img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izlog – april

02. april 2003, 19:44 Redakcija Vremena
Copied

Žan-Pol Vernan: Vaseljena, bogovi, ljudi
Prevela sa francuskog: Aleksandra Mančić
Izdavač: Gradac, 2002.

Vernanove priče o grčkim bogovima i herojima su takve da svima poznati mitovi izgledaju kao da ih prvi put upoznajete. Vernan je majstor pripovedanja, što je veština kojom je ovladao pričajući priče, sakupljene u ovoj knjizi, poput kakvog modernog rapsod, najpre svom unuku a onda i prijateljima tokom letnjih večeri na jednom grčkom ostrvu. Prvo iskustvo ga je naučilo kako održati pažnju slušaoca, a drugo kako u prastaru priču ubaciti iskustvo vekova koji nas razdvajaju od vremena njenog nastanka. U ovoj čudesnoj knjizi ispričano je nekoliko grčkih mitoloških ciklusa – onaj o nastanku vaseljene, o ratu bogova i titana, o Prometeju, Trojanskom ratu, Odisejevom povratku, najmlađem bogu Dionisu, nesrećnom Edipu i Perseju. „Pokušao sam da pričam kao da tradicija tih mitova još uvek može da se nastavi“, zapisao je Vernan. „Poželeo sam da glas koji je nekada vekovima govorio, a koji je ućutao, današnji čitaoci ponovo čuju, i da na nekim stranicama ove knjige, odjek tog glasa počne ponovo da odzvanja.“ I uspeo je u tome.

Dokumenti za razumevanje ruske avangarde
priredio: Slobodan Mijušković
Preveo s ruskog: Slobodan Ćurić
Izdavač: Geopoetika, 2003.

Interesovanje za rusku avangardu kod nas se ciklično obnavlja, i svaki put otkrije nove razloge aktuelnosti jednog od najuzbudljivijih trenutaka u istoriji umetnosti. Esencijalna pitanja smisla i mesta umetnosti u kontekstu stravičnog ubrzanja istorije, koja je postavljala jedna talentovana i nesrećna generacija, nisu ostala razrešena. Ova knjiga sadrži autorski izbor izvornih programskih i drugih tekstova umetnika ruske avangarde, od Kuljbina, Kandinskog i Maljevića do Tatlina, Stepanove i Matjušina, nastalih u periodu od 1910. do 1930. godine.

„Prostor i Vreme danas su se za nas rodili…“, uzvikuju oni, pre nego što će ih sve prekriti čelična Staljinova senka. Svedočanstva Dokumenata pružaju jedinstveni uvid u jedno vreme i u samu srž umetnosti, a ova knjiga predstavlja svojevrsni dodatak Mijuškovićevoj knjizi Od samodovoljnosti do smrti slikarstva, objavljenoj pre par godina kod istog izdavača.

Lou Reed: Raven
Izdavač: Reprise, 2002.

Bilo bi pogrešno reći da je išta što uradi Lou Reed neočekivano – no, ovaj put je zaista bio blizu. Dvostruki CD koji je formalno posmatrano nastao kao deo šireg projekta preispitivanja i odavanja počasti delu Edgara Alana Poa, velikoj Reedovoj inspiraciji, ipak na kraju zvuči kao odavanje počasti samom sebi. Uz suštinski uticaj velikog kompilatora Hall Wilnera i podršku verne Laurie Anderson, Blind Boys Of Alabama, Ornette Colemana i drugih, Reed isteruje sve moguće demone iz svih trenutaka svoje prevrtljive karijere. Ispostavlja se da se Pou može prići samo na neortodoksan način, podjednako kroz klasične i eksperimentalne muzičke komade, proveravajući sumnje i fascinacije kroz svoje utiske o njegovom delu. Ovo je tačka na kojoj je Lou Reed stigao najbliže projektovanoj ulozi sebe kao književnog klasika, sredstvima muzike, i tamo našao, pre svega, svoj veliki ego – što je i dalje bitan sastojak svake velike umetnosti.

Džej Ti Liroj: Sara
preveo sa engleskog: O. J. Mašić
Izdavač: Rende, Beograd, 2002.

Mladi američki pisac predstavlja se srpskoj publici knjigom koja je pobrala kontroverzne kritike širom sveta. Činjenica da je prevedena na brojne jezike upućuje na zaključak da svojom temom – život dvanaestogodišnjeg transvestita – dobro korespondira sa duhom vremena. Bez imalo patetike i ljigavosti pisac nam predočava emotivnost ljudi za koje nam vladajuća pravila lepog ponašanja govore da bi ih trebalo izbegavati. „Liroj zapanjuje nepoznatim, prljavim pejzažima Zapadne Virdžinije i piše hladnokrvno, ali dubokoumno, o svom izvitoperenom detinjem seksualnom identitetu… „, rečeno je o ovoj „Alisi u zemji čuda na esidu“. Mlađani junak Čeri Vanila uspeva da konstituiše svoj svet u ambijentu potpunog životnog andergraunda. Knjige treba čitati pre nego se pojave na platnima u bioskopu, a oskarovac Gas Van Sant već mota rolne…

Susedi u ratu
Priredili: Džoel M. Halpern i Dejvid A. Kajdikel
Prevod sa engleskog: Jelena Stakić i Ksenija Vlatković
Izdavač: Samizdat Free B92

Ova knjiga se može čitati kao zbornik tekstova o jugoslovenskom etnicitetu, kulturi i istoriji iz ugla antropologa, ali i kao zbornik tekstova o tome kako ove teme vide ljudi sa strane, pretežno stranci. Eseji prikupljeni u njoj nastali su kao rezultat istraživanja eks-jugoslovenske socijalne istorije i kulture, ali i rada na terenu. Po rečima priređivača, dekonstruisanjem popularne fraze „vekovne mržnje“ uspešno se poriče samopodrazumevajući koncept koji ovom frazom ukazuje na uzroke sukoba, i analizira ga kao ideološko oruđe u samom ratu. Štokavski narodi imaju u velikoj meri zajedničku, ali različito doživljenu istoriju i razumevanje onoga što je razdvojilo „te ljude“, pomoglo bi da se otkrije način na koji oni mogu mirno da koegzistiraju, kažu priređivači. Tumačenja i analize uzroka krvavog raspada SFRJ, baš činjenicom da je reč o „pogledu sa strane“, u svakom slučaju predstavljaju poučno štivo i dobar prilog narasloj literaturi koja se bavi zaostavštinom nestale zajedničke zemlje Južnih Slovena i ostalih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure