Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
Dan Narodnog muzeja Srbije, kada je pre 181 godinu 10. maja osnovan, obeležen je otvaranjem izložbe „Rimskim carstvom na točkovima“.
Opet Spomen kuća Nadežde i Rastka
Bio je to povod da ministar kulture Nikola Selaković najavi da će u okviru Narodnog muzeja „ove godine biti završeni neki od najvažnijih zadataka za ovu godinu – otvaranje rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrovića i početak uređenja Galerije fresaka“.
Decembra prošle godine završeni su radovi na rekonstrukciji Spomen-muzeja Nadežde i Rastka Petrovića, a ministar Nikola Selaković je tim povodom objavio da će za publiku biti otvorena u februaru. Ovog 3. aprila navršilo se 110 godina od smrti Nadežde Petrović, nije se znalo kad će njena Spomen kuća biti otvorena za javnost.
Galerija fresaka i Arheološki muzej
Galerija fresaka je zatvorena od 2007. godine. Ministar Nikola Selaković je u svom prvom javnom obraćanju po preuzimanju funkcije pomenuo Galeriju fresaka kao prioritetan zadatak.
Juče, povodom Dana Narodnog muzeja, ministar Selaković je naglasio da je ove godine posebno značajan projekat osnivanja Arheološkog muzeja u sastavu Narodnog muzeja i precizirao da će ova nova ustanova biti smeštena u potpuno rekonstruisanom zdanju nekadašnje Stare pošte na Savskom trgu.
„Kulturno nasleđe Republike Srbije predstavlja značajan i neodvojiv deo svetske i evropske kulture, a Ministarstvo kulture i Narodni muzej Srbije su u potpunosti posvećeni njegovom očuvanju i promociji“, poručio je Selaković na kraju.
Izložba
Na arheološkoj izložbi „Rimskim carstvom na točkovima. Drumovima i raskršćima do Narodnog muzeja Srbije“ muzejske savetnice Deane Ratković prikazane su dve rekonstrukcije putničkih kola koja Muzej baštini , a koja su jedinstveni primerci ove vrste materijalne kulture sa naših prostora.
Foto: Ministarstvo kultureSa izložbe
Kola su kod Rimljana imala su praktičnu upotrebu u svakodnevnom životu, u transportu pošte, putnika i robe, transportu vojske i njihove logistike.
Prva kola na dva točka tipa cisium, pronađena su tokom zaštitnih arheoloških iskopavanja na izgradnji autoputa Niš−Dimitrovgrad 2013. godine, na lokalitetu Staničenje−Mađilka kod Pirota, u okviru grobnice-tumula i mogu se posmatrati kao deo rituala sahrane sa kolima. Datuju se u vreme od druge polovine 1. do prve polovine 2. veka. Ovaj običaj ritualnog sahranjivanja može se naći širom Evrope i dovodi se u vezu sa univerzalnim shvatanjem smrti kao putovanja u drugi svet.
Druga kola predstavljaju putničko vozilo sa četiri točka tipa raeda i mogu se okvirno datovati u 2. vek. Od njih su sačuvani delovi konstrukcije od gvožđa, dekorativni elementi od bronze i konjska oprema. Urađena je njihova potpuna rekonstrukcija u 3D modelu u koji su inkorporirani originalni delovi što će posetiocima dočarati izgled rimskih kola kakva su nekada bila. Iako nemamo tačne podatke o njihovom nalazu i ova kola možemo pripisati istom ritualu sahrane sa kolima nekog imućnijeg pripadnika visokog staleža, u rimskoj hijerarhiji.
Foto: Ministarstvo kultureMiljokaz iz rimskog perioda
Kao deo priče o načinu putovanja Rimljana prikazan je i kameni spomenik – miljokaz iz Kuršumlije, koji je stajao na rimskom putu Niš – Lješ, na putnoj stanici Ad Fines na granici provincija Mezije i Dalmacije. Ovaj miljokaz svedoči o popravci puteva u vreme rimskog cara Gordijana i njegovih pohoda protiv Persijanaca.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nebrojene su negativne reakcije povodom izbora Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. Udruženje pozorišnih kritičara traži od Vlade Srbije odgovor na pitanje čime se Bokan nametnuo za to mesto, a SRCE kaže da je vlasti bitniji ćaćilend od kulture
Slovo nije samo znak koji deca treba da nauče, već njima bliska priča, kao što je pokazao Duško Radović – kaže glumac Ivan Jevtović, deo tima koji priprema mjuzikl po legendarnoj seriji „Na slovo na slovo“
Tri sindikata Narodnog pozorišta traže od Vlade Srbije da odmah poništi imenovanje Dragoslava Bokana za predsednika njihovog Upravnog odbora zato što ne ispunjava moralne uslove
Dragoslav Bokan je novi predsednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta - odlučila je Vlada Srbije. Uprava Narodnog pozorišta nema komentar, a sindikalne organizacije najavljuju reakciju
Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković
Zografove teme, kaže Vuković, jesu fenomeni, ljudi i predmeti potisnuti iz glavnih tokova istorije i kulture, sa kojima nas njegov autografski avatar upoznaje. Tako se na stranicama njegovih stripova zatiču likovi anonimnih svedoka ratova, aboridžinskih umetnika, lokalnih osobenjaka, baba-trovačica koje veruju da su im snovi odredili sudbinu, likovi koji, u stvari, veoma dobro pariraju superherojima industrijalizovanog strip biznisa
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!