
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Nedavno se u knjižarama pojavila Antologija savremene novosadske priče (izdanje Stilos), koju je priredio Nenad Šaponja
O „Antologiji“ njen priređivač kaže: „Novi Sad, do osamdesetih godina prošlog veka najvažnije kulturno središte srpskog građanstva, i dan danas, kada je svoju misiju kulturne prestonice u mnogome prepustio Beogradu, predstavlja u našoj književnosti toponim posebne vrste i specificne težine, često drugačijeg značenje i zračenja… Priređivac ovog izbora pokušao je da u vizuri priče osmotri ono što jeste savremeni momenat naše proze omeđen marginama ovog grada. To je okvir u koji se smešta druga polovina XX veka, odnosno nekoliko generacija pripovedača koji u tom periodu deluju u Novom Sadu.
U prozi, taj pogled na grad može se smestiti između onog koji mu je uputio privremeni Novosađanin, književni kritičar i memoarista Borislav Mihajlović Mihiz pedesetih, preko feljtonističkih zapisa jedne od novosadskih književnih ikona Miroslava Antića, iz šezdesetih, pa do intimne percepcije grada u kojem je zatočena njegova najmlađa generacija pisaca, stasala u devedesetim, za ovu priliku viđena iz perspektive pesnika i romansijera Lasla Blaškovića. Sastavljaču knjige ostaje nada da je njenog čitaoca ubedio ne samo da Novi Sad zaslužuje antologiju priča, već i da je slika koju ona stvara u stvarnosnom smislu autentičnija i literarno ubedljivija od tolikih drugih koje mu se nude.“
Među autorima priča su i: Boško Petrović, Danilo Kiš, Judita Šalgo, Vojislav Despotov, Đorđe Pisarev , Milorad Grujić, Sava Damjanov i drugi.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve