
Hronika
Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih
Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota
Sao Paulo: Predsednik – levičar
U drugom krugu predsedničkih izbora u Brazilu (27. oktobra) moglo bi se dogoditi da se na čelu države, prvi put u istoriji Brazila, nađe jedan radnik. Luiz Inasiu Lula da Silva (57) odneo je ubedljivu pobedu nad kandidatom Socijaldemokratske partije, osvojivši u prvom krugu 38 miliona glasova ili dvostruko više od glavnog protivkandidata. „U boljoj smo formi od reprezentacije Brazila“, izjavio je Da Silva, ili Lulu, kako ga zovu u Brazilu, nakon proglašenja rezultata. U ključnom trenutku za reforme najznačajnije zemlje regiona (175 miliona stanovnika), koja uz pomoć MMF-a pokušava da se izvuče iz duboke ekonomske krize, uspeh šefa brazilske Radničke partije na izborima odslikava masovno nezadovoljstvo građana. Koliko je obradovao nezadovoljne i ogorčene Brazilce, uspeh bivšeg komuniste i pristalice Fidela Kastra prestravio je berzanske mešetare i zagovornike globalne slobodne trgovine i velike finansijere. Međutim, ekonomski analitičari procenjuju da Brazil teško prati tempo reformi koji diktira MMF zato što je žrtva globalne recesije i da bi se i najliberalnija vlada našla pred velikim teškoćama. Njihove prognoze trebalo bi da umire one koji strahuju da će levičarski predsednik prikočiti reforme i izazvati finansijski haos. Uz to, neuspeh reformi u Brazilu nepovoljno bi se odrazio na čitav kontinent i diskreditovao bi ulogu MMF-a kao trenera vlada u tranziciji, a koji sve češće trpi kritike da ih forsira da privatizuju društvena preduzeća uprkos nepovoljnim kamatnim stopama. Reforme su u početku u Brazilu prihvaćene s velikim entuzijazmom, ali je on u poslednjoj godini počeo da bledi pred rastućom krizom… Nezaposlenost i inflacija su u porastu i već sada je jasno da je Brazil daleko od cilja koji je MMF zacrtao: javni dug iznosi 240 milijardi dolara, kamatne stope koje bi po planu trebalo da budu oko devet odsto već sada su preko 11, što će se odraziti i na javni dug jer je većina vladinog duga vezana za dolar. Analitičari u Brazilu umiruju zabrinute tvrdnjama da je Lula da Silva od uličnog prodavca i komunističkog aktiviste prešao dug politički put i da je danas po svom levičarskom opredeljenju mnogo bliži francuskim socijalistima, na primer, nego Fidelu Kastru.
Beč: Teret odluke
Ovih dana privode se kraju pregovori tima eksperata UN-a za razoružanje predvođenog švedskim diplomatom Hansom Bliksom i iračkih predstavnika o obnavljanju misije UNMOVIC-a. No, pažljivo pregovaranje o osetljivim detaljima rada na terenu i opsegu misije samo je jedan deo tereta koji vremešni diplomata nosi na leđima. Znatno teži deo pritiska svakako leži u činjenici da od njegove ocene saradnje iračkog režima, kada UNMOVIC uskoro bude počeo s radom, umnogome zavisi od toga da li će protiv Iraka biti preduzeta vojna intervencija. Dakle, on je pod još većim pritiskom od onoga s kojim se nosio njegov prethodnik Ričard Batler, šef UNSCOM-a. Hans Bliks (74) rođen je u Upsali, diplomirao je na Univerzitetu „Kolumbija“ u Njujorku, a doktorirao na Kembridžu. Završio je i prava na Univerzitetu u Stokholmu. Pre nego što je započeo internacionalnu diplomatsku karijeru, politikom se bavio u rodnoj Švedskoj, gde je krajem sedamdesetih dogurao i do mesta ministra spoljnih poslova. Kontrolom naoružanja bavi se već punih 40 godina i deluje odlučno da ispuni mandat koji mu je poverio Savet bezbednosti UN-a. Za sebe kaže da je „običan službenik Saveta bezbednosti“ i poznat je po tome što je u pregovorima oduvek težio da ne ostavi utisak „službenika SAD“. Na novinarsko pitanje šta će se dogoditi u slučaju da Irak počne da oteže sa saradnjom sa inspektorima odgovorio je uz blag osmeh: „Otkad mi to u diplomatiji prihvatamo ‘ne’ kao odgovor?“ Na čelu Međunarodne agencije za atomsku energiju sa sedištem u Beču nalazi se 16 godina, a Irak je prvi put pokušao da razoruža 1991. Učestvovao je u pregovorima o uništenju nuklearnog oružja sa Severnom Korejom.
Kolombo: Blagodeti mira
Otkako između šrilankanske vlade i tamilskih tigrova nakon dve decenije građanskog rata vlada primirje, u zemlju su počeli da stižu prvi turisti. Najvredniji deo kulturne baštine Šri Lanke su drevni budistički gradovi koji se smatraju među najstarijima na svetu. Gradovi i hramovi, sa veštačkim jezerima i sistemima za navodnjavanje starim preko 1500 godina nalaze se u centralnom delu ove ostrvske zemlje koja je velika otprilike kao Irska. Očuvanje ove baštine naročito je važno nakon što su avganistanski talibani prošle godine uništili džinovske statue Bude u Bamijanu. No, „kulturni trougao“, kako se naziva oblast u središtu ostrva koja je doskora krila velelepna zdanja, poznat je i po brojnim nacionalnim parkovima gde se uprkos ratu vodilo računa o zaštićenim vrstama biljnog i životinjskog sveta. Od kada su vlada i pobunjenici potpisali primirje, ova velelepna oblast usred džungle, bogata jezerima, pećinama i arheološkim nalazištima, privlači i brojne domaće goste koji nakon više od dve decenije rata pokušavaju da uživaju u svim blagodetima mira.
Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve