img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Miša Aleksić, basista (1953–2020)

Muzičar tihe snage

02. decembar 2020, 20:46 Uroš Mitrović
foto: riblja čorba promo
Copied

Vrsta iskrene lojalnosti prema ideji, braći po instrumentima i čitavom bendu koju je iskazivao Miša Aleksić, sve ređa je pojava u bilo kom poslu, a kamoli u šoubiznisu

Nije lako ući u legendu kada pored sebe, duže od četiri decenije, imaš jednog sasvim osvedočenog, legendarnog frontmena i muzičara, čije delo i značaj prevazilaze ograničene geografske okvire zemlje u kojoj živiš. A uprkos tome da, gotovo iz senke, tihom snagom i upornošću, kreativnim nabojem i postojanošću kakva je krasila odista malobrojne izabranike rokenrola, i sâm uspeš da uđeš u muzičku legendu. Da postaneš neko čije ime se sa poštovanjem izgovara u ovom našem turbulentnom prostoru, od Vardara pa do Triglava.

Takav je bio Miroslav Miša Aleksić, osnivač i čuveni basista Riblje čorbe. Kompozitor, tekstopisac i producent, koji je čitavo svoje ovozemaljsko postojanje posvetio ne samo svom matičnom bendu, već pre svega rokenrolu, toj izvornoj ideji kulture i svojoj nepresušnoj inspiraciji i načinu života. Zbog toga je sve ovdašnje muzičke poklonike iskreno rastužila vest da je Miša Aleksić preminuo u Beogradu u 68. godini, nakon što je izgubio bitku sa virusom korona.

Iako je svakako bio najprepoznatljiviji kao muzičar koji je u rukama držao gitaru sa četiri žice, Miša Aleksić nije bio „samo“ basista. Bio je noseći zid i potporni stub jedne od najznačajnijih i najpopularnijih grupa nekadašnje Jugoslavije, Riblje čorbe, koja je, rame uz rame sa Bijelim dugmetom, Azrom ili čitavom plejadom novotalasnih bendova s kraja 70-ih i početka 80-ih godina prošlog veka, definisala rok scenu bivše, ali i sadašnje države.

Mišu Aleksića vrlo je rano privukla magija rokenrola. Još kao klinac voleo je da sluša kultnu radio-emisiju Nikole Karaklajića „Sastanak u 9 i 5“; pevao je u horu i redovno je kupovao časopis „Džuboks“, odakle bi, po sopstvenom priznanju, isecao slike tadašnjih pop i rok zvezda.

Iako je muzikom počeo da se bavi pre ravno pola veka, započevši svoju sviračku odiseju u bendu Rojali, njegova prava muzička karijera morala je da sačeka još godinu dana, dok se nije vratio iz Baltimora u SAD, gde je 1971. završio četvrti razred gimnazije. U Americi je prvi put uzeo originalnu Fender gitaru u ruke i, možda još važnije, uživo prisustvovao koncertu čuvenih Led Cepelina.

Po povratku u Beograd 1972. godine, Miši je postalo jasno da će rokenrol biti njegov životni poziv. Rešio je da osnuje bend, S.O.S, sa kojim je snimio i svoju prvu ploču. Grupa je intenzivno radila gotovo punih šest godina, a iz tog vremena i dalje kruži anegdota da su uzduž i popreko prokrstarili čitavom Vojvodinom. „Kol’ko smo puta nastupili, to niko živ ne zna“, pričao je Miša Aleksić maja 1980. za časopis „Džuboks“, rekavši tom prilikom da je svako ko je „prolazio kroz Sakule, Stepanovićevo, Čentu, Kisač, Bačku Palanku, Perlez i šta ja znam“, zasigurno morao čuti za njihov bend.

Ipak, uprkos vrednom radu „na terenu“, grupa S.O.S zapravo je postala važna u muzičko-istorijskom smislu tek onda kada su u nju, u leto 1977. godine, došli Rajko Kojić na gitari i Vicko Milatović za bubnjevima, čime je postavljen temelj budućeg rokenrol fenomena ovih prostora. Društvu se iduće godine u avgustu pridružio i Bora Đorđević, a na sastanku u kafani „Šumatovac“ zvanično je formirana Riblja čorba. Skoro da je u istom danu Miša Aleksić mogao da slavi svoj, ali i rođendan Riblje čorbe, jer je bend nastao 15. a Miša se rodio 16. avgusta.

O uspesima Riblje čorbe, koja je objavila više od 20 studijskih i živih albuma i svirala nebrojene turneje i koncerte, napisani su tomovi materijala. Miša Aleksić se u grupi isticao ne samo svojim pouzdanim sviračkim stilom, već i kao autor i koautor mnogih hitova ovog benda, među kojima su i Amsterdam, Ostaću slobodan, Ja ratujem sam, Prevara…

I u vreme kada je Riblja čorba stvarala istoriju rokenrola na ovim prostorima, ali i onda kada je znala da zaluta u kreativnim ili pseudopolitičkim stranputicama u „vunenim vremenima“ – koja su bila sve samo ne naklonjena umetnicima – Miša Aleksić je bio čovek tolerancije i kompromisa. Javno nikada ni o kome nije rekao ružnu reč i čvrsto je stajao uz vođu benda, prolazeći zajedno sa njim i momcima iz grupe kroz društvene Scile i Haribde i brojna iskušenja. Ta vrsta iskrene lojalnosti prema ideji, braći po instrumentima i čitavom bendu koju je iskazivao Miša Aleksić, sve je ređa pojava u bilo kom poslu, a kamoli u šoubiznisu.

Krajem 2011. objavio je autobiografsku knjigu Uživo! u kojoj je opisao kako je izgledalo provesti četiri decenije – čitav jedan radni vek – u rok muzici.

Miša Aleksić bio je kolega, višedecenijski prijatelj, ali i venčani kum još jedne legendarne ličnosti domaće rokenrol scene, Momčila Bajagića Bajage, sa kojim je često sarađivao u različitim muzičkim projektima.

Bio je oženjen Jasminom, sa kojom ima ćerku Minu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Pozorište Boško Buha

Kultura i država

07.maj 2026. Isidora Cerić

Kada će se pozorište „Boško Buha“ vratiti kući

Završetak rekonstrukcije zgrade pozorišta „Boško Buha“ najavljen je za početak 2026. Fotografije gradilišta, međutim, ne ukazuju da će to biti skoro

Slučaj Generalštab

07.maj 2026. S. Ć.

TOK: Mladen Nenadić jeste pio rakiju sa Selakovićem

TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure