img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: L’Orchestre d’hommes-orchestres

Dobro isplanirana celina

26. oktobar 2016, 16:53 Zorica Kojić i Dragan Ambrozić
Foto: Guillaumedcyr
Copied

"Nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati"

Muzika jednog od najznačajnijih američkih kantautora, Toma Waitsa, i dalje inspiriše razne generacije. Neobična skupina performera iz Quebec Cityja u Kanadi pod imenom L’Orchestre d’hommes-orchestres, ponudiće izazovan mogući uvod u Waitsov svet, na nastupu 31. oktobra u Domu omladine Beograda. Sastav koji je, osim regularnim instrumentima, naoružan raznim neobičnim nađenim objektima, flašama, kantama, konzervama, olucima, pertlama, špagetima… smatra da je pronašao idealnu scensku formu za odgovarajuće izvođenje muzike ovog jedinstvenog umetnika.

„VREME“: Ko su i šta sve predstavljaju L’Orchestre d’hommes-orchestres? Kad ste osnovani i sa kakvom umetničkom misijom?

L’ ORCHESTRE D’ HOMMES-ORCHESTRES: Mi smo kolektiv od sedam ljudi, koji dolaze iz različitog umetničkog bekgraunda. Svi mi stvaramo, režiramo, izvodimo i gradimo, donoseći svoja pravila dok napredujemo dalje. Izbegavamo svaki disciplinovan pristup pritom, zato da bismo uklonili predvidljivost i dobili na originalnosti i spontanosti.

Šta biste najpre kazali o Tom Waitsu u nekoliko osnovnih rečenica, a da svima bude jasno o kakvom se umetniku radi?

Od cirkuske muzike preko ljubavnih balada do neuglađenog folka, Waits se naputovao preko celokupne američke muzičke istorije da bi obukao svoje priče u odeću koja im odgovara. Na taj način je stvorio čudne i divne svetove, u koje prosto želite da uronite sa njim, bilo to dobro ili loše po vas.

Da li je otkrivanje i vaša rekonstrukcija umetničkog sveta Toma Waitsa bio neki akt oslobađanja za vas? I, kako ste se najzad rešili da se sa svojim L’Orchestre d’hommes-orchestres latite upravo Waitsovih dela?

LODHO je kao postava i nastao iz naše želje da radimo na sopstvenoj scenskoj interpretaciji muzike Toma Waitsa. Sve je počelo kao jedan mali ličan projekat, koji se vremenom polako razgranao na druge muzičare i umetnike, kroz baš mnogo zajedničkog rada, da bi se tek na kraju nekako uobličio način na koji sarađujemo. A motivišu nas lična interesovanja, planovi i snovi, koje svako od nas prilaže u ovu malu zajednicu. Jednom kad neko donose ideju i kad bend počne da raspravlja o njoj, ta ideja postaje vlasništvo svih nas i niko više nema kontrolu nad njenim razvojem. Tad počinje zabavni deo.

U ovom konkretnom slučaju, umetnički bogata osnova Toma Waitsa dokazala se kao veoma plodno tle, na kome se može beskonačno igrati. Njegova poezija je moćna i upečatljiva. Svaka pesma je kao mali „univerzum“ u koji želiš da uskočiš.

Kako je muzički postavljen vaš Tom Waits? Mislimo na izbor instrumenata, žanrova, načina pevanja itd. Objasnite nam malo princip rada LODHO, kako pristupate umetniku kad pripremate svoju interpretaciju nečijeg rada?

Kad rešimo da radimo na kolekciji pesama i tekstova koji već postoje – kao što je to slučaj u ovom projektu – mi se veoma trudimo da izbegnemo pristup vernog reprodukovanja, kao recimo kod tribute to ili cover bendova – mi zapravo i ne želimo da išta reprodukujemo onako kako je to u originalu. Takođe, ne želimo da se bavimo izvođenjem nečijih najvećih hitova… Ne, mi sagledavamo šta je taj izabrani umetnik u celosti – to nas inspiriše. Trudimo se da prihvatimo njegov jezik i način na koji se izražava, i onda se sa tim poigravamo, pokušavajući sve vreme da dovedemo do krajnjih granica poeziju koja se tu dešava – nikad ne nastupamo sa nekom predvidljivom porukom, niti sugerišemo publici kako treba nešto da shvati. Jednostavno je uvodimo u svet umetnika kao što je Tom Waits.

Naš sistem rada je takođe veoma haotičan, niko ne sledi nikog, tako da se ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti na sceni, kad jednom izađemo. Imamo osnovnu postavku, ali isto tako i reagujemo – ili ne reagujemo – na ono što neko drugi iz naše grupe radi na bini. Šou je vrlo dobro isplaniran kao celina, ali na pozornici svako radi ono što mu nalaže njegova trenutna inspiracija, tako da se može reći da se naš nastup stalno menja i nikad nije isti.

Usput, da li ste ikada imali kontakt sa Tomom Waitsom lično povodom ovog vašeg projekta? Da li je on čuo neku od ovih vaših verzija njegovih pesama i da li je nešto izjavio s tim u vezi?

Rekoše nam da će Tom Waits možda biti u Beogradu na Noć veštica (dan koncerta, 31. oktobra, prim. aut.)…

Mimo eventualne pojave Toma Waitsa lično – kako će izgledati vaš nastup u Beogradu zapravo? I kako ste uopšte odredili koje pesme ćete izvoditi?

Naš rad je baziran na vizuelnom sadržaju jednako kao i na zvučnom. Radi se o dugotrajnom procesu povezivanja muzičke interpretacije sa snažnim poetskim slikama. Na kraju krajeva, nema strogog vremenskog rasporeda niti jasnog uputstva koje nam svesno diktira da jednu pesmu izvedemo ovako ili onako. Što se nas tiče, svako izvođenje pesme na sceni, rezultat je veoma organskog načina razvijanja i spajanja slike i zvuka, tu, na licu mesta.

Treba još reći da uvek ostavljamo zaista mnogo mesta za publiku da sama dovrši ovaj šou. Sa svoje strane, mi zapravo samo tek sugerišemo, predlažemo, nudimo i generalno se igramo sa svim što nam padne na pamet… ali vas sigurno nećemo nigde baš voditi za ručicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i mladi

04.april 2026. Sonja Ćirić

Muzička omladina: Odlukom Skupštine Beograda, Međunarodno takmičenje više ne postoji

Odlukom Skupštine grada, Muzička omladina više nije organizator Međunarodnog takmičenja mladih muzičara. Brisel se odmah oglasio

Slučaj Generalštab

04.april 2026. Sonja Ćirić

Suđenje ministru: Opcije po kojima Selaković ne bi bio optužen

Naredno ročište Nikoli Selakoviću u slučaju Generalštab zakazano je za 15. april. Ima nekoliko opcija kako da ministar prođe nekažnjeno

Baština

03.april 2026. Sonja Ćirić

Da li je Srbija mogla da kupi „Bašibozuk“ po nižoj ceni

Londonski Sotebi će krajem aprila ponuditi još jedno orjentalno delo Paje Jovanovića, što je obnovilo pitanje da li je pre dve i po godine njegov „Odmor bašibozuka“ mogao da se kupi po nižoj ceni

Nagrada

03.april 2026. Sonja Ćirić

Miljenko Jergović: Nisam bio u žiriju koji je nagradio Igora Mirovića

Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije

Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure