img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Argentina – Engleska

Britanijo, vrati nam ostrva

06. april 2011, 11:45 Global Voices
Copied

Drugog aprila 2011. obeleženo je iskrcavanje argentinske vojne hunte na Foklandska (Malvinska) ostrva pre 29 godina, što je označilo početak rata između Argentine i Velike Britanije, koji je trajao 74 dana. Rat na Foklandskim ostrvima je istorija zaražena ličnim nesrećama, političkim greškama, nepoznavanjem diplomatije i vojnom improvizacijom. Ipak, sumiranjem grešaka i užasa ne gubi se značaj posvećenosti i hrabrosti onih koji su se žrtvovali i dali svoje živote u odbranu teritorijalne suverenosti Argentine. To je priznanje časti koje istrajava.

U znak sećanja na poginule heroje organizovana je manifestacija u gradu Rio Galjegos sa argentinskom predsednicom Kristinom Kiršner na čelu. „Foklandska ostrva su uvek bila argentinska i nećemo odstupiti od našeg prava na njih i podsećanja svih Argentinaca na uspomenu na one koji su dali svoje živote… Čula sam izjave lidera u Velikoj Britaniji o tome šta Argentina treba da uradi na vojnom planu kako bi obnovila Foklandska ostrva, poznata i kao Malvini. To zvuči kao šala kad svi vide da oni u svaki sukob ulaze bacajući bombe“, kaže predsednica Argentine.

Nakon 29 godina rane su i dalje otvorene, naročito kod preživelih vojnika i porodica onih koji su poginuli u ratu. Međutim, među preživelim učesnicima kratkotrajnog rata ima mnogo nezadovoljnih i njima nije do nacionalnog praznovanja. Izvesni Karlos u blogu komentariše da „nije dovoljno da se jedan dan odredi kao nacionalni praznik i da se slavi, da se napune usta govorima o tome i ostalim glupostima koje služe samo za predstavljanje“. Taj rat je, kaže on, bio „nepotreban i neravnopravan“ i imao je političku svrhu.

Argentinci različito razmišljaju o vraćanju ostrva. Naime, nameće se pitanje političke i ekonomske pozadine kratkotrajnog i neuspešnog rata sa Engleskom – zašto se u tom trenutku tražila suverenost nad ostrvima koja su našoj teritoriji pripadala samo 13 godina? Zato što se neoliberalni model, koji se sprovodio od državnog udara iz 1976. i trajao do 2001, u ekonomskom i političkom smislu oslanjao na vojnu huntu. To je bilo „lupanje šamara davljeniku“ da bi se spasili i održali na vlasti.

Lora Šnajder

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure