img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Majorka

Baskijski retro-terorizam

12. avgust 2009, 15:58 The New Foreign Policy
STRAH ZA TURISTE: ETA u akciji na Majorki. foto: reuters
Copied

Postoji nešto staromodno u vezi sa poslednjim terorističkim napadom baskijske terorističke grupe ETA, izvedenim u španskom letovalištu na ostrvu Majorka u čast njihove pedesete godišnjice. Grupa je detonirala tri male bombe i, srećom, niko nije povređen. Kralj Huan Karlos, trenutno na odmoru u Španiji, izvoleo je sledeće da kaže: „Banda ubica i nitkova neće ugroziti demokratiju u Španiji niti normalan život na ostrvu.“ Ovo je emotivna i žustra izjava povodom terorističkog akta, ali u ovom slučaju njegovo veličanstvo je verovatno u pravu – trenutna stopa nasilja u Španiji nije nešto što može da poremeti njenu rutinu. U izvesnom smislu, ona je pokazatelj novog vremena u kome se evropske radikalne grupe poput ETA, IRA i Bader Majnhofa suočavaju sa međunarodnim terorizmom. Pripadnici ovih nacionalističkih ili politički motivisanih grupa – koje su uprkos svom apetitu za destrukcijom veoma zainteresovane da sačuvaju sopstveni život – jednostavno ne mogu da se nose sa religijski motivisanim teroristima. Brutalni teroristički napad na Madrid 2004. godine poremetio je život Španaca i isprovocirao više promena u vladi nego ETA za 50 godina.

Bombaši samoubice menjaju vizuru o stepenu mogućeg uticaja terorističkih napada koji zahtevaju određeni nivo fanatizma svakog pojedinaca. To je izvan mogućnosti grupa kao što je ETA. Možemo da razgovaramo o tome da nevoljnost da se umre zarad viših ciljeva čini grupe poput ETA racionalnijim od Al kaide ili talibana. Što je strategija dugoročnija, ima manje smisla. Sasvim je moguće da će talibani ili Al kaida naterati američke snage da se povuku iz Avganistana ili Iraka; Hezbolah i Hamas možda nikad neće eliminisati Izrael, ali su uspeli da isprovociraju takvu reakciju Izraela koja je ozbiljno ugrozila njegovu poziciju u međunarodnoj zajednici; bombardovanjem u Madridu postignuto je povlačenje španskih trupa iz Iraka.

U poređenju sa ovakvim kampanjama ETA i njeni ciljevi deluju neverovatno donkihotovski. Da li postoji bilo kakva mogućnost da će napadi poput nedeljnog ikada dovesti do nezavisnosti baskijske države? Iako 24 odsto Baskijaca podržava ideju o nezavisnosti, samo jedan odsto njih podržava metode ETA. Jedan njihov bivši pripadnik je ovako formulisao sadašnju poziciju ove terorističke organizacije: „ETA nema lucidnosti ni hrabrosti da shvati da su se vremena promenila“, rekao je nedavno za „El Pais“. „Shvatio sam da se nasiljem ne postiže ništa, ali ostalima nedostaje hrabrost da to priznaju.“ ETA je sada više objekat psihološkog, nego političkog posmatranja.

Džošua Kiting

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure