img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop: Nosferatu

Suštinski nepotreban

15. januar 2025, 22:06 Đorđe Bajić
Copied

Novi Nosferatu je solidan film u kome se ističu izvrsna fotografija, kostimi i scenografija, ali koji, kada se sve sabere i oduzme, nije ni prineti prethodnicima

Ima li Nosferatu brkove ili ih nema? To je, ispostavilo se, postalo jedno od ključnih pitanja i zamerki kada je sa nestrpljenjem iščekivana četvrta dugometražna režija Roberta Egersa krajem prošle godine stigla u svetske bioskope. Sada, kada se Nosferatu prikazuje i kod nas, nakon što smo ga i mi pogledali čim je to postalo moguće, nameće se zaključak da su ti brkovi, toliko isticani u brojnim prikazima i osvrtima, od svega najmanje bitni. Vampir može biti brkat ili ćosav, na volju (tvoraca) mu, nije to ono što film čini dobrim ili lošim. Bitno je kakav je film, a Egersov Nosferatu spada u onu skupinu ostvarenja koja su, iako ne bez kvaliteta, suštinski nepotrebna. Mada, ako ćemo iskreno, ovo važi za gro produkcije. Malo toga u ponudi je istinski esencijalno i nezaobilazno.

...
…

Robert Egers je hrabar čovek. Odvažio se da snimi rimejk nemačkog filma iz 1922. godine, čuvenog nemog horora Nosferatu – Simfonija užasa u režiji F. V. Murnaua i sa misterioznim Maksom Šrekom u ulozi grofa Orloka, vampira koji iz transilvanijskih planina odlazi u nemački gradić u potrazi za svežom krvlju.

Već ova prethodna rečenica dovoljna je da se uoči spona između Nosferatua i Stokerovog hit romana Drakula iz 1897. godine, što i nije čudno imajući u vidu da je Murnauov film zapravo prilično doslovna prerada Stokerove priče, sa nekoliko promenjenih detalja u (ispostaviće se: neuspešnom) pokušaju da se izbegne tužba. Originalni Nosferatu je s vremenom postao jedan od najcenjenijih horor-filmova svih vremena, a istaknuti nemački sineasta Verner Hercog je 1979. snimio prvi rimejk. Hercogov Nosferatu: Fantom noći postigao je veliki komercijalni uspeh, a nisu izostali ni kritičarski hvalospevi. U Hercogovom filmu glavne uloge su tumačili Klaus Kinski, Izabel Ađani i Bruno Ganc, a ovo ostvarenje se, baš kao i izvorni Murnauov film, danas smatra klasikom sedme umetnosti.

Egers je zato imao veoma težak zadatak, a to je da pokuša da dosegne ova dva remek-dela. Njegov trud je primetan, ali krajnji rezultat ne oduševljava. Novi Nosferatu je solidan film u kome se ističu izvrsna fotografija, kostimi i scenografija, ali koji, kada se sve sabere i oduzme, nije ni prineti prethodnicima. Priča koju nam Egers ovde servira već je mnogo puta ispričana i teško joj je, a možda čak i nemoguće, udahnuti svežinu. Bil Skarsgord kao brkati grof Orlok većinu filma ostaje u senkama, što je pametna taktika, i njegov lik poseduje potreban spoj bizarnog i jezovitog. Nikolas Hoult i Vilem Dafo su izvanredni u svojim rolama, što se od njih dvojice i očekivalo, dok Aron Tejlor Džonson i Ema Korin ne uspevaju da im pariraju. Tejlor Džonson je posebno slab, kao pridošao iz nekog drugog filma. Glavnu ulogu u ovoj verziji tumači Lili-Rouz Dep, kći Džonija Depa i Vanese Paradi, mlada žena koja je fizički savršena za ulogu Elen Hater, ali glumački ne uspeva da postigne potrebnu jačinu emocije i tragičnosti. Njena Elen je mogla da postane tragična heroina dostojna jedne Antigone, ali mlada glumica nije kadra joj udahne potrebnu reljefnost, što je svakako delimično i Egersova krivica. Po prvobitnom planu, ovu ulogu trebalo je da tumači Anja Tejlor Džoj, glumica sa kojom je Egers već sarađivao u Veštici i Severnjaku, ali se to izjalovilo. Ključna uloga je tako pripala nedovoljno iskusnoj glumici i tu je nastao kurcšlus koji je film skupo koštao.

Egers, poznat po majstorskom radu u filmovima Veštica i Svetionik, prikazao je slabost već u trećoj režiji, vikinškoj ekstravaganci Severnjak, nadahnutoj praverzijom priče o Hamletu. Nosferatu boluje od sličnih bolesti kao i Severnjak: oba filma su preduga i ne donose suštinski ništa novo na narativnoj ravni. Vizuelno su uzbudljivi i atmosferični, kao i svi Egersovi filmovi, ali su suštinski bez pravog razloga postojanja, ne donose ništa novo. To posebno važi za najnoviji film, ujedno najslabiji u Egersovim dosadašnjem opusu.

Da ne grešim dušu… Ima ovde šta da se pogleda na velikom platnu. Egersov Nosferatu, uza sve svoje mane, zaslužuje da se gleda u bioskopu zbog jedinstvene atmosfere, koja vešto dočarava mračni duh klasičnog horora. Vizuelno, film impresionira uznemirujućim kadrovima koji stvaraju osećaj teskobe i mističnog, omogućujući gledaocima da urone u tu doslednu gotsku estetiku. Muzika Robina Karolana (sa kojim je Egers sarađivao i na pomenutom Severnjaku) i zvučni dizajn takođe igraju ključnu ulogu u stvaranju napetosti, što dodatno obogaćuje iskustvo gledanja. Iako kritičari s punim pravom kritikuju spor tempo (film traje 133 minuta – bar pola sata duže nego što bi trebalo) i razvučene segmente, ti trenuci tišine povremeno doprinose izgradnji napetosti i zastrašivanju. Egers očekivano vešto kombinuje moderne filmske tehnike s elementima koji odaju počast starim horor-filmovima, vidi se da je film radio neko ko “zna znanje” i ko se za to dobro pripremio, s tim što u konačnici Nosferatu ipak deluje kao nametnuti domaći zadatak koji je urađen sa određenom finesom, ali bez istinskog poleta i želje.

Tagovi:

Filmska kritika Nosferatu Robert Egers Film
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure