
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Nedavno se u knjižarama pojavila Antologija savremene novosadske priče (izdanje Stilos), koju je priredio Nenad Šaponja
O „Antologiji“ njen priređivač kaže: „Novi Sad, do osamdesetih godina prošlog veka najvažnije kulturno središte srpskog građanstva, i dan danas, kada je svoju misiju kulturne prestonice u mnogome prepustio Beogradu, predstavlja u našoj književnosti toponim posebne vrste i specificne težine, često drugačijeg značenje i zračenja… Priređivac ovog izbora pokušao je da u vizuri priče osmotri ono što jeste savremeni momenat naše proze omeđen marginama ovog grada. To je okvir u koji se smešta druga polovina XX veka, odnosno nekoliko generacija pripovedača koji u tom periodu deluju u Novom Sadu.
U prozi, taj pogled na grad može se smestiti između onog koji mu je uputio privremeni Novosađanin, književni kritičar i memoarista Borislav Mihajlović Mihiz pedesetih, preko feljtonističkih zapisa jedne od novosadskih književnih ikona Miroslava Antića, iz šezdesetih, pa do intimne percepcije grada u kojem je zatočena njegova najmlađa generacija pisaca, stasala u devedesetim, za ovu priliku viđena iz perspektive pesnika i romansijera Lasla Blaškovića. Sastavljaču knjige ostaje nada da je njenog čitaoca ubedio ne samo da Novi Sad zaslužuje antologiju priča, već i da je slika koju ona stvara u stvarnosnom smislu autentičnija i literarno ubedljivija od tolikih drugih koje mu se nude.“
Među autorima priča su i: Boško Petrović, Danilo Kiš, Judita Šalgo, Vojislav Despotov, Đorđe Pisarev , Milorad Grujić, Sava Damjanov i drugi.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve