Preporuka
Don Kihote, maštoglavi idalgo
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
U beogradskoj Galeriji ULUS u toku je izložba beogradske umetnice Mile Gvardiol pod nazivom "Raskršća"
Izložba „Raskršća“ beogradske umetnice Mile Gvardiol, održava se u Galeriju ULUS u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu od 27. januara do 9. februara. Mila Gvardiol je docent na Fakultetu primenjene umetnosti, a doktorirala je na Univerzitetu umetnosti, na Odseku za digitalnu umetnost, 2012. godine. Pored rada na Fakultetu ima veoma živu izlagačku karijeru, ovo je njena dvadeseta samostalna izložba, a učestvovala je i u više od 150 grupnih, kao i na međunarodnim festivalima digitalne umetnosti i likovnim kolonijama.
U ULUS-u je izloženo 8 slika i 6 triptiha velikog formata, svi u tehnici akril na platnu i sve slike su nastale u poslednje dve godine. U razgovoru za „Vreme“ Mila Gvardiol kaže da je rođena i odrasla u novobeogradskim blokovima, okružena zgradama u nizu, seća se da je odmah po završetku Akademije verovatno pod uticajem takvog okruženja počela da razvija svoju prvu slikarsku fazu, koju je nazvala „Repeticije“. Tako je ušla u svet apstraktne umetnosti. Nekoliko godina kasnije, ne menjajući tehniku kroz koju se izražava, razvija svoju drugu fazu, „Svetlosti vitraža“, u kojoj takođe apstraktnim jezikom istražuje prelamanja svetlosti i boje. „Putujući predelima užičkog kraja i Mokre gore, nadahnuta prirodom, ulazim u sfere pejzažnog slikarstva i u svet imaginacije u kome figure sa slika mog oca, takođe slikara Gorana Gvardiola, umećem u svoje pejzaže. Ovu slikarsku fazu zovem ‘Predeli duše’“, kaže Mila.
Najnoviju seriju slika, koju možemo da vidimo u ULUS-u, naziva „Raskršća“: „Ovde istražujem prostor i dubinu, za razliku od prethodnih apstraktnih faza ‘Repeticije’ i ‘Svetlosti vitraža’ gde sam se više bavila ponavljanjima i koloristikom. Novi element koji uvodim je asocijativnost i otvorenost kompozicije, ovde se pogled posmatrača završava izvan formata slike, a odsustvo vidljivosti poteza četke i dalje je prisutno na mojim delima.“
„Raskršća“ je prvi put predstavila u novobeogradskoj Galeriji Blok 2014. godine, od tada slike rađene u veoma svedenom koloru razvija do jakih kolorističkih platana. „Kao umetnik, stalno nešto posmatram i smeštam u zamišljeni okvir slike. Na taj način su i nastala ova moja ‘Raskršća’. Više se ni ne sećam gde sam prvi put videla i doživela jednu ovakvu veliku raskrsnicu i potom je prenela na platno. Onda sam krenula da razmišljam o simbolici slike i uopšte o arhetipu raskršća, i na taj način su i nastajale ove slike. Svako ‘Raskršće’ je drugačije jer su i naše odluke i putevi različiti“. U predgovoru kataloga ove izložbe Dragan Jovanović Danilov o Milinim radovima piše: „Poliptisi Mile Gvardiol ukazuju na simboličku važnost raskršća. Jer, nisu li naša bića raskršća na kojima se suočavaju različiti aspekti naših identiteta? Sklona egzaktnoj opservaciji i analizi, Mila Gvardiol izbegla je opšta mesta i ikoničke patente geometrijske apstrakcije tako što je aktivirala individualnu mitologiju i ispovest unutrašnjeg vida. Ona, dakle, predočava unutrašnje duhovno i duševno raskršće i tako posmatraču osetljivog duhovnog sastava otvara nove likovne obzore prostorno-iluzionističke fenomenalnosti. Slikarsko polje ovde je sabirno mesto, raskrsnica, poligon, fundus mogućih puteva. To je mentalni i imaginativni prostor otvorenih i ogoljenih unutrašnjih cestâ. Beli i sivi putevi koji se prepliću na crnom mat tonu imaju sugestivnost nečeg vitalistički pokretljivog. Jednom autonomnom znakovnošću ovde je dinamizovano slikarsko polje koje u sebi nosi i nečeg od dalekog odjeka Ešerovih iluzionističkih, grafičkih metamorfoza…“
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Na upravo raspisanom tenderu nije naznačena procenjena vrednost rekonstrukcije, adaptacije i sanacije stare zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu i promene namene u muzejski objekat. Sve treba da bude završeno za Expo
Gojko Božović je ovogodišnji dobitnik nagrade Velika bazjaška povelja koju dodeljuje Savez Srba u Rumuniji. Ta vest je skrenula pažnju i na veliko nastojanje srpske manjine u Rumuniji da ostanu povezani sa maticom
Nakon četvorogodišnjeg renoviranja opet je otvorena Biblioteka Foldžer u Vašingtonu, pa su sada prvi put izloženi njihovi najvredniji eksponati – retke knjige
Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve