img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: L’Orchestre d’hommes-orchestres

Dobro isplanirana celina

26. oktobar 2016, 16:53 Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Foto: Guillaumedcyr
Copied

"Nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati"

Muzika jednog od najznačajnijih američkih kantautora, Toma Waitsa, i dalje inspiriše razne generacije. Neobična skupina performera iz Quebec Cityja u Kanadi pod imenom L’Orchestre d’hommes-orchestres, ponudiće izazovan mogući uvod u Waitsov svet, na nastupu 31. oktobra u Domu omladine Beograda. Sastav koji je, osim regularnim instrumentima, naoružan raznim neobičnim nađenim objektima, flašama, kantama, konzervama, olucima, pertlama, špagetima… smatra da je pronašao idealnu scensku formu za odgovarajuće izvođenje muzike ovog jedinstvenog umetnika.

„VREME“: Ko su i šta sve predstavljaju L’Orchestre d’hommes-orchestres? Kad ste osnovani i sa kakvom umetničkom misijom?

L’ ORCHESTRE D’ HOMMES-ORCHESTRES: Mi smo kolektiv od sedam ljudi, koji dolaze iz različitog umetničkog bekgraunda. Svi mi stvaramo, režiramo, izvodimo i gradimo, donoseći svoja pravila dok napredujemo dalje. Izbegavamo svaki disciplinovan pristup pritom, zato da bismo uklonili predvidljivost i dobili na originalnosti i spontanosti.

Šta biste najpre kazali o Tom Waitsu u nekoliko osnovnih rečenica, a da svima bude jasno o kakvom se umetniku radi?

Od cirkuske muzike preko ljubavnih balada do neuglađenog folka, Waits se naputovao preko celokupne američke muzičke istorije da bi obukao svoje priče u odeću koja im odgovara. Na taj način je stvorio čudne i divne svetove, u koje prosto želite da uronite sa njim, bilo to dobro ili loše po vas.

Da li je otkrivanje i vaša rekonstrukcija umetničkog sveta Toma Waitsa bio neki akt oslobađanja za vas? I, kako ste se najzad rešili da se sa svojim L’Orchestre d’hommes-orchestres latite upravo Waitsovih dela?

LODHO je kao postava i nastao iz naše želje da radimo na sopstvenoj scenskoj interpretaciji muzike Toma Waitsa. Sve je počelo kao jedan mali ličan projekat, koji se vremenom polako razgranao na druge muzičare i umetnike, kroz baš mnogo zajedničkog rada, da bi se tek na kraju nekako uobličio način na koji sarađujemo. A motivišu nas lična interesovanja, planovi i snovi, koje svako od nas prilaže u ovu malu zajednicu. Jednom kad neko donose ideju i kad bend počne da raspravlja o njoj, ta ideja postaje vlasništvo svih nas i niko više nema kontrolu nad njenim razvojem. Tad počinje zabavni deo.

U ovom konkretnom slučaju, umetnički bogata osnova Toma Waitsa dokazala se kao veoma plodno tle, na kome se može beskonačno igrati. Njegova poezija je moćna i upečatljiva. Svaka pesma je kao mali „univerzum“ u koji želiš da uskočiš.

Kako je muzički postavljen vaš Tom Waits? Mislimo na izbor instrumenata, žanrova, načina pevanja itd. Objasnite nam malo princip rada LODHO, kako pristupate umetniku kad pripremate svoju interpretaciju nečijeg rada?

Kad rešimo da radimo na kolekciji pesama i tekstova koji već postoje – kao što je to slučaj u ovom projektu – mi se veoma trudimo da izbegnemo pristup vernog reprodukovanja, kao recimo kod tribute to ili cover bendova – mi zapravo i ne želimo da išta reprodukujemo onako kako je to u originalu. Takođe, ne želimo da se bavimo izvođenjem nečijih najvećih hitova… Ne, mi sagledavamo šta je taj izabrani umetnik u celosti – to nas inspiriše. Trudimo se da prihvatimo njegov jezik i način na koji se izražava, i onda se sa tim poigravamo, pokušavajući sve vreme da dovedemo do krajnjih granica poeziju koja se tu dešava – nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati. Jednostavno je uvodimo u svet umetnika kao što je Tom Waits.

Naš sistem rada je takođe veoma haotičan, niko ne sledi nikog, tako da se ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti na sceni, kad jednom izađemo. Imamo osnovnu postavku, ali isto tako i reagujemo – ili ne reagujemo – na ono što neko drugi iz naše grupe radi na bini. Šou je vrlo dobro isplaniran kao celina, ali na pozornici svako radi ono što mu nalaže njegova trenutna inspiracija, tako da se može reći da se naš nastup stalno menja i nikad nije isti.

Usput, da li ste ikada imali kontakt sa Tomom Waitsom lično povodom ovog vašeg projekta? Da li je on čuo neku od ovih vaših verzija njegovih pesama i da li je nešto izjavio s tim u vezi?

Rekoše nam da će Tom Waits možda biti u Beogradu na Noć veštica (dan koncerta, 31. oktobra, prim. aut.)…

Mimo eventualne pojave Toma Waitsa lično – kako će izgledati vaš nastup u Beogradu zapravo? I kako ste uopšte odredili koje pesme ćete izvoditi?

Naš rad je baziran na vizuelnom sadržaju jednako kao i na zvučnom. Radi se o dugotrajnom procesu povezivanja muzičke interpretacije sa snažnim poetskim slikama. Na kraju krajeva, nema strogog vremenskog rasporeda niti jasnog uputstva koje nam svesno diktira da jednu pesmu izvedemo ovako ili onako. Što se nas tiče, svako izvođenje pesme na sceni, rezultat je veoma organskog načina razvijanja i spajanja slike i zvuka, tu, na licu mesta.

Treba još reći da uvek ostavljamo zaista mnogo mesta za publiku da sama dovrši ovaj šou. Sa svoje strane, mi zapravo samo tek sugerišemo, predlažemo, nudimo i generalno se igramo sa svim što nam padne na pamet… ali vas sigurno nećemo nigde baš voditi za ručicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Pozorište

18.decembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Rekonstrukcija užasa

Proces Peliko, režija Milo Rau
“Ne: Bitef”

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure