img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: L’Orchestre d’hommes-orchestres

Dobro isplanirana celina

26. oktobar 2016, 16:53 Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Foto: Guillaumedcyr
Copied

"Nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati"

Muzika jednog od najznačajnijih američkih kantautora, Toma Waitsa, i dalje inspiriše razne generacije. Neobična skupina performera iz Quebec Cityja u Kanadi pod imenom L’Orchestre d’hommes-orchestres, ponudiće izazovan mogući uvod u Waitsov svet, na nastupu 31. oktobra u Domu omladine Beograda. Sastav koji je, osim regularnim instrumentima, naoružan raznim neobičnim nađenim objektima, flašama, kantama, konzervama, olucima, pertlama, špagetima… smatra da je pronašao idealnu scensku formu za odgovarajuće izvođenje muzike ovog jedinstvenog umetnika.

„VREME“: Ko su i šta sve predstavljaju L’Orchestre d’hommes-orchestres? Kad ste osnovani i sa kakvom umetničkom misijom?

L’ ORCHESTRE D’ HOMMES-ORCHESTRES: Mi smo kolektiv od sedam ljudi, koji dolaze iz različitog umetničkog bekgraunda. Svi mi stvaramo, režiramo, izvodimo i gradimo, donoseći svoja pravila dok napredujemo dalje. Izbegavamo svaki disciplinovan pristup pritom, zato da bismo uklonili predvidljivost i dobili na originalnosti i spontanosti.

Šta biste najpre kazali o Tom Waitsu u nekoliko osnovnih rečenica, a da svima bude jasno o kakvom se umetniku radi?

Od cirkuske muzike preko ljubavnih balada do neuglađenog folka, Waits se naputovao preko celokupne američke muzičke istorije da bi obukao svoje priče u odeću koja im odgovara. Na taj način je stvorio čudne i divne svetove, u koje prosto želite da uronite sa njim, bilo to dobro ili loše po vas.

Da li je otkrivanje i vaša rekonstrukcija umetničkog sveta Toma Waitsa bio neki akt oslobađanja za vas? I, kako ste se najzad rešili da se sa svojim L’Orchestre d’hommes-orchestres latite upravo Waitsovih dela?

LODHO je kao postava i nastao iz naše želje da radimo na sopstvenoj scenskoj interpretaciji muzike Toma Waitsa. Sve je počelo kao jedan mali ličan projekat, koji se vremenom polako razgranao na druge muzičare i umetnike, kroz baš mnogo zajedničkog rada, da bi se tek na kraju nekako uobličio način na koji sarađujemo. A motivišu nas lična interesovanja, planovi i snovi, koje svako od nas prilaže u ovu malu zajednicu. Jednom kad neko donose ideju i kad bend počne da raspravlja o njoj, ta ideja postaje vlasništvo svih nas i niko više nema kontrolu nad njenim razvojem. Tad počinje zabavni deo.

U ovom konkretnom slučaju, umetnički bogata osnova Toma Waitsa dokazala se kao veoma plodno tle, na kome se može beskonačno igrati. Njegova poezija je moćna i upečatljiva. Svaka pesma je kao mali „univerzum“ u koji želiš da uskočiš.

Kako je muzički postavljen vaš Tom Waits? Mislimo na izbor instrumenata, žanrova, načina pevanja itd. Objasnite nam malo princip rada LODHO, kako pristupate umetniku kad pripremate svoju interpretaciju nečijeg rada?

Kad rešimo da radimo na kolekciji pesama i tekstova koji već postoje – kao što je to slučaj u ovom projektu – mi se veoma trudimo da izbegnemo pristup vernog reprodukovanja, kao recimo kod tribute to ili cover bendova – mi zapravo i ne želimo da išta reprodukujemo onako kako je to u originalu. Takođe, ne želimo da se bavimo izvođenjem nečijih najvećih hitova… Ne, mi sagledavamo šta je taj izabrani umetnik u celosti – to nas inspiriše. Trudimo se da prihvatimo njegov jezik i način na koji se izražava, i onda se sa tim poigravamo, pokušavajući sve vreme da dovedemo do krajnjih granica poeziju koja se tu dešava – nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati. Jednostavno je uvodimo u svet umetnika kao što je Tom Waits.

Naš sistem rada je takođe veoma haotičan, niko ne sledi nikog, tako da se ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti na sceni, kad jednom izađemo. Imamo osnovnu postavku, ali isto tako i reagujemo – ili ne reagujemo – na ono što neko drugi iz naše grupe radi na bini. Šou je vrlo dobro isplaniran kao celina, ali na pozornici svako radi ono što mu nalaže njegova trenutna inspiracija, tako da se može reći da se naš nastup stalno menja i nikad nije isti.

Usput, da li ste ikada imali kontakt sa Tomom Waitsom lično povodom ovog vašeg projekta? Da li je on čuo neku od ovih vaših verzija njegovih pesama i da li je nešto izjavio s tim u vezi?

Rekoše nam da će Tom Waits možda biti u Beogradu na Noć veštica (dan koncerta, 31. oktobra, prim. aut.)…

Mimo eventualne pojave Toma Waitsa lično – kako će izgledati vaš nastup u Beogradu zapravo? I kako ste uopšte odredili koje pesme ćete izvoditi?

Naš rad je baziran na vizuelnom sadržaju jednako kao i na zvučnom. Radi se o dugotrajnom procesu povezivanja muzičke interpretacije sa snažnim poetskim slikama. Na kraju krajeva, nema strogog vremenskog rasporeda niti jasnog uputstva koje nam svesno diktira da jednu pesmu izvedemo ovako ili onako. Što se nas tiče, svako izvođenje pesme na sceni, rezultat je veoma organskog načina razvijanja i spajanja slike i zvuka, tu, na licu mesta.

Treba još reći da uvek ostavljamo zaista mnogo mesta za publiku da sama dovrši ovaj šou. Sa svoje strane, mi zapravo samo tek sugerišemo, predlažemo, nudimo i generalno se igramo sa svim što nam padne na pamet… ali vas sigurno nećemo nigde baš voditi za ručicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure