Andraš Urban, Ištvan Ugrai: Bitka kod Trianona; režija Andraš Urban; predstava Kulturne Brigade – Atrium (Budimpešta) i Pozorišta “Deže Kostolanji” (Subotica)
Tuga i radost, borba i muzika, pritužbe i bolovi, sa ove i sa druge strane granice. Šta se desilo sa Mađarima za sto godina, zajedno i odvojeno? Kako živimo i šta osećamo na isti način a šta drugačije? Šta nas povezuje? Šta nas razdvaja? Šta nam je zajednička sudbina a šta nije? Iza nas je sto godina punih dešavanja. Ko to može bolje da podnese? Umetnici Atrijuma iz Budimpešte i Pozorišta “Kostolanji Deže” iz Subotice će večeras ukloniti sve granice.
Trijanon je Urbanova velika tema i mađarska velika tema. Trijanonski sporazum je potpisan 1920. godine u Versaju, Mađarska ga je potpisala sa silama Antante. Trijanonskim sporazumom Mađarskoj je oduzet deo teritorija, i to trećina cele bivše Ugarske (između ostalog i cela Vojvodina), te upravo zato, kada govorimo o Trianonu, govorimo o složenom sentimentu koji je duboko obojen ambivalentnim odnosom prema Evropi.
Ovu predstavu, u koprodukciji sa Atrijumom iz Budimpešte, Urban postavlja sto godina nakon Trijanonskog sporazuma i bavi se pitanjem identiteta: nacionalnog, kulturnog i istorijskog, različitim perspektivama u odnosu na kontekst kojem pripadamo.
Predstava se igra iz dva dela: u prvom na scenu izlaze glumci oba teatra, troje glumaca iz Budimpešte (Robert Alfeldi, Bori Peterfi, Mate Kovač) sureću se sa kolegama iz Subotice (David Buboš, Timea Filep, Boris Kučov, Gabor Mesaroš, Andrea Verebeš), i na sastanku razgovaraju o predstavi o Trijanonu, orkestar je u uglu i počinje prvo upoznavanje, da bi se zatim ušlo u žustru, histrioničnu raspravu koja se svodi na svađu, na prebacivanje krivice iz Subotice na Budimpeštu i vice versa. To je tirada nerazumevanja, nema strpljenja ni da se saslušaju kolege, a kamoli da se razumeju. Ko je veći Mađar i da li je to uopšte važno, kako se peštanski glumci odnose prema kolegama sa juga, zašto milioni iz mađarskog budžeta idu u Srbiju?… Duhovita, čak urnebesna rasprava u kojoj prostora za dijalog nema, ali ima strasti koja se graniči sa histerijom. Igra glumačkog tima je zadivljujuća, bez ijedne slabe tačke.
foto: promo…
U drugom delu saznajemo da je (nakon sastanka) Robert Alfeldi, velika zvezda mađarskog teatra, ostao bez posla, ali je doživeo prosvetljenje pa se, dotaknut Milošću, ženi (Mamu igra lucidna Bori Peterfi) i stvara porodicu tako što usvaja glumce iz subotičkog pozorišta, a tu je i Gabor Mate koji dolazi iz Budimpešte. Oni – tata, Mama i deca – osnivaju stranku Mađarska partija preporoda, koja poseban fokus ima na rehabilitaciji delova nekadašnje Ugarske.
Urban na sceni stvara sfumato, dramaturški pažljivo strukturiran (koristeći ideje i improvizacije glumaca, tekst su napisali Andraš Urban i Ištvan Ugrai), kojim postavlja pitanje koliko smo uslovljeni identitetskim nasleđem, koliko ga razumemo, a koliko prihvatamo po automatizmu. Kao i uvek, Urban pronicljivo, duhovito i tačno raskrinkava tabue i ukazuje na to da se na kraju svih krajeva najveća bitka vodi oko novca. Nema ideologija, one su samo paravan iza kog se igraju igre krupnog kapitala. Ljudi su radi novca spremni pristati gotovo na sve. Tako i Porodica čiju sudbinu pratimo na sceni završava u opscenosti, orgijama, ludilu i smrti. Urban režira u farsičnom ključu koji je u gotovo istoj meri brutalan i duhovit, i ne zaboravlja da vas zabavi, kao i obično kada govori o kompleksnim temama.
Muzika Arpada Serde furiozno prati tempo same predstave dajući histrionstvu još veću žestinu. Scenografiju je radio Urban i, kao i u “Vitezovima lake male”, ona daje fini naglasak kiču koji je oblanda nacionalističkih ideologija. Orkestar izvodi muziku na sceni, i to u sastavu: Ivan Gatoš/Arpad Serda – klavir, Žolt Nađ/Daniel Pap – bubnjevi, Laslo Študnicki Žaći/Gabor Pal – bas gitara.
Kostim (Veronika Kerestesova) pažljivo stavlja akcenat na nošnje, na folklor koji se smatra posebno važnim među onima van matice (Urban je svojevremeno rekao, parafrazirano, da je umetnost manjina ili folklor ili avangarda).
Propitivanje identiteta (kulturnog, nacionalnog i istorijskog) u savremenem trenutku – to je ono na šta poziva Bitka kod Trianona, s tim da nas Urban podseća da je novac vrhovni gospodar.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkazana je i treća predstava očekivana na Bitefu. Selektor ovog festivala Spasoje Ž. Milovanović kaže da sudbina Bitefa ne sme da zavisi od toga ko je trenutno na vlasti. A priča i o pritiscima domaće javnosti na inostrane umetnike da ne dođu na Bitef
„Duplikat“, jedan od četrdesetak filmova „Apollon“ produkcije Željka Mitrovića dokazuje da kinematografija nije fabrika u kojoj je najvažnije koliko je komada izašlo sa trake
Glumci Drame Narodnog pozorišta osudili su postupak uprave svoje kuće da sa Instagrama povuče vest o Zlatnoj areni koju je dobio glumac Vučić Perović na Filmskom festivalu u Puli
Prikazivanje mađarskog filma „Kao kod kuće“, psihološkog trilera sa snažnim elementima horora, u takmičarskom programu Palića je još jedan zanimljiv izbor selektora i svojevrstan otklon od dosadašnje festivalske prakse
Od knjiga edicije „Reč i misao“ koja odavno ne postoji, nastala je velika apstraktna slika u crvenoj boji njenih korica, brišući granicu između umetnosti i umetničkog dela. Izložbom na kojoj je postavljena ova slika Irene Lagator Pejović, otvoren je likovni program Budvanskog leta
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.