Zbog toga je reagovao kineski ministar spoljnih poslova Đijang Ju, rekavši da „neki ljudi neosnovano optužuju Kinu“ koja se protivi svim vrstama kompjuterskog kriminala. „Kina je spremna da učvrsti veze i saradnju sa drugim zemljama, uključujući i SAD, po pitanju internet kriminala“. Međutim, „Fajnenšel tajms“ tvrdi da Pentagon pokušava da utvrdi koliko je informacija ukradeno. Ovo je drugi put u roku od dve nedelje da je Kina optužena za upad u kompjuterski sistem neke strane državne institucije. Uoči posete nemačke kancelarke Angele Merkel Pekingu, nemački nedeljnik „Špigl“ objavio je priču da su njeni i kompjuteri još tri nemačka ministarstva zaraženi takozvanim trojancima, odnosno špijunskim virusima. „Špigl“ je tada za to delo optužio kinesku Narodnu oslobodilačku vojsku, takođe ne navodeći precizno svoje izvore informacija. Američki Pentagon je upozorio, ranije ove godine, da kineska vojska koristi hakere kao vrstu ofanzivnog oružja – navode da su oni 2005. godine, kada je bila vojna parada, naveli hakovanje kao „primarno u prvom napadu na neprijateljske mreže“.

Sofija: Bolničarke spasene

Pet bugarskih bolničarki i palestinski doktor koji su osuđeni na doživotnu robiju u Libiji zbog navodnog namernog inficiranja 426 dece virusom side u bolnici Bengazi, krenuli su ka Sofiji, glavnom gradu Bugarske, saopštila je francuska predsednička palata. „Avion francuske republike krenuo je iz Libije ka Sofiji, sa Sesilijom Sarkozi, Benitom Ferero-Valdner, Klodom Žantom, bolničarkama i palestinskim doktorom“, piše u saopštenju. Šest zdravstvenih radnika, uhapšenih 1999. godine, osuđeni su na smrtnu kaznu da bi nedavno (posle pritiska međunarodne zajednice) Vrhovni sud Libije preinačio tu kaznu na doživotni zatvor. Dozvoljeno im je da se vrate kući posle intervencije Benite Ferero-Valdner, komesara EU-a za spoljne poslove, i Kloda Žanta, pomoćnika francuskog predsednika, koji su pregovarali u Tripoliju o životu ili smrti medicinskih radnika. „Francuski predsednik Nikola Sarkozi i predsednik Evropske komisije Hose Manuel Baroso pozdravljaju sporazum kojim je omogućen povratak bolničarki u Bugarsku i palestinskog doktora“, piše u saopštenju. Bugarske bolničarke i palestinski doktor, koji je nedavno dobio bugarsko državljanstvo, napustili su Libiju nakon sporazuma koji su čelnici EU-a postigli u Tripoliju. Sporazumom su dogovorene mere za poboljšanje medicinske pomoći deci zaraženoj virusom side i pomoć stručnom timu lekara u bolnici Bengazi. Sarkozi i Baroso pozdravili su libijski „humanitaran gest“ i obećali punu implementaciju pomoći deci žrtvama ove opake bolesti u Libiji. Takođe, zahvalili su državi Katar za medijaciju u postizanju ovog sporazuma.

Top of Form

Tegukigalpa: Feliks dolazi

Uragan Feliks besni u Centralnoj Americi i već je više hiljada ljudi napustilo karipsku obalu kako bi se spasili od jakih kiša i snažnih vetrova. Uragan katerogije 4 najviše je pogodio područje Nikaragve i Hondurasa i preti da ponovi tragediju koju je 1998. godine izazvao uragan Mič, kada je nastradalo 10.000. ljudi. Zvaničnici su saopštili da je već oko 40.000 ljudi sklonjeno u skloništa, ali da je oko 15.000 ljudi ostalo nezaštićeno u svojim kućama. „Oni nisu mogli da budu evakuisani, jer nije bilo dovoljno goriva da bismo ih prebacili na neko sigurnije mesto“, tvrdi Karolina Ečeverija, koja je učestvovala u evakuaciji stanovištva u pograničnom delu Hondurasa. Turisti su se takođe evakuisali, a policija prijavljuje dugačke redove isped supermarketa i benzinskih pumpi u priobalnim mestima. U skloništa su prebačeni i Miskito Indijanci, gusto naseljeni u lagunama i na rekama. Stručnjaci iz ovog centra kažu da su uragani kategorije 5 (kakav je bio Din koji je prošlog meseca u Meksičkom zalivu usmrtio 27 osoba) retki, ali da ih je 2005. godine bilo čak četiri. Međutim, te godine najviše je štete prouzrokovao uragan Katrina u Nju Orleansu, a njegova snaga je bila označena kategorijom 3. Ono čega se najviše plaše poslovni ljudi u Nikaragvi i Hondurasu jeste da će uragan Feliks uništiti plantaže kafe, „crnog pasulja“, odnosno specijalne vrste arapske kafe koja se uzgaja u Centralnoj Americi. Meksička naftna kompanija Perneks za sada još nije evakuisala svoje platforme, ali budno motri Feliks.

Kingston: Novi premijer

Na Jamajci su održani parlamentarni izbori na kojima je opoziciona Radnička stranka Jamajke odnela tesnu pobedu nad vladajućom Narodnom nacionalnom strankom, što prema preliminarnim rezultatima znači da će imati 31 od 60 mesta u parlamentu. Ako tako i ostane posle konačnog prebrojavanja glasova, to znači da će prva žena na mestu premijera Porša Simpson-Miler izgubiti funkciju. Lider opozicione Radničke stranke Jamajke Brus Golding, budući premijer, zahvalio je svojim biračima rekavši da imaju većinu u parlamentu. Pobeda je proslavljana cele noći – vijorile su se zastave i transparenti, a upriličena je i parada motociklista. Ali, premijerka Simpson-Miler u kratkom saopštenju povodom izbora kaže da ne priznaje poraz pre nego što se rezultati zvanično objave. Izbori su održani između dva uragana što je otežalo organizaciju, a izborna komisija prijavljuje nekoliko incidenata i jednu pucnjavu na biralištu. Nasilje je eskaliralo nekoliko dana pre izbora i u tim političkim borbama poginulo je deset osoba, što je izazvalo strah od daljeg širenja sukoba. Naime, narod Jamajke još pamti izbornu 1980. godinu kada je u političkim obračunima stradalo 900 ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure