Prethodnu zaštitu okoline Žiče ukinulo je Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture, kako tvrdi ministar Selaković. I nema tamo nikakvog bazena, kaže direktorka ove institucije
Ministar kulture Nikola Selaković je na poslednjoj sednici Skupštine Srbije upozorio poslanike i javnost da država ima problem sa službama zaštite kulturnih spomenika, i to ilustrovao primerom manastira Žiča.
Naveo je da je kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture dobio nalog od Republičkog zavoda da odredi granice zaštićenog područja manastira Žiče.
Šta je rekao Selaković
„Da li znate šta su oni uradili? Kraljevački zavod je kulturno dobro, koje je Narodna skupština proglasila za kulturno dobro od izuzetnog značaja, stavio pod prethodnu zaštitu, ukinuo područje zaštite de facto, koje je desetinama hektara veliko, sveo samo na portu manastira, manastirsku crkvu, umesto pod stalnu zaštitu kao dobra od izuzetnog značaja, stavili su pod prethodnu zaštitu“, rekao je Selaković.
Dodao je da je to urađeno kako bi određenim licima bila data dozvola za podizanje turističkog kompleksa sa olimpijskim bazenom, akvaparkom, bungalovima, salom za veselja.
Bazen ne postoji
„Radim u kraljevačkom Zavodu od 2001. godine i tvrdim da nikakav olimpijski bazen niti turistički kompleks ne postoji u blizini Žiče“, kaže za „Vreme“ Katarina Grujović Brković, direktorka.
„Postoji samo manastirski ribnjak koji koriste monahinje. Žiča je u selu i ovde su samo privatna domaćinstva koja postoje decenijama unazad. Sećam se da kad sam došla u Zavod, da je ispod manastira bio nekakav restoran sa diskontom, ali je odavno uklonjen“, dodaje Katarina Grujović Brković.
Foto: WikimediaZavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo
Informacija koju je ministar preneo iz skupštinske sale da je kraljevački Zavod ukinuo status zaštite Žiči je, kaže, netačna.
Mi smo svoj posao uradili
„Kao što svi znaju, to nije u našoj nadležnosti već Vlade Srbije. Vlade Srbije može da donese takvu odluku, ali na predlog Republičkog zavoda, a ne kraljevačkog.“
Katarina Grujović Brković pretpostavlja da je ministar mislio na određivanje zaštićene okoline, za šta jeste nadležan teritorijalni zavod.
„Po nalogu Republičkog zavoda parcelisali smo okolinu oko manastira kako bi se odredila njena zaštita. Po Zakonu o planiranju i izgradnji, neophodno je zaštiti i okolinu oko nepokretnog kulturnog dobra kao što je Žiča.“
Direktorka kraljevačkog Zavoda objašnjava da je, dok se to radi, zaštićena okolina Žiče pod prethodnom zaštitom koja je u procesu pretvaranja u stalnu zaštitu. Prethodna zaštita okoline manastira Žiča određena je maja 2024. godine. Po zakonu, prethodna zaštita ima snagu kao i stalna: na tom području nije dozvoljena gradnja.
„Mi smo svoj deo posla završili. Parcelisali smo okolinu Žiče, uradili evidencioni list, i oglasili ga u Službenom glasniku. Nakon toga smo iz Ministarstva kulture dobili dopis da ga ne prihvataju.“
Zaštitu je ukinulo Ministarstvo
Time je, jula 2024. poništena prethodna zaštita okoline Žiče. To znači da okolina Žiče sada nema status prethodne zaštite zato što ju je ukinulo Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod, kao što je rekao ministar Selaković.
U toku je izrada te odluke, a radi je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Oktobra prošle godine dat je javni oglas kojim se obaveštavaju vlasnici i zainteresovane strane šta će biti pod režimom zaštite, što govori da je izrada revizije pri kraju.
„Vreme“ je poslalo Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture upit o ovome, ali odgovor nismo dobili.
Zanimali su nas i detalji o predstojećim radovima na crkvi Sv. Spasa u Žiči, na primer, da li je za njih zadužen Republički zavod, kao i da li je dobijen novac za te radove.
Jer ako nije, bio bi to nagoveštaj da predlog koji se čuo u Skupštini, da zavode za zaštitu spomenika treba ukinuti, nije bezazlen.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Očigledno je da su „Gradovi u fokusu“ prioritet Ministarstva kulture, skoro svi izabrani na ovom konkursu su već isplaćeni. Isplaćeni su i neki manastiri i institucije van ovog projekta. Za savremeno stvaralaštvo i dalje nema para
Spomenik kralju Milanu i rekonstrukcija Muzeja tekstila u Leskovcu prvi su projekti čija je realizacija počela u okviru Prestonice kulture Srbije. Spomenik će koštati oko 55 miliona dinara, a Muzej oko 624 hiljade evra
Na festivalu u Dorjanu, u Severnoj Makedoniji, film „Karmadona“ dobio je dve nagrade. Od premijere prošlog septembra do sad, ima ukupno jedanaest nagrada
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.