img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. октобар 2008, 18:38 Priredio M. Savić
Copied

Minsk: Bez opozicije

U Belorusiji su u nedelju održani izbori za donji dom parlamenta, na kojima su svih 110 mesta osvojile pristalice predsednika Aleksandra Lukašenka. Posmatrači OEBS-a nisu imali pristupa na više od trećine glasačkih mesta, a prijavili su i nekoliko slučajeva falsifikovanja rezultata. Pripadnici opozicije unapred su odbacili rezultate izbora na kojima je odziv bio oko 75 odsto, pozivajući posmatrače da ne priznaju rezultat. „Nije bilo izbora u Belorusiji. To je bila obična izborna farsa za Zapad“, izjavio je Anatolij Lebetko, lider Ujedinjene građanske partije, glavne opozicije Lukašenku. Nakon zatvaranja biračkih mesta oko 500 pristalica opozicije održalo je mirne proteste u Minsku.

Lukašenkova pobeda uoči izbora nije dovođena u pitanje. Mediji u Belorusiji strogo su kontrolisani kojima opozicija nema mnogo pristupa, osim tokom kratkotrajne predizborne kampanje. Ankete su pokazivale da Lukašenkova stranka ima ubedljivu prednost, ali i da je više od polovine građana razočarano i u vlast i u opoziciju. Lukašenko je pokušao da osvoji poneki pozitivan poen u odnosima sa EU i SAD, koje Belorusiju smatraju poslednjom diktaturom u Evropi. Prema izveštaju OEBS-a, Belorusija je na poslednjim izborima napravila manji napredak, ali i dalje nedovoljan da bi sankcije bile ukinute.


Nju Delhi: Stampedo

Najmanje 147 osoba je poginulo i oko 150 povređeno u nesreći koja se dogodila pored hinduističkog hrama u indijskom gradu Džodpuru. Prema izveštajima agencija, do nesreće je došlo kada se srušio jedan stari zid u blizini hrama, što je izazvalo paniku i stampedo nekoliko hiljada okupljenih vernika. Nepoznat broj osoba ostao je zatrpan u ruševinama zida i odmah je preduzeta akcija da se oni izvuku. Indijske vlasti najavile su istragu povodom nesreće, koja je poslednja u nizu sličnih tragedija koje su se dogodile u Indiji u proteklih nekoliko meseci. Početkom avgusta, u stampedu u hinduističkom svetilištu u pokrajini Himakal Pradeš poginulo je 140 osoba, a u julu šest u sličnoj nesreći. Hinduistički hram u Džodpuru podignut je u petnaestom veku. U utorak se u njemu okupilo nekoliko hiljada hodočasnika, koji su došli da obeleže početak Navaratra festivala, velike jesenje svečanosti koja traje devet dana.


Brazil: Seča šuma

Brazilsko ministarstvo za zaštitu životne sredine objavilo je spisak od 100 najvećih prestupnika u ilegalnoj seči šuma, protiv kojih će u narednom periodu biti podignute optužnice. Kada je spisak objavljen usledilo je veliko iznenađenje, jer je prvo mesto zauzeo Institut za dekolonizaciju i agrarnu reformu, vladina institucija koja se, između ostalog, bavi i dodeljivanjem zemlje najsiromašnijima. Nešto ranije, organizacija Grinpis optužila je nekoliko zvaničnika Instituta da stoje iza ilegalne seče šume tako što dodeljuju dozvole kompanijama koje se bave krčenjem šume a potom na tim mestima prave lažna naselja, i tako zaobilaze propise. Rolf Hakbart, direktor Instituta, negirao je optužbe. Brazilski ministar za zaštitu životne sredine Karlos Mink najavio je podizanje optužnice protiv svih prekršilaca i formiranje specijalne policije od oko 3000 pripadnika koji će se baviti isključivo ilegalnom sečom šuma.

Najnovija istraživanja pokazuju da je ilegalno krčenje šuma u Brazilu u velikom zamahu, i da je samo u poslednjih mesec dana uništeno 760 kvadratnih kilometara šume, tri puta više nego u avgustu. Ilegalno krčenje tropskih šuma jedan je od najvećih problema u Brazilu i ima uticaja na čitavu planetu, budući da su šume u Južnoj Americi najveći proizvođači kiseonika na planeti. Njihovo krčenje u Brazilu navodno je strogo kontrolisano dodeljivanjem specijalnih licenci i dozvola, ali istraživanja pokazuju da oko 60–80 procenata šume nestane na protivzakonit način. Glavni razlozi za to su ekonomski, počev od prodaje drveta do podizanja stočnih farmi i poljoprivrednih plantaža. Brazil je najveći izvoznik mesa na svetu, a farme se šire uglavnom na račun šuma. U oblastima oko reke Amazon živi oko 25 miliona ljudi, uglavnom siromašnih, kojima je seča šume često glavni izvor prihoda. Od 1970. uništeno je oko 700.000 kvadratnih kilometara šume što je, na primer, površina kao dve Nemačke.


Berlin: Povratak

Turisti iz Evrope, petoro Italijana, petoro Nemaca i jedan Rumun, koji su kidnapovani 19. septembra na jugu Egipta, vratili su se u utorak nepovređeni svojim kućama. Turisti su zajedno sa osmoricom egipatskih vodiča obilazili turističke lokacije u Sahari, blizu granice sa Sudanom, kada ih je zarobila grupa kidnapera čiji identitet još nije objavljen, pa se o njima pojavljuju razne informacije. Otmičari su tražili otkup od pet miliona evra, koji nije plaćen. U vezi s njihovim oslobađanjem pojavljuju se suprotne informacije. Egipatski zvaničnici tvrde da su akciju spasavanja izvele egipatske specijalne jedinice, koje su i oslobodile taoce. Ima informacija da je u akciji učestvovala i sudanska vojska, jer su taoci prebačeni na teritoriju Sudana. U akciji sudanske vojske ubijena su šestorica otmičara, dok su dvojica zarobljena. Niko od talaca nije povređen. Italijanski ministar Franko Fratini čestitao je sudanskim i egipatskim specijalcima i dodao da su italijanski i nemački obaveštajci sarađivali sa njima.

Nakon što su spaseni, turisti su prevezeni u Kairo, a potom u Turin i Berlin. Identitet otmičara još nije utvrđen. Sudanska vlada optužuje pobunjeničke grupe iz Darfura da stoje iza otmice, što one negiraju, a pojavile su se i informacije da su turiste kidnapovale lokalne plemenske bande sa tog područja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure