Dok Grad Beograd, u čijoj nadležnosti je bio Muzej automobila, nije pokazao interesovanje za rešenje problema, Vlada Srbija imala je više sluha, te je prihvatila stare i retke automobile pod svoje okrilje
Muzej nauke i tehnike zaključiće sporazum za Muzejom automobila, usaglasili su se članovi Vlade Srbije. Time će prethodno iseljena zbirka Branislava Petkovića dobiti privremeni smeštaj i potrebne uslove za čuvanje, a ovaj muzej će postati državna ustanova.
Odlukom izvršitelja Muzej automobila početkom februara ove godine, morao je da se iseli iz Moderne garaže, u ulici Majke Jevrosime 30 u Beogradu. Od tada su istorijski i retki automobili smešteni u razne garaže po gradu, jer je zgrada u kojoj je bio smešten restitucijom vraćena prethodnom vlasniku.
Zgrada koju je ovaj muzej koristio izgrađena je 1929. godine kao prva javna garaža, Centralna garaža, u gradu, po planovima ruskog arhitekte Valerija Staševskog. Spomenikom kulture proglašena je 1994. Iste godine, Muzej automobila je zajednički osnovan od strane Skupštine grada Beograda i kolekcionara automobila, reditelja i nekadašnjeg ministra kulture Bratislava Petkovića, koji je preminuo 2021. godine.
Bogdan Petković, direktor Muzeja i sin Bratislava Petkovića, rekao je ranije za „Vreme“ da je krivac za ovo gradska sekretarka za kulturu Nataša Mihailović Vacić i objasnio kako se Muzej našao u ovoj situaciji.
Vesić hoće, Šapić neće
„Muzej automobila osnovao je moj pokojni otac Bratislav Petković koji je dao svoju kolekciju, a Skupština grada je dala prostor. U međuvremenu, Muzej je osim kolekcije mog oca dobio i neke druge automobile koji su postali vlasništvo Muzeja, odnosno države, ovog grada, nacije. Kolekcija mog oca čini negde oko 60 odsto, a još 40 odsto automobila je vlasništvo Muzeja, među kojima je i, na primer, Titov blindirani mercedes, njegov bagi sa Briona… Znači, tu postoje i automobili koji su javno dobro“, priča Petković.
Bogdan Petković je rekao da je nakon smrti njegovog oca Skupština grada, odnosno tadašnji zamenik gradonačelnka Goran Vesić, sa tadašnjim sekratarom za kulturu Ivanom Karlom došao na ideju da Grad otkupi Modernu garažu od naslednika. Istakao je da je bila formirana i komisija koja je trebalo da napravi konačan dogovor između Grada i naslednika.
„Međutim, posle izbora dolazi Aleksandar Šapić. Mene naslednici zovu sa pitanjem šta ćemo sada. Ja sam pozvao novu sekretarku za kulturu Natašu Maihajlović Vacić i od nje dobijem ovakav odgovor, ovo je citat: ‘Vidi ti s tim koji ti je to obećao“. I vlasnici, naravno, gube strpljenje i podnose zahtev sudu za iseljenje“, objasnio je Petković.
Petković je nakon toga kontaktirao Ministarstvo kulture, ali kako je muzej u nadležnosti grada, uprkos razumevanju, nije bilo blagovremene pomoći. Ipak, nakon dugih pregovora, i sporazuma koji će, kako je najavljeno, biti potpisan sa Muzejom nauke i tehnike, Muzej automobile postaće državna ustanova.
Najmlađi tehnički muzej u Srbiji
Reč je o najmlađem u nizu tehničkih muzeja u Srbiji, a u njegovoj zbirci se nalaze stari i retki automobili koji imaju poseban značaj za upoznavanje razvoja i tehničkog napretka automobilizma u Srbiji i u svetu, kao i za istoriju automobilizma u 20. veku, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.
Zbirka sadrži stare i retke automobile koji su istorijsko svedočanstvo i nemaju poseban značaj za upoznavanje primene naučnih dostignuća.
U zbirci je oko 100 vozila, od kojih je najstariji Maro Gardon iz 1897. godine, a predmet zaštite su i naprave, uređaji, naučna i stručna literatura, vozačke dozvole, prvi saobraćajni propisi i zakoni, registarske tablice, alati, filmski i fotografski zapisi, umetnička dela i dela primenjene umetnosti koja doprinose izučavanju istorije automobilizma
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Zoran Marinković, frontmen grupe “Bjesovi”
Kad biste pitali one koji su odrastali u vremenima “novog talasa”, svako bi znao da vam kaže da je Piko Stančić bio faca po nečemu. Bilo kao pouzdani bubnjar u nekoliko važnih bendova, bilo kao producent koji je nepogrešivo stilizovao zvuk naših grupa tako da dosegnu svetski nivo, bilo prosto kao faca čiji talenat se nije mogao tako lako definisati
Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!