img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: L’Orchestre d’hommes-orchestres

Dobro isplanirana celina

26. oktobar 2016, 16:53 Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Foto: Guillaumedcyr
Copied

"Nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati"

Muzika jednog od najznačajnijih američkih kantautora, Toma Waitsa, i dalje inspiriše razne generacije. Neobična skupina performera iz Quebec Cityja u Kanadi pod imenom L’Orchestre d’hommes-orchestres, ponudiće izazovan mogući uvod u Waitsov svet, na nastupu 31. oktobra u Domu omladine Beograda. Sastav koji je, osim regularnim instrumentima, naoružan raznim neobičnim nađenim objektima, flašama, kantama, konzervama, olucima, pertlama, špagetima… smatra da je pronašao idealnu scensku formu za odgovarajuće izvođenje muzike ovog jedinstvenog umetnika.

„VREME“: Ko su i šta sve predstavljaju L’Orchestre d’hommes-orchestres? Kad ste osnovani i sa kakvom umetničkom misijom?

L’ ORCHESTRE D’ HOMMES-ORCHESTRES: Mi smo kolektiv od sedam ljudi, koji dolaze iz različitog umetničkog bekgraunda. Svi mi stvaramo, režiramo, izvodimo i gradimo, donoseći svoja pravila dok napredujemo dalje. Izbegavamo svaki disciplinovan pristup pritom, zato da bismo uklonili predvidljivost i dobili na originalnosti i spontanosti.

Šta biste najpre kazali o Tom Waitsu u nekoliko osnovnih rečenica, a da svima bude jasno o kakvom se umetniku radi?

Od cirkuske muzike preko ljubavnih balada do neuglađenog folka, Waits se naputovao preko celokupne američke muzičke istorije da bi obukao svoje priče u odeću koja im odgovara. Na taj način je stvorio čudne i divne svetove, u koje prosto želite da uronite sa njim, bilo to dobro ili loše po vas.

Da li je otkrivanje i vaša rekonstrukcija umetničkog sveta Toma Waitsa bio neki akt oslobađanja za vas? I, kako ste se najzad rešili da se sa svojim L’Orchestre d’hommes-orchestres latite upravo Waitsovih dela?

LODHO je kao postava i nastao iz naše želje da radimo na sopstvenoj scenskoj interpretaciji muzike Toma Waitsa. Sve je počelo kao jedan mali ličan projekat, koji se vremenom polako razgranao na druge muzičare i umetnike, kroz baš mnogo zajedničkog rada, da bi se tek na kraju nekako uobličio način na koji sarađujemo. A motivišu nas lična interesovanja, planovi i snovi, koje svako od nas prilaže u ovu malu zajednicu. Jednom kad neko donose ideju i kad bend počne da raspravlja o njoj, ta ideja postaje vlasništvo svih nas i niko više nema kontrolu nad njenim razvojem. Tad počinje zabavni deo.

U ovom konkretnom slučaju, umetnički bogata osnova Toma Waitsa dokazala se kao veoma plodno tle, na kome se može beskonačno igrati. Njegova poezija je moćna i upečatljiva. Svaka pesma je kao mali „univerzum“ u koji želiš da uskočiš.

Kako je muzički postavljen vaš Tom Waits? Mislimo na izbor instrumenata, žanrova, načina pevanja itd. Objasnite nam malo princip rada LODHO, kako pristupate umetniku kad pripremate svoju interpretaciju nečijeg rada?

Kad rešimo da radimo na kolekciji pesama i tekstova koji već postoje – kao što je to slučaj u ovom projektu – mi se veoma trudimo da izbegnemo pristup vernog reprodukovanja, kao recimo kod tribute to ili cover bendova – mi zapravo i ne želimo da išta reprodukujemo onako kako je to u originalu. Takođe, ne želimo da se bavimo izvođenjem nečijih najvećih hitova… Ne, mi sagledavamo šta je taj izabrani umetnik u celosti – to nas inspiriše. Trudimo se da prihvatimo njegov jezik i način na koji se izražava, i onda se sa tim poigravamo, pokušavajući sve vreme da dovedemo do krajnjih granica poeziju koja se tu dešava – nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati. Jednostavno je uvodimo u svet umetnika kao što je Tom Waits.

Naš sistem rada je takođe veoma haotičan, niko ne sledi nikog, tako da se ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti na sceni, kad jednom izađemo. Imamo osnovnu postavku, ali isto tako i reagujemo – ili ne reagujemo – na ono što neko drugi iz naše grupe radi na bini. Šou je vrlo dobro isplaniran kao celina, ali na pozornici svako radi ono što mu nalaže njegova trenutna inspiracija, tako da se može reći da se naš nastup stalno menja i nikad nije isti.

Usput, da li ste ikada imali kontakt sa Tomom Waitsom lično povodom ovog vašeg projekta? Da li je on čuo neku od ovih vaših verzija njegovih pesama i da li je nešto izjavio s tim u vezi?

Rekoše nam da će Tom Waits možda biti u Beogradu na Noć veštica (dan koncerta, 31. oktobra, prim. aut.)…

Mimo eventualne pojave Toma Waitsa lično – kako će izgledati vaš nastup u Beogradu zapravo? I kako ste uopšte odredili koje pesme ćete izvoditi?

Naš rad je baziran na vizuelnom sadržaju jednako kao i na zvučnom. Radi se o dugotrajnom procesu povezivanja muzičke interpretacije sa snažnim poetskim slikama. Na kraju krajeva, nema strogog vremenskog rasporeda niti jasnog uputstva koje nam svesno diktira da jednu pesmu izvedemo ovako ili onako. Što se nas tiče, svako izvođenje pesme na sceni, rezultat je veoma organskog načina razvijanja i spajanja slike i zvuka, tu, na licu mesta.

Treba još reći da uvek ostavljamo zaista mnogo mesta za publiku da sama dovrši ovaj šou. Sa svoje strane, mi zapravo samo tek sugerišemo, predlažemo, nudimo i generalno se igramo sa svim što nam padne na pamet… ali vas sigurno nećemo nigde baš voditi za ručicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Naš film u svetu

31.januar 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Opera

31.januar 2026. S. Ć.

Opera za decu „Deca Bestragije“ poziv da se zajednički traga za odgovorima

Koncertno izvođenje opere za decu „Deca Bestragije“ Lazara Đorđevića, koja priča o zajedništvu, predstavlja mlade autore i izvođače, i dokazuje da je opera živa i savremena muzička forma

Festival

31.januar 2026. S. Ć.

Beograd film festival: Uživajte u magiji dok je ima

Na Beograd film festivalu su i Sodebergovi „Kristoferi“, kao film iznenađenja. „Uživajte u magiji dok je još ima“, poruka je publici na otvaranju ovog prvog beogradskog filmskog festivala

Beogradska filharmonija

31.januar 2026. Sonja Ćirić

Prvi dani Beogradske filharmonije pod upravom Bojana Suđića

Bojan Suđić je postao novi v. d. direktora Beogradske filharmonije, uprkos zahtevu zaposlenih da se direktor bira konkursom. Postovi koji svedoće o njihovom nezadovoljstvu i o kritikama javnosti tim povodom, izbrisani su sa FB stranice

ULUS i država

30.januar 2026. Sonja Ćirić

Krađa slike kao besplatna reklama: Tužno je, nije smešno

Dvoje mladih je ukralo sliku iz Galerije Udruženja likovnih umetnika Srbije. Krađa je razotkrila da Ministarstvo kulture ne izdvaja sredstva za osiguranje izložbi. Svi prošlogodišnji programi održani su bez dinara državne pomoći

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure