img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Argentina – Engleska

Britanijo, vrati nam ostrva

06. april 2011, 11:45 Global Voices
Copied

Drugog aprila 2011. obeleženo je iskrcavanje argentinske vojne hunte na Foklandska (Malvinska) ostrva pre 29 godina, što je označilo početak rata između Argentine i Velike Britanije, koji je trajao 74 dana. Rat na Foklandskim ostrvima je istorija zaražena ličnim nesrećama, političkim greškama, nepoznavanjem diplomatije i vojnom improvizacijom. Ipak, sumiranjem grešaka i užasa ne gubi se značaj posvećenosti i hrabrosti onih koji su se žrtvovali i dali svoje živote u odbranu teritorijalne suverenosti Argentine. To je priznanje časti koje istrajava.

U znak sećanja na poginule heroje organizovana je manifestacija u gradu Rio Galjegos sa argentinskom predsednicom Kristinom Kiršner na čelu. „Foklandska ostrva su uvek bila argentinska i nećemo odstupiti od našeg prava na njih i podsećanja svih Argentinaca na uspomenu na one koji su dali svoje živote… Čula sam izjave lidera u Velikoj Britaniji o tome šta Argentina treba da uradi na vojnom planu kako bi obnovila Foklandska ostrva, poznata i kao Malvini. To zvuči kao šala kad svi vide da oni u svaki sukob ulaze bacajući bombe“, kaže predsednica Argentine.

Nakon 29 godina rane su i dalje otvorene, naročito kod preživelih vojnika i porodica onih koji su poginuli u ratu. Međutim, među preživelim učesnicima kratkotrajnog rata ima mnogo nezadovoljnih i njima nije do nacionalnog praznovanja. Izvesni Karlos u blogu komentariše da „nije dovoljno da se jedan dan odredi kao nacionalni praznik i da se slavi, da se napune usta govorima o tome i ostalim glupostima koje služe samo za predstavljanje“. Taj rat je, kaže on, bio „nepotreban i neravnopravan“ i imao je političku svrhu.

Argentinci različito razmišljaju o vraćanju ostrva. Naime, nameće se pitanje političke i ekonomske pozadine kratkotrajnog i neuspešnog rata sa Engleskom – zašto se u tom trenutku tražila suverenost nad ostrvima koja su našoj teritoriji pripadala samo 13 godina? Zato što se neoliberalni model, koji se sprovodio od državnog udara iz 1976. i trajao do 2001, u ekonomskom i političkom smislu oslanjao na vojnu huntu. To je bilo „lupanje šamara davljeniku“ da bi se spasili i održali na vlasti.

Lora Šnajder

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure