
Kultura
FAF – festival koji prave ljudi posvećeni filmu
Na 32. Festival autorskog filma dolazi 80 filmova, mnogi sa nagradama festivala u Kanu. Organizuje ga udruženje građana, bez dinara državnog novca
Svet fantastike na papiru, Galerija Kolarčeve zadužbine i Moderna galerija u Valjevu
Fantastika je jedan od umetničkih pravaca koji su, nažalost, ostali skrajnuti i nedovoljno prepoznati u široj javnosti. Zahvaljujući kontinuiranom radu Fondacije Mihajlović – Feniks, dobili smo priliku da je sagledamo iz različitih uglova. Želja Fondacije da umetnost ovog specifičnog žanra sakuplja, čuva, afirmiše i promoviše najpre se ostvarila kroz Bijenale fantastike: treće izdanje održano je prošle godine u Galeriji Kolarčeve zadužbine. Reč je o svojevrsnom Festivalu radova koji se okupljaju oko snolikog, neuhvatljivog i osobenog umetničkog izraza. Fantastika otvara prostor za istraživanje onoga što prevazilazi neposredno iskustvo stvarnosti, za utonuće u manje poznato i za susret sa izmenjenom stvarnošću – univerzalnom i, istovremeno, duboko ličnom. Aktuelna izložba Svet fantastike na papiru prvi je obimniji javni prikaz dela iz kolekcije Fondacije, ali i prilika da se fantastika sagleda kroz crtež, grafiku i različite kombinovane tehnike.

ZAŠTO PAPIR
Kao što slika nastaje iz skice i pripremnog crteža, tako i upoznavanje kolekcije može da počne od onoga što je u umetničkom procesu najiskonskije. Crtež je prva misao, neposredni trag ideje, ponekad gotovo automatizam blizak onome što su nadrealisti tražili u oslobađanju nesvesnog. On je polazište umetničkog obrazovanja, ali i stvaralačkog puta koji traje čitavog života. Ova izložba nas zato vraća na početak, tradicionalnim tehnikama koje u vremenu ubrzane digitalizacije, veštačke inteligencije i neprestane potrebe za novim i naprednijim, deluju kao da su potisnute u drugi plan. Posebna vrednost ove izložbe u tome je što nas zaustavlja pred delima koja otvaraju prostor za unutrašnji svet čoveka, njegove snove, misli i poglede, kao i za individualne poetike koje fantastika, nadrealno i gotovo metafizičko razumevanje sveta čine mogućim. U vremenu stalne spoljašnje stimulacije važno je da umetnik zastane i vrati se sebi, istraži ono skriveno i duboko, a zatim ga učini vidljivim drugima. I posmatrač je pozvan da učini isto: da se zapita zašto je određeni motiv tu, šta se krije iza njega i zašto je umetnik izabrao baš crtež, njegovu gotovo opsesivnu detaljnost ili grafiku kao sredstvo izražavanja.
Širi pogled na kolekciju pruža istoimena (i obnimna) monografija koja donosi veći broj radova na papiru, uz tekstove istoričara umetnosti, likovnih kritičara, umetnika, profesora, književnika i drugih autora. Svaki osvrt otvara drugačiju perspektivu i pokazuje na koliko se različitih načina može pristupiti fantastici. Njena suština je u slobodi, u mogućnosti da ono što nosimo u sebi oblikujemo izvan društvenih, kulturnih i naučenih normi, čak i kada se izražavamo tradicionalnim, gotovo akademskim tehnikama.
PORTRET I MITOLOŠKI SVETOVI
Umetnike zastupljene na izložbi povezuje spremnost da slobodno istražuju predele fantastike, ono nesvesno, ono podsvesno ili ono što nam isporučuje mašta. Njihovi pristupi su, naravno, različiti, zbog čega fantastika nije jedinstven i zatvoren sistem (niti to može biti), već je sačinjena od mnoštva perspektiva. Ipak, izložba uspostavlja istorijski kontinuitet polazeći od grupe “Mediala” i njenih ideja o pomirenju tradicionalnog i savremenog, ali se na njima ne zaustavlja. Kroz segmente “Istorijsko i savremeno” i “Savremene poetike fantastike” pratimo odnos umetnika prema starim majstorima, pre svega renesansnim uzorima, ali i načine na koje se ideje “Mediale” preobražavaju u današnjem stvaralaštvu. Na donjem nivou galerije pogled se širi na međunarodne autore i grafiku, otvarajući pitanja različitih kulturnih i geografskih sredina, umetničkih škola i mogućnosti koje fantastika pronalazi u različitim medijima.
Dve večito aktuelne teme, portret i mitološki svetovi, dodatno pokazuju širinu ovog izraza. Na portretima se susrećemo sa dezintegrisanim i maglovitim licima, ali i gotovo potpuno realističnim predstavama u kojima se naslućuje nešto skriveno, mistično i metafizičko. Mitologija, prisutna od antike do danas, ostaje jedno od trajnih uporišta fantastike: mitovi i simboli neprestano se iznova oblikuju, premeštaju u drugačije kontekste i dobijaju lična značenja. Na taj način fantastika postaje prostor dubljeg istraživanja sopstvenih motiva, pogleda i nasleđenih okvira, ali i njihovog preispitivanja i razbijanja.
Svet fantastike na papiru deo je privatne kolekcije nastale iz ljubavi prema posebnom vidu umetnosti i želje da se podrže savremeni autori, ali istovremeno pruža širi uvid u istoriju i raznovrsnost ovog izraza. Posetiocima nudi istorijski kontinuitet i slobodu da dela tumače sopstvenim pogledom, gotovo onako kako su ih umetnici stvarali. Izložba je predstavljena u Galeriji Kolarčeve zadužbine, a od 24. oktobra biće predstavljena i u Modernoj galeriji Valjevo, gradu koji se vezuje za jednog od najznačajnijih predstavnika fantastike, Ljubu Popovića. Najzad, fantastika nam ostavlja prostor da sami tragamo za značenjima, preispitujemo sopstvene poglede i istražujemo ono što ostaje skriveno ispod površine stvarnosti, podsećajući nas da umetnost ne mora da pruži gotove odgovore, već da nas podstakne da postavljamo nova pitanja i pronađemo sopstvene uvide.
Autorka je istoričarka umetnosti i kustoskinja izložbe

Na 32. Festival autorskog filma dolazi 80 filmova, mnogi sa nagradama festivala u Kanu. Organizuje ga udruženje građana, bez dinara državnog novca
„Zvezdara teatar“ će sutra proslaviti 400. izvođenje „Knjige o Milutinu“ monodrame Nenada Jezdića. U Beogradu se trenutno igraju i predstave koje su na repertoaru čak više od jedne decenije. Mjuzikl "Neki to vole vruće", čak - tri

Više od 400 umetnika i radnika u kulturi potpisalo je zahtev Inicijative za slobodnu kulturu kojim se traži smena svih čelnih ljudi ustanova kulture u Pančevu
Nakon ostavke Dragane Milošević v.d. upravnice SNP-a, na to mesto je postavljen Željko Andrić direktor Opere iako zaposleni traže promenu cele uprave

O 61. Oktobarskom salonu ima malo informacija. Ne zna se na primer čime su izabrani umetnici zaslužili da reprezentuju aktuelnu umetničku svetsku scenu i koliko sve to košta
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve