Brojevi uništenih lokaliteta, muzeja, verskih objekata, spomenika, biblioteka, su veliki. Brojevi zauvek nestalih kulturnih dela se ni ne znaju. Od arhitektonskih vrednosti ostale su samo fotografije
Prema podacima Uneska, od početka rata u Ukrajini do 21. februara oštećeno je 343 lokaliteta, 127 verskih objekata, 151 zgrada od istorijskog ili umetničkog interesa, 31 muzej, 19 spomenika, 14 biblioteka i jedan arhiv.
Prema nešto ranijim podacima ministarstva kulture u Kijevu, oštećeno je ili uništeno više od 800 kulturnih objekata, uključujući 120 od nacionalnog značaja.
UNESKO
Već u martu 2022. godine Unesko je objavio da u Ukrajini ima sedam spomenika kulture koji su na listi svetske baštine, ocenivši da su sva ugrožena.
To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Evrope.
Foto: APCrkva u Donjecku
Prva zaštita, koju je Unesko preduzeo bila je obeležavanje objekata Plavim štitom, prepoznatljivim amblemom kojim se obeležavaju kulturna dobra u području oružanog napada, što je određeno Haškom konvencijom 1954. godine. Ovaj dokument su potpisale i Rusija i Ukrajina.
U oktobru 2022. Unesko je objavio da koristi satelitske snimke za praćenje uništavanja kulturnih dobara i svetske baštine koje je nanela ruska ofanziva u Ukrajini.
Januara naredne godine Unesko je saopštio da je istorijski centar Odese, proglasio za svetsku baštinu u opasnosti. U tom momentu, Odesa je bila nekoliko puta bombardovana. U prvim mesecima invazije uništen je deo staklenog krova i prozora Muzeja lepših umetnosti koji postoji od 1899. godine.
U septembru 2023. Unesko je uvrstio katedralu Svete Sofije u Kijevu i srednjevekovno jezgro grada Lavova na listu ugrožene svetske baštine, iako su oba ova lokaliteta već bila na Listi svetske baštine, kako bi dodatno odvratio Rusiju od eventualnih napada na te lokacije.
Katedrala Svete Sofije u Kijevu se nalazi u blizini sedišta ukrajinske tajne službe, pa bi svaki napad na tu zgradu oštetio i katedralu. Sveta Sofija je spomenik iz razdoblja Kijevske Rusije i smatra se najvećom znamenitosti Kijeva. Ona je ujedno i prvi spomenik iz Ukrajine na UNESCO-ovoj Listi lokacija svetske baštine u Evropi. Izgrađena je 1037. godine za vreme kijevskog kneza Jaroslava Mudrog i ukrašena je izuzetnim mozaicima i freskama.
Ministarstvo kulture Ukrajine
Već nakon prvih meseci rata, granatiranjem su oštećeni Muzej umetnosti u Harkovu kao i Državna naučna biblioteka Korolenko i Akademsko pozorište opere i baleta Nikola Lisenko, Černjigovski regionalni muzej umetnosti, Mariupoljski muzej lokalne nauke, a u Odesi Memorijalni muzej filozofa Hrihorii Skovoroda, Sumi teološki seminar, Svete planine Lavra Presvetog Uspenja i Voroncovska palata.
Foto: APIz istočne Ukrajine
Ministarstvo kulture Ukrajine je uoči rata, još krajem 2021. i početkom 2022. godine, preduzelo „korake i prikupljanje informacija“ za evakuaciju umetničkih dela, ali nije precizirao o kakvim pripremama je reč, pozivajući se na sigurnosne razloge, preneo je tada BBC.
Na početku rata mediji su javljali da Ministarstvo kulture Ukrajine nije imalo unapred spremne planove za evakuaciju umetničkih dela, a pres-služba ovog Ministarstva je odgovorila da „niko nikada ne može biti 100 posto spreman za rat ovakvih razmera „. „Ministarstvo nije moglo fizički izmestiti objekte kao što su Svetogorska lavra Svetog Uspenja, Narodni muzej Grigorija Skovorode, Voroncovska palata u Odesi ili Lisičanska multidisciplinarna gimnazija“, napisano je u saopštenju.
Naveli su da je odluka o evakuaciji umetničkih dela doneta je 24. februara, kada je u Ukrajini uvedeno vanredno stanje, i objasnili da je lokalno donošenje odluka otežano ruskim udarima širom zemlje i brzim napredovanjem ruskih snaga na nekoliko frontova. Ocenili su da je veliki broj artefakata ipak uspešno evakuisan.
Slike Marije Primačenko
Mnogi muzeji nisu objavili evakuaciju zbog potrebe da se ne širi panika.
Redak primer dobre pripreme bio je Muzej likovnih umetnosti Odesa, čija zbirka obuhvata ukrajinska i ruska kulturna remek-dela, od ikona do platna Repina, Levitana, Vrubela i Kandinskog koji je svoja artefakta prebacio na sigurno mesto za privremeno skladištenje.
Jedno od prvih znamenitosti koja je stradala u ovom ratu bio je Istorijski muzej u malom gradu Ivankivu, osamdeset kilometara severozapadno od Kijeva. Granata ga je pogodila već 26. februara 2022. Ništa drugo u tom području nije oštećeno,
Muzej u Ivankivu je čuvao tradicionalne nošnje, keramiku i druge kulturne artefakte iz regije Polesia, oružje iz Drugog svetskog rata, čak i skelet mamuta.
No, najvredniji eksponati muzeja bila je kolekcija platna Marije Primačenko, predstavnice „narodnog primitivizma” poznate po svojim živopisnim slikama inspiriranim folklorom, bićima iz bajki, kokošijim nogama i fantastičnim cvećem sa ljudskim očima. Picasso je opisao rad Primačenkove kao umetničko čudo, a drugi su u njenim slikama isticali užase poput Staljinove velike gladi u kojoj je život izgubilo više od tri miliona Ukrajinaca.
Kad je ruska granata pogodila ovaj muzej, ljudi su krenuli da spasu prvo njene slike.
Zatim je krajem marta uništen Muzej Kuindži u Mariupulju. I tako redom, do danas.
Krađe
Tokom prve dve godine rata prijavljene su nebrojene pljačke kulturnog blaga. Ceo svet je saznao da je iz Melitopolja nestala zlatna tijara sa dragim kamenjem, jedan od najvrednijih artefakata iz perioda vladavine Atile, vladara Huna, iz 5. veka. Radnici tamošnjeg muzeja sakrili su tijaru i stotine drugih vrednosti u tajni podrum ali, ruski vojnici su ga nakon nekoliko nedelja potrage pronašli.
Nestale su i dragocenosti iz grobne humke skitskog kralja iz 4. veka pre naše ere koje je bilo izloženo u Muzeju istorijskog blaga u Kijevu.
Uništene građevine
Za ove dve godine stradalo je, kao što je već navedeno, 800 kulturnih objekata. Zbog toga je Arhiv iz Marburga u Ukrajinu oktobra 2022. poslao oko 20 domaćih fotografa u Kijev, Odesu, Nikolajev i Zaporožje. Do sad su fotoghrafisali oko 250, istorijski ili kulturno, značajnih građevina. Napravili su nekoliko hiljada fotografija spoljašnosti i unutrašnjosti objekata.
„Ako budu uništeni, fotografije služe kao osnova za rekonstrukciju, kao naučna dokumentacija i za kulturno pamćenje.“, rečeno je.
Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Harkovu marta 2022. uništeni su enterijeri, ikone, prozori, vitraži i ukrasi spoljne fasade. To je jednu od najstarijih pravoslavnih crkava u gradu, sagrađenu krajem 17. veka, poznata po zvoniku, koji je podignut u čast ruskog cara Aleksandra I koji je porazio Napoleona 1812. godine.
Crkva u Odesi, koja se našla pod vatrom krajem jula 2023. godine, takođe je žestoko oštećena. Kupola i krov su se urušili tako da rekonstrukcija više nije moguća. Ostale su samo fotografije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pozorišni štrajk u znak podrške studentima FDU dobio je još jednog učesnika – Zvezdara teatar je odlučio da otkaže sve predstave, iako je prethodno planirano da se održe kao gest podrške. Odluka je doneta nakon što su studenti odbili njihovu ponudu za besplatne matine ulaznice
„Kad se pozorište zatvori poruka više nikome ne može da se pošalje", objasnio je Dušan Kovačević odluku „Zvezdara teatra“ da i tokom štrajka nastavi sa prikazivanjem zakazanih predstava
Protesti, blokade, koncert u Zagrebu – na početku su dvadesete godine Marčelove karijere. I apsolutno verovanje u srećan kraj protesta. Kaže da „uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa“
Zaposleni u Šabačkom pozorištu traže od Gradske vlasti da hitno ukine Pravilnik o sistematizaciji koji je donet protivzakonito i koji doživljaju kao kaznu za podršku studentima
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!