img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

19. јануар 2005, 18:29 Priredila: B. Vasić
Copied

Zagreb: Mesićev kontinuitet

U drugom izbornom krugu za predsednika Hrvatske pobedio je Stjepan Mesić sa osvojenih 66 odsto od ukupnog broja glasova, dok je drugoplasirana Jadranka Kosor, potpredsednica Vlade, osvojila 34 odsto. Sedamdesetogodišnji Stipe Mesić, koga smatraju prozapadnim političarem koji će Hrvatsku uvesti u Evropsku uniju 2009. godine, još jednom je potvrdio svoj prestiž pobedivši blisku saradnicu premijera Ive Sanadera, čija je kampanja bila pretežno nacionalistička, s naglaskom na bliskoj prošlosti. Iako je Mesićeva politička moć tokom prethodnog petogodišnjeg mandata bila ograničena, kako to nalaže Ustav Hrvatske, njegov uticaj i kontrolna uloga u radu vlade nisu zanemarljivi. „Hrvatska je na putu ka Evropi. To je naša strategija i moramo biti jedinstveni u realizaciji tog plana. Ono što sad moramo uraditi jeste ostvarivanje uslova za dostizanje evropskih standarda, koje Evropa očekuje da usvojimo što je pre moguće, i ja ću dati sve od sebe da to ostvarimo“, izjavio je Mesić po proglašenju rezultata. Predsednikov savetnik za međunarodne odnose Ivica Maštruko izjavio je da će Mesićeva pobeda biti dočekana u Evropi kao dobra vest. „Mesić je garant kontinuiteta u odnosima sa balkanskim susedima, Evropskom unijom i Haškim tribunalom“, ocenio je Maštruko. Za razliku od nesuđene predsednice Jadranke Kosor, koja je tokom predizborne kampanje o haškim optuženicima izjavljivala da „ne bi preduzela ništa“ (o čemu je „Vreme“ pisalo u prethodnom broju), Mesić ima drugačiji stav – predaja zločinaca. A upravo to predstoji Hrvatskoj: 17. marta 2005. godine počinju razgovori o prijemu ove države u EU, i tada će se razgovarati o punoj saradnji sa Haškim tribunalom, a pogotovo o predaji odbeglog generala Ante Gotovine.

Saturn: Svemirski Kolumbo

Prve dugoočekivane slike sa najvećeg Saturnovog meseca objavljene su u petak 14. januara 2005. godine po sletanju sonde Kasini-Hadžins na Titan, nebesko telo udaljeno od Zemlje 4,8 miliona kilometara. Prema prvim izveštajima, atmosfera Titana (bizarna, narandžasta…) podseća na atmosferu koja je okruživala našu planetu pre mnogo godina, a prema rečima jednog naučnika „ne podseća ni na jedno drugo mesto koje smo dosad istraživali“. Ako misija Evropske svemirske agencije uspe, sonda Hadžins (nazvana po holandskom astronomu koji je 1655. godine otkrio Titan) biće prvi svemirski Kolumbo koji će omogućiti bliža saznanja o hemijskom sastavu ovog meseca, a smatra se da će te informacije doprineti istraživanju porekla života na planeti Zemlji. „Ako sve ispadne kako treba, ovaj događaj može biti najrelevantniji momenat u poslednjih 50 godina“, rekao je astronom Dejvid Grinspun iz instituta Southwest Research. Takođe, sonda beleži vremenske promene i vetrove u njenoj blizini, dok kamera šalje sliku o površini Titana (koji je, uzgred, veći od Merkura ili Plutona) i sa osnovnim informacijama i parametrima za spuštanje: da li ima leda, mora ili jezera ugljovodonika, ruda prekrivenih lepljivim organskim sastojcima… Na temperaturi od minus 197 stepeni Celzijusa, led na Titanu mora biti „tvrd kao stena“! Mnoge planete i sateliti su „mrtvi svetovi“, a prema rečima Dejvida Grinspuna astronomi se trude da „rekonstruišu daleku prošlost“. Najmanje 139 satelita kruži oko sedam planeta u našem Sunčevom sistemu i većina je otkrivena do 2000. godine. Jupiter okružuje najviše njih (62), dok Venera nema pratioca. Najveći satelit Ganimed kruži oko Jupitera, kao i najmanji; Titan je drugi po veličini. Neptunov satelit Triton, prekriven azotom i metanom, smatra se najhladnijim mesecom u Sunčevom sistemu sa temperaturom od minus 391 Farenhajta.

Berlin: Ajnštajnova godina

U rodnoj zemlji Alberta Ajnštajna (1879–1955), Nemačkoj, ove godine obeležava se 100 godina od objavljivanja njegovih teorija koje su promenile naše shvatanje univerzuma i izazvale revoluciju u nauci. Nemački kancelar Gerhard Šreder saopštio je da će 19. januara 2005. godina svečano biti otvorena međunarodna „Godina Ajnštajna“ nizom manifestacija, izložbi i kongresa čiji je cilj približavanje Ajnštajnovog stvaralaštva narodu. Veličanjem lika i dela Alberta Ajnštajna, „mirotvorca slobodnog duha, pacifiste, vizionara i građanina sveta“, Nemačka na ovaj način obeležava svetsku godinu fizike. Upravo zbog njegovog pacifizma koji Nemci danas veličaju, Ajnštajn je napustio ovu zemlju 1933. godine pred nadirućim nacizmom i nikad se u nju nije vratio; čak se odrekao nemačkog državljanstva da bi postao švajcarski, a potom američki državljanin. Ovaj genije je otkrio niz novih zakona u fizici – brzinu svetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužine, ekvivalentnost mase i energiji u čuvenoj formuli E=mc². Postavio je i dokazao mnoge teorije od kojih je najpoznatija njegova teorija relativiteta, temeljni okvir teorije fizike. Albert Ajnštajn je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine, a svetsku slavu je stekao dve godine pre toga kada je njegova teorija o svetlosti potvrđena pomračenjem Sunca. Ajnštajn je imao sjajan um, bogatu biografiju, vanbračnu i usvojenu decu, mnogobrojne ljubavne veze, svirao je violinu… Umro je u 76. godini od posledica aneurizma, a njegov pepeo je prosut na tajnom mestu. Međutim, mozak ovog velikog naučnika ostaje u vlasništvu SAD koje ga čuvaju za potrebe nauke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure