img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

24. avgust 2005, 17:22 Priredila Biljana Vasić
Copied

Papa na turneji

Duhovni vođa milijarde katolika papa Bendikt XVI, poglavar Rimokatoličke crkve, prošle nedelje obišao je Evropu uzduž i popreko i, kako neki kritičari navode, poput rok zvezde sa stejdža pozdravljao svoje obožavaoce povodom Svetskog dana mladih. Njegovo prvo „papsko“ putovanje počelo je četvorodnevnom turom po njegovoj otadžbini Nemačkoj, gde ga je na ogromnoj poljani u gradu Kelnu dočekalo više od milion mladih ljudi. Scena koja se vrtela na svim televizijskim kanalima zaista bi se mogla porediti sa prizorima Vudstoka – šatori, zagrljeni i nasmejani omladinci na nedeljnoj misi… Sa ogromnog oltara na Mariensfildu (Marijinom polju), na koji se papa Benedikt XVI popeo iz svog zastakljenog papamobila, začula se crkvena muzika, a zatim se hiljade sveštenika i hodočasnika poređalo kako bi pomogli u održavanju mise. U nekim novinskim tekstovima u kojima se opisuje atmosfera na tom skupu vernika piše da se na početku papinog obraćanja masi, kada je govorio o „slobodi koju nam je dao Bog“, sunce probilo kroz sive oblake. Papa Benedikt XVI je, između ostalog, rekao da je do „nove eksplozije religije“ došlo zbog „osećanja frustracije i nezadovoljstva“ koja muče savremenog čoveka. Papa je govorio na nemačkom, engleskom, italijanskom i francuskom jeziku, a kasnije se masi obraćao i na portugalskom, svahili i tagalog jeziku. Kada je citirao svog prethodnika papu Jovana Pavla II, govorio je na poljskom i tako na bezmalo svim velikim jezicima ovog sveta prenosio crkvenu poruku ljubavi i praštanja. U jednom trenutku, papa je najavio i da će proslava sledećeg Svetskog dana mladih 2008. godine biti održana u australijskom gradu Sidneju.

Kairo: Uhapšeno 300 ljudi

U masovnoj potrazi za teroristima koji su izazvali pogibiju desetine turista u egipatskom luksuznom letovalištu Šarm el Šeik, policija je uhapsila 300 ljudi osumnjičenih da su učestvovali ili na neki način bili povezani sa izvršiocima zločina. Oficiri za bezbednost saopštili su da više od 2000 pripadnika egipatskih snaga bezbednosti sa oklopnim vozilima učestvuje u masovnoj potrazi za teroristima na Sinajskom poluostrvu. Većina osumnjičenih uhapšena je u El Arišu, severnom sinajskom gradu u blizini granice sa Gazom i Izraelom, i za sada javnosti nije otkriven identitet osumnjičenih. Ovaj region Crvenog mora, uključujući i egipatski Sinaj, do prošle godine u oktobru, kada je izvršen napad na hotele u odmaralištu Taba, nije bio na udaru teorirista ili nekog drugog nasilja. Najavljeno je da se akcija nastavlja, kao i da ovaj lov na teroriste nije povezan sa akcijom duž granice Gaza–Egipat u kojoj učesvuje drugih 750 pripadnika egipatskih snaga bezbednosti.

Atina: Kvar na sistemu

Dve sekunde pre udara u zemlju, poslednji svestan čovek u kokpitu kiparskog aviona koji se prošlog vikenda srušio na planinu u neposrednoj blizini Atine, očajnički je zvao za pomoć: „Mejdej, mejdej.“ Kasno je bilo za pomoć; poginula je 121 osoba. Glavni istražitelj Akrivos Tsolakis rekao je novinarima AP-a da je čovek, za kojeg se veruje da je bio kopilot, dva puta u poslednjih deset minuta leta zvao za pomoć „veoma slabim glasom“. Tsolakis je izdao saopštenje u kojem se navodi da je 14. avgusta u nesreći kiparskog aviona Helios ervejsa, broj leta 522, poginulo svih 115 putnika i šest članova posade. Prema njegovim rečima, pritisak u avionu potpuno je opao i na kraju je avion sasvim ostao bez goriva i srušio se. „Postoje dokazi koji ukazuju na to da je došlo do kvara u sistemu za pritisak vazduha. Ako se to dogodilo, onda je izvesno da su putnici i posada doživeli psihički poremećaj.“ Dekompresija je kod putnika i posade prouzrokovala hipoksemiju (nedostatak kiseonika u krvi), što je izazvalo euforiju i gubitak mogućnosti realnog prosuđivanja. Za sada je istraga utvrdila da je pilot ovog aviona neposredno posle uzletanja sa kiparskog aerodroma u Larnaki prijavio kvar klimatizacije u elektronskom odeljku aviona. Izvesno je i da je nesrećni Andreas Prodromu (25), koji je pronađen sa maskom za kiseonik, pokušavao da spusti avion, kao i da je koristio pogrešnu frekvenciju za poziv u pomoć. Policija za sada istražuje slučaj kako bi utvrdila da li je avio-kompanija kriva za najveću avionsku nesreću na Kipru; kompanija je saopštila da je sve avione tipa boing 737 poslala na kompletan tehnički pregled u Švedsku.

Šandong: Ratne igre

Oko devet hiljada ruskih i kineskih trupa okupilo se da na plažama severne Kine odigra poslednju „scenu“ najvećih prijateljskih ratnih igara nekadašnjih rivala – Rusije i Kine. U vojnoj vežbi ovih dveju zemalja, održanoj pod nazivom „Misija mira 2005“, učestvalo je oko 7000 kineskih i oko 1800 ruskih vojnika, uključujući i ratne avione, brodove i tenkove. Operacija je počela simuliranom blokadom obale poluostrva Šandong jugoistočno od Pekinga. Kineska televizija je prikazala snimak ratnih brodova i aviona kako ispaljuju rakete i projektile dok se u pozadini čuje vojna muzika sa zvučnika. Scenario vojne vežbe je bio sledeći: ko bajagi, oni predstavljaju trupe pod mandatom UN-a koje su poslate u određeni region kako bi zaustavile nasilje među etnički zavađenim narodima. Najviši kineski i ruski vojni zvaničnici saopštili su da ova vojna vežba nije direktno usmerena protiv bilo koje treće nacije; zapadni analitičari i novinari saglasni su u oceni da je cilj održavanja zajedničke vojne vežbe zapravo demonstracija moći Amerikancima. Međutim, novinari nekih kineskih medija iznose teoriju da su vežbe zapravo održane kako bi Kina stekla šire iskustvo u obračunavanju sa regionalnim terorizmom, ekstremistima i separatistima, pre svega sa Tajvanom. Prema rečima general-majora Penga Guangliana, „vežbe će zaplašiti tri zle sile: etnički separatizam, religiozni ekstremizam i međunarodni terorizam“. Osmodnevna kinesko-ruska vojna vežba počela je u ruskoj luci Vladivostok, a završava se na obali Žutog mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure