img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište – Nana i Mnogo buke ni oko čega

Mnogo teksta bez konteksta

04. decembar 2019, 20:15 Marina Milivojević Mađarev
foto: zoran škrbić
Copied

Dve najsvežije beogradske premijere nametnule su pitanje izbora i kontekstualizacije klasičnih dela na aktuelnom repertoaru

Sasvim je logično i neosporno važno da pozorišne kuće koje drže do sebe postave značajna dela kao što su Nana Emila Zole (Madlenianum) i Mnogo buke ni oko čega Vilijama Šekspira (JDP), ali je ključno pitanje zašto baš ta dela, baš sada i baš ovde. Jer velika dela su velika između ostalog i zato što možete da im pristupite na različite načine. Koji je to naš način?

Prošlog ponedeljka (25. novembar) u Madlenianumu je bila premijera Nane Emila Zole u režiji Ivane Vujić i dramatizaciji Spasoja Ž. Milovanovića. U romanu Zola opisuje kako je pariska elita, krajem šezdesetih godina 19. veka (Drugo carstvo), poludela za priprostom, banalnom i veoma čulnom prostitutkom Nanom. Emil Zola naziva Nanu muvom koja je doletela sa smetlišta donevši sa sobom klicu društvene truleži. Zolina Nana je istovremeno i fascinantna i odvratna. U svojoj postavci Ivana Vujić je krenula od fascinacije. Na početku umesto predstave Plava Venera kojom debituje Nana, vidimo natpis kao iz nemih filmova, a zatim sledi video rad koji prikazuje umetničke portrete starih majstora koji prikazuju, za savremene pojmove, veoma delikatno žensku erotiku (video Svetlana Volic). Zatim se diže platno i vidimo scenski prostor (scenograf Vesna Popović) u kome se sve scene koje bi mogle biti makar malo provokativne dešavaju u dubini, često prekrivene prozirnim platnom na kom se emituju video radovi. Dešavanja na sceni su obavijena zanosnom, gotovo mističnom atmosferom. U predstavi postoji lik podvodačice Trikonte (Vanja Milačić). Ona samo uđe na scenu i kaže svoju repliku, a zatim nestane. Iz trećeg plana čujemo povremeno njene replike o prostituciji, ali način na koji ih govori sugeriše da je prostitucija nekakvo čudno pa i zabavno maskiranje. U čemu je onda problem ako se neka žena bavi prostitucijom? Nana Tamare Aleksić je mila i lepa i bila bi odlična Margaret Gotje (Dama s kamelijama). Međutim, tekst koji mora da izgovori i put koji mora da pređe njen lik je u suprotnosti sa onim kako ga ona predstavlja i kako izgleda – veoma lepa i sa ukusom obučena (kostim Miodrag Tabački). Nana je prostitutka koja bogatstvo svojih klijenata proždire kao bombone, ali mi u predstavi ne vidimo da je ikom od njih stvarno nešto zafalilo. Kako ih je uništila i kako izgleda uništen čovek? Bankar Stener (Dimitrije Ilić) jednostavno iščezne iz predstave. Nebojša Kundačina igra grofa Mifu kao finog, uzdržanog gospodina, koji tvrdi da ga Nana ponižava i da je lud za njom. Ali ne vidimo nijednu scenu u kojoj je grof istinski ponižen, niti da je uradio bilo šta stvarno ludo.

U predstavi se u više navrata kaže da društvo osuđuje Nanu, ali ono što mi stvarno vidimo je da se Nanina konkurentkinja Roza Minjon (Vesna Stanković) takođe bavi prostitucijom i u tome joj pomaže njen muž Ogist (Branislav Zeremski). Zašto je Nana mušica koja je zarazila parisko društvo, a ne Roza Minjon? Nanina tetka (Rada Đuričin) je fina gospođa koja kaže da čuva njeno dete i da se Nana prostituiše zato da bi imala novac za dete. Gde je to dete i kakva je ona majka? Ne znamo, kao što ne znamo u čemu je problem biti fasciniran Nanom onako kako je igra Tamara Aleksić. Jer nije problem u Nani nego u sredini koja ima nakaradne kriterijume i zato logično uleti u nakaradni rat. Reč je o ratu koji je Francuska objavila Pruskoj i koji je doveo do toga da carska dinastija padne, a pruska vojska dođe do Pariza. To je istorijska pozadina romana Nana. Rediteljka Ivana Vujić je na kraju predstave napravila efektnu scenu u kojoj likovi zazivaju rat. Ali koji rat i šta nas se tiče taj rat? Pri svemu tome mi kao društvo imamo veoma bolno i jasno iskustvo o vezi s ratom i estetikom. Setite se uspona folk zvezda u osvit ratova devedesetih. Setite se kako su one tada izgledale, koliko je bilo rašireno oduševljenje njima, kako je sve to izgledalo i šta je posle sa svima nama bilo. Ali toga nema u predstavi. Ostala je samo lepa literatura.

foto: nenad petrović
PROBLEMATIČNE KONVENCIJE: Mnogo buke ni oko čega

Prošlog četvrtka (28. novembar) bila je premijera na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Komedija Mnogo buke ni oko čega Vilijama Šekspira nije jedno od njegovih najboljih dela – nema izvanrednih karaktera kakav je na primer Falstaf ili Katarina ili Vratilo, a zaplet je sazdan od tipičnih elemenata komedije zabune. Nakon uspešnog rata u grad dolazi vojska. Vojskovođu kneza Don Pedra (Radovan Vujović) i uglednike Benedeta (Marko Janketić) i Klaudija (Joakim Tasić) dočekuje Leonato (Marko Baćović), gradonačelnik koji ima dve kćeri za udaju, inteligentnu i oštru na jeziku Beatriče (Milica Gojković) i dobru i nežnu Heru (Milica Sužnjević). Formiraju se dva para – peckavi i žovijalni Benedeto i Beatriče i nežni i osetljivi Klaudio i Hera. Zli brat kneza Don Pedra, kopilan Don Huan (Miodrag Dragičević), odlučuje da napravi ujdurmu i okleveta Heru kako bi razvrgao venčanje. Nakon nekoliko zaokreta i razotkrivanja spletke kopilana komad se završava dvostrukim venčanjem. Komad je sazdan na intrizi, računa na prihvatanja konvencije renesansne komedije, gegu i naročito brzoj igri glumaca kako publika ne bi imala vremena da postavlja suvišna pitanja.

Rediteljka Iva Milošević i glumci nisu razvili urnebesnu komediju, pa zato pitanja o smislu i logici onoga što gledamo naviru tokom čitave predstave, na primer zašto Don Huan napravi intrigu, a zatim naprasno pobegne? Dodatni problem predstavlja modernizacija – renesansni likovi su obučeni u savremene kostime (kostimograf Maria Marković Milojev). Jedna je situacija kada se u renesansnom kostimu kaže da je neko zao zato što je kopilan, a drugo kada se to isto kaže u savremenom kostimu („dobri momci“ obučeni u havajke, a „zlikovac“ je npr. emo). Jedna stvar je u renesansnom kostimu reći „izazivam te na dvoboj“ i onda prirodno potegnuti mač. Ali šta sa tom replikom da radite u modernom kostimu? Čitav niz konvencija koje su podrazumevajuće u renesansnom kostimu postaju problematične i traže nova objašnjenja u savremenom kontekstu. Pritom se, na početku predstave, kada publika pažljivo prati svaki trag, više puta ponovi sledeći dijalog: „Koliko ste plemića izgubili u ovom boju? – Samo nekolicinu raznih činova, ali nijednog od imena. – Pobeda je dvaput veća kad se pobednik vrati kući u punom brojnom stanju.“ Koji to rat i zašto se ta rečenica naglašava? Moramo priznati da glumačka ekipa, naročito momci (Vujović, Janketić, Tasić, Dragičević), sa puno elana i oduševljenja pristupaju likovima. Baćović kao otac je takođe izuzetno dobar, kao i devojke (Gojković, Sužnjević) i sveštenik (Bojan Lazarov). Možda se možemo nadati da će glumci s vremenom, kada se opuste i razigraju, ubrzati predstavu, možda još više pomeriti glumački stil ka persiflaži (osim Srđana Timarova i Milene Vasić koji, za razliku od svih ostalih, sluge igraju sa veoma naglašenom persiflažom tako da odskaču od ostalih) i učiniti da se publika jednostavno zabavlja i ne postavlja suvišna pitanja, naročito oko pitanja rata i samog kraja predstave. Na kraju predstave na beloj pozornici (scenograf Gorčin Stojanović) sedi usamljeni vojvoda i snatri ka publici dok po njemu padaju crni baloni. Lepa slika, ali šta znači? Zašto je sve belo (osim da bi kostimi došli do izražaja), zašto su baloni crni, zašto uopšte baloni padaju i zašto rediteljka poentira u predstavi rečenicom „Čovek je nešto nestalno“? U čemu se ogleda nestalnost čoveka ako isti društveni mehanizam (ne) funkcioniše i u renesansi i danas? Ne mogu a da se ovom prilikom ne setim predstave Pozorišne iluzije Pjera Korneja. Dramski tekst Pozorišne iluzije svakako nije jedan od najboljih Kornejevih tekstova, ali su glumci u kostimima i scenografiji (Tabački i Atlagićka) kao iz kemp bajke ludo persiflirali i bili tako zabavni da niko nije postavljao pitanje o čemu je komad i da li je to logično, sve do trenutka kada Matamor (Voja Brajović) ne dođe do zamišljene ograde svoga sveta, a zatim iskorači u naš svet i čuje špicu Dnevnika iz 1991. Tada, urnebesna komedija postaje setna pobuna, a pozorišna iluzija jedina zaštita od nadirućeg konteksta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

In memoriam

30.avgust 2025. S.Ć.

Preminuo je šef-dirigent Beogradske filharmonije Gabrijel Felc

Preminuo je Gabrijel Felc, koji je prethodnih osam godina bio šef-dirigent Beogradske filharmonije i učinio da ovaj orkestar stupi u novu razvojnu etapu

Staro i novo

29.avgust 2025. S.Ć.

Izložba ikona: Spoj vizantijske tradicije i savremenih traganja

Izložba ikona savremenih autora iz 12 zemalja otkriva da savremeni i vizantijski umetnički pogledi, spojeni, daju nov nivo ove tradicionalne i pre svega crkvene umetnosti

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Za srpskog kandidata za Oskara javila se samo dva filma

Selekciona komisija za odabir srpskog kandidata za nagradu Oskar ove godine odlučivaće samo o dva kandidata. Tako nešto se još nikad nije desilo, a govori o opštem bojkotu u kulturi prema pravilima i uslovima koje nameće vlast

Država i film

29.avgust 2025. Sonja Ćirić

Otkazan festival „Sedam veličanstvenih“: Gost u Beogradu više nije bezbedan

Ovog septembra neće biti održani 21. „Sedam veličanstvenih“ zato što, kažu osnivači ovog filmskog festivala Svetlana i Zoran Popović, ne žele da daju legitimitet lažnoj normalnosti, i ne žele da gosti vide Beograd kakav je sad

Muzika

28.avgust 2025. S.Ć.

BEMUS je okupio nacionalne orkestre

Bemus će biti održan po starom, od 16. do 25. oktobra, i prvi put na muzičkoj sceni okupiće nacionalne orkestre Srbije

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure