

Intervju
Aleksandar Ilić: Mladima treba obezbediti perspektivu a ne samo pričati o njoj
„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić


Nema razumevanja u odgovorima uprava Beogradske filharmonije, Srpskog narodnog pozorišta i Narodnog pozorišta prema umetnicima koji su javnosti otkrili kako žive
Ovaj mesec u kulturi obeležio je glas umetnika Beogradske filharmonije, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu, zbog plata koje su godinama unazad ispod republičkog proseka i najniže u regionu, i zbog neuslova u kojima rade.
Govoreći o platama, umetnici sve ove tri kuće, najveće i najistaknutije na ovdašnjoj kulturnoj sceni, zapravo su govorili o odnosu države prema fakultetski obrazovanim ljudima čiji je rad stub aktuelne kulture.
Njihova pisma, a naravno i reakcija javnosti naročito medijske, nisu se dopala upravama pomenutih ustanova. Sadržaj i ton njihovih odgovora su, žargonski rečeno, politički. Ili, u prevodu, bez i trunke saosećanja i razumevanja za problem.
Zajedničko im je da priznaju da umetnici zaslužuju više, negiraju sve na šta se oni žale, i tvrde da će dati sve od sebe da se taj problem reši.
Negiranje problema
Darko Krstić v.d. direktora Beogradske filharmonije (bio je najhitriji, odgovorio je nakon manje od pola dana) istakao je da su njihove plate od januara povećane za (čak!) 10 odsto, kazao je da je „prosečna plata u Beogradskoj filharmoniji bila na nivou prosečne plate u Republici Srbiji“ i upozorio ih da je Vlada Republike Srbije u tehničkom mandatu.
Odgovor Željka Andrića, direktora Opere SNP-a bio je vrlo opširan, krcat brojkama i dokazima kojima demantuje i negira navode svojih kolega. Cilj im je da se stvori utisak da se oni bez potrebe žale, pa ih je zato neprimereno bi bilo citirati ih.
Danas je odgovorila i Uprava Narodnog pozorišta, umetnici sva tri ansambla ove kuće oglasili su se još u petak, poručivši da je „svesna svih problema“.
Naglasili su da sa Ministarstvom kulture „maksimalno čine korake da se unaprede radne okolnosti i položaj zaposlenih“, kao i da su „uvereni da će naši zajednički napori doneti rezultate koji će na obostrano zadovoljstvo omogućiti još bolje uslove za sve zaposlene.“
Oglasilo se i Ministarstvo kulture, već nakon objave Filharmoničara ministarka Maja Gojković je izjavila da ju je to potreslo, a nakon Srpskog narodnog pozorišta premijerka Ana Brnabić je formirala Radnu grupu koja će probati da nađe način kako da im se povećaju plate.
Posle ovakve reakcije postavlja se pitanje da li država oupšte poštuje svoje umetnike.


„Ako želimo da mladi umetnici budućnost grade u Srbiji, moramo da im obezbedimo perspektivu, a ne samo da pričamo o tome“, poručuje koreograf Aleksandar Ilić
„Kreativni centar“ je jedan od izdavača koji svoje knjige neće pokazati na Sajmu knjiga, ali će se svakako potruditi da ih pokaže čitaocima i javnosti. Naročito one nove


Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora


Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu


Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve