img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

19. novembar 2008, 14:20 Priredila B. Vasić
Copied

Mogadiš: Oružjem protiv otmičara

Somalijski pirati oteli su prethodnog vikenda ogroman saudijski tanker „Zvezda Sirije“, koji je nosio oko dva miliona barela sirove nafte, negde u vodama Indijskog okeana. Napad i otmica saudijskog tankera odigrala se na oko 800 kilometara od somalijske obale što ukazuje na to da su pirati imali pojačanje, smatraju izveštači BBC-ja. Uprava brodske kompanije kaže da su u kontaktu sa piratima koji se približavaju severnoj obali Somalije, potvrđujući da je svih 25 članova posade živo i zdravo. Tanker je težak oko 100 miliona dolara, ali pirati nemaju šansu da toliku količinu otete nafte pretoče u tajnosti. Ovo je najveći „uspeh“ somalijskih pirata koji ne gube vreme pljačkajući i pregovarajući samo s jednima – pored ovog najvećeg broda, gusarska družina je otela još 13 brodova u blizini Somalije, dok se broj piratskih napada u ovoj godini popeo na 80. Somalijski zvaničnici tvrde da će preduzeti sve kako bi se saudijski supertanker izvukao iz nevolje, kažu da će čak biti „upotrebljena i sila ako je neophodno“. Abdulkadir Musa, zamenik ministra za luke u severnom somalijskom regionu Pantrland (omiljenom području pirata), kaže da ukoliko su pirati negde blizu Ijla – kako tvrdi Američka mornarica – pohvataće ih lokalni policajci. Američka Peta flota za sada nema nameru da se meša, već će „vrlo pažljivo pratiti dalji razvoj situacije“. Prema njegovom mišljenju, područje u kojem deluju somalijski pirati prilično je široko zbog čega je nemoguća efikasna zaštita i bezbednost trgovačkih brodova. Njegov savet je – oružjem protiv otmičara. U skladu s tim, Američka ratna mornarica počela je da podstiče vlasnike brodova da sami preduzimaju mere bezbednosti, među kojima je i postavljanje naoružanih stražara na brodove.


Dablin: Popravni ispit

Irsko referendumsko „ne“ Lisabonskom ugovoru rečeno u junu ove godine prilično je zbunilo zvaničnike Evropske unije koji su potom pokušavali da nađu uzroke tog odbijanja. Analitičari su zapazili da nepoznavanje i nerazumevanje samog teksta Reformskog ugovora može da bude razlog za takvo odbacivanje, ali i strah od povećanja cena, poreza itd. Irci su tada verovali da su zaštićeniji u svakom pogledu, pre svega ekonomskom i finansijskom, ukoliko se drže po strani. To je bilo pre svetske finansijske krize koja je možda promenila ugao posmatranja irskog glasača. Prema istraživanju javnog mnjenja objavljenom u „Ajriš tajmsu“, u drugom krugu glasanja za Lisabonski sporazum 43 odsto građana glasalo bi „za“, dok bi 39 odsto glasalo „protiv“. Na junskom referendumu 53,4 odsto građana glasalo je „protiv“, dok bi sada (ako je verovati istraživačima) za 14,4 odsto građana manje bilo protiv Lisabonskog ugovora. „Jasno je da su ljudi zabrinuti“, kaže za radio RTE Majkl Martin, ministar spoljnih poslova, dodajući da Irska pregovara sa advokatima EU o neutralnosti, poreskim, socijalnim i etničkim pitanjima. Vođa anti-Lisabonske kampanje Deklan Gejnli ubeđen je da će Irci ponovo odbaciti ugovor čak i ako vlada agresivno opet bude postavila isto pitanje. Irski političari smatraju da bi trebalo pokrenuti pitanje Gejnlijeve motivacije za vođenje te kampanje, s obzirom na to da je njegova kompanija Rivada na listi snabdevača američke vojske.


Vašington: Obamini prioriteti

Kampanja je završena, ali je Barak Obama i dalje televizijski hit – piše izveštač AP-a komentarišući intervju novoizabranog predsednika SAD u emisiji „60 minuta“ kompanije CBS, koju je gledalo 24,5 miliona ljudi. Agencija za istraživanje medija „Nilsen“ procenila je i da je to najveća gledanost nekog programa u „prajm-tajmu“ u ovoj godini. Amerika je u CBS-ovom intervjuu sa Barakom Obamom saznala da je novi predsednik spreman da po preuzimanju dužnosti pozove Generalštab i zvaničnike zadužene za nacionalnu bezbednost i pokrene plan za povlačenje američkih vojnika iz Iraka do 2010. godine. U međuvremenu, potpisan je sporazum o povlačenju američkih trupa iz Iraka do 2011. godine između šefa iračke diplomatije i ambasadora SAD u Iraku. Obama je izjavio da će Avganistan, kao i hvatanje Osame bin Ladena ostati jedan od prioriteta njegove politike. Obama je takođe obećao zatvaranje zloglasnog zatvora Gvantanamo gde trenutno bez optužnice i vremenskog ograničenja boravi još 255 zatvorenika od 800 koliko ih je bilo, među njima 12 maloletnih osoba. Potvrdio je da će prekinuti torturu kao metod ispitivanja u američkoj vojsci, a sve to kao „deo napora da Amerika povrati svoj položaj na moralnom planu“. Ovo je prvi Obamin televizijski intervju posle pobede na izborima, dok će prvi štampani intervju, kako navode agencije, biti objavljen u januaru u listu „Ebony“, glasilu crne Amerike. Na onlajn glasanju za ličnost godine američkog magazina „Tajm“ Barak Obama ubedljivo vodi ispred Buša i Mekejna.


Daramsala: Nenasilna (ne)otuđivost

Oko 500 tibetanskih lidera okupilo se u ponedeljak u severnom indijskom gradu Daramsali radi razgovora o budućim koracima u pregovorima sa Pekingom povodom šire autonomije Tibeta. Tibetanski duhovni vođa dalaj-lama izjavio je pre mesec dana da ne zna kako da se nosi sa kineskim vlastima koje se odlučno protive nezavisnosti Tibeta, pa je stoga sazvao kongres koji će trajati do subote. Dalaj-lama je pozvao predstavnike Tibeta da pronađu „realno i nenasilno rešenje u daljoj borbi“, prevashodno tražeći u tom cilju konsenzus među samim Tibetancima koji su veoma nezadovoljni napretkom u pregovorima sa Pekingom. Nemiri na Tibetu traju od marta kada su budistički sveštenici proslavljali godišnjicu ustanka protiv kineske vladavine. Prema kineskim izveštajima, tada je stradalo 19 osoba, a povređeno 623 sveštenika. Kina je optužila dalaj-lamu, dobitnika Nobelove nagrade za mir, da je orkestrirao pobunu, što je on negirao. Zvanična Kina je saopštila u ponedeljak da je „dalaj-lamina strana nije održala obećanje dato u ranijim pregovorima“ u kojima je, prema kineskim navodima, osnova za pregovore bio Tibet kao neotuđivi deo Kine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure