img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: L’Orchestre d’hommes-orchestres

Dobro isplanirana celina

26. oktobar 2016, 16:53 Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Foto: Guillaumedcyr
Copied

"Nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati"

Muzika jednog od najznačajnijih američkih kantautora, Toma Waitsa, i dalje inspiriše razne generacije. Neobična skupina performera iz Quebec Cityja u Kanadi pod imenom L’Orchestre d’hommes-orchestres, ponudiće izazovan mogući uvod u Waitsov svet, na nastupu 31. oktobra u Domu omladine Beograda. Sastav koji je, osim regularnim instrumentima, naoružan raznim neobičnim nađenim objektima, flašama, kantama, konzervama, olucima, pertlama, špagetima… smatra da je pronašao idealnu scensku formu za odgovarajuće izvođenje muzike ovog jedinstvenog umetnika.

„VREME“: Ko su i šta sve predstavljaju L’Orchestre d’hommes-orchestres? Kad ste osnovani i sa kakvom umetničkom misijom?

L’ ORCHESTRE D’ HOMMES-ORCHESTRES: Mi smo kolektiv od sedam ljudi, koji dolaze iz različitog umetničkog bekgraunda. Svi mi stvaramo, režiramo, izvodimo i gradimo, donoseći svoja pravila dok napredujemo dalje. Izbegavamo svaki disciplinovan pristup pritom, zato da bismo uklonili predvidljivost i dobili na originalnosti i spontanosti.

Šta biste najpre kazali o Tom Waitsu u nekoliko osnovnih rečenica, a da svima bude jasno o kakvom se umetniku radi?

Od cirkuske muzike preko ljubavnih balada do neuglađenog folka, Waits se naputovao preko celokupne američke muzičke istorije da bi obukao svoje priče u odeću koja im odgovara. Na taj način je stvorio čudne i divne svetove, u koje prosto želite da uronite sa njim, bilo to dobro ili loše po vas.

Da li je otkrivanje i vaša rekonstrukcija umetničkog sveta Toma Waitsa bio neki akt oslobađanja za vas? I, kako ste se najzad rešili da se sa svojim L’Orchestre d’hommes-orchestres latite upravo Waitsovih dela?

LODHO je kao postava i nastao iz naše želje da radimo na sopstvenoj scenskoj interpretaciji muzike Toma Waitsa. Sve je počelo kao jedan mali ličan projekat, koji se vremenom polako razgranao na druge muzičare i umetnike, kroz baš mnogo zajedničkog rada, da bi se tek na kraju nekako uobličio način na koji sarađujemo. A motivišu nas lična interesovanja, planovi i snovi, koje svako od nas prilaže u ovu malu zajednicu. Jednom kad neko donose ideju i kad bend počne da raspravlja o njoj, ta ideja postaje vlasništvo svih nas i niko više nema kontrolu nad njenim razvojem. Tad počinje zabavni deo.

U ovom konkretnom slučaju, umetnički bogata osnova Toma Waitsa dokazala se kao veoma plodno tle, na kome se može beskonačno igrati. Njegova poezija je moćna i upečatljiva. Svaka pesma je kao mali „univerzum“ u koji želiš da uskočiš.

Kako je muzički postavljen vaš Tom Waits? Mislimo na izbor instrumenata, žanrova, načina pevanja itd. Objasnite nam malo princip rada LODHO, kako pristupate umetniku kad pripremate svoju interpretaciju nečijeg rada?

Kad rešimo da radimo na kolekciji pesama i tekstova koji već postoje – kao što je to slučaj u ovom projektu – mi se veoma trudimo da izbegnemo pristup vernog reprodukovanja, kao recimo kod tribute to ili cover bendova – mi zapravo i ne želimo da išta reprodukujemo onako kako je to u originalu. Takođe, ne želimo da se bavimo izvođenjem nečijih najvećih hitova… Ne, mi sagledavamo šta je taj izabrani umetnik u celosti – to nas inspiriše. Trudimo se da prihvatimo njegov jezik i način na koji se izražava, i onda se sa tim poigravamo, pokušavajući sve vreme da dovedemo do krajnjih granica poeziju koja se tu dešava – nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati. Jednostavno je uvodimo u svet umetnika kao što je Tom Waits.

Naš sistem rada je takođe veoma haotičan, niko ne sledi nikog, tako da se ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti na sceni, kad jednom izađemo. Imamo osnovnu postavku, ali isto tako i reagujemo – ili ne reagujemo – na ono što neko drugi iz naše grupe radi na bini. Šou je vrlo dobro isplaniran kao celina, ali na pozornici svako radi ono što mu nalaže njegova trenutna inspiracija, tako da se može reći da se naš nastup stalno menja i nikad nije isti.

Usput, da li ste ikada imali kontakt sa Tomom Waitsom lično povodom ovog vašeg projekta? Da li je on čuo neku od ovih vaših verzija njegovih pesama i da li je nešto izjavio s tim u vezi?

Rekoše nam da će Tom Waits možda biti u Beogradu na Noć veštica (dan koncerta, 31. oktobra, prim. aut.)…

Mimo eventualne pojave Toma Waitsa lično – kako će izgledati vaš nastup u Beogradu zapravo? I kako ste uopšte odredili koje pesme ćete izvoditi?

Naš rad je baziran na vizuelnom sadržaju jednako kao i na zvučnom. Radi se o dugotrajnom procesu povezivanja muzičke interpretacije sa snažnim poetskim slikama. Na kraju krajeva, nema strogog vremenskog rasporeda niti jasnog uputstva koje nam svesno diktira da jednu pesmu izvedemo ovako ili onako. Što se nas tiče, svako izvođenje pesme na sceni, rezultat je veoma organskog načina razvijanja i spajanja slike i zvuka, tu, na licu mesta.

Treba još reći da uvek ostavljamo zaista mnogo mesta za publiku da sama dovrši ovaj šou. Sa svoje strane, mi zapravo samo tek sugerišemo, predlažemo, nudimo i generalno se igramo sa svim što nam padne na pamet… ali vas sigurno nećemo nigde baš voditi za ručicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Pozorište

06.mart 2026. Sonja Ćirić

Dva jubileja Voje Brajovića, tri „Zvezdare teatra“ – ukupno deset jubilarnih predstava

Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure