img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Bora Đorđević (1952-2024): Ovo je poslednja pesma o tebi

04. septembar 2024, 11:18 T. S.
Borisav Bora Đorđević Foto: Medija centar
Borisav Bora Đorđević
Copied

Nakon borbe sa teškom bolešću preminuo je legendarni frontmen Riblje čorbe Bora Đorđević. Svestranost ovog muzičara ostavila je dubog trag u jugoslovenskoj i srpskoj muzičkoj sceni. Ipak, za Boru se lako može reći da je bio jedna od najkontroverznijih ličnosti na ovim prostorima. Od oštrih i sarkastičnih tekstova, pa sve do političkog angažovanja, jedno je sigurno – pevač Riblje čorbe malo koga je ostavljao ravnodušnim

Bili jednom Zdravko Čolić, Neda Ukraden, Baja Mali Knindža i Ceca Ražnatović. I ne, ovo nije početak vica. Radi se o deliću muzičara sa kojima je frontmen grupe Riblja Čorba Bora Đorđević kroz godine sarađivao.

Nesamerljiv je uticaj legendarnog rokera na današnju postjugoslovensku muziku, bez obzira na žanr. Bora Đorđević je kroz decenije napisao toliki broj pesama, da se njegova muzička karijera može paralelno posmatrati kroz pesme koje je pisao za sebe i pesme koje je pisao za druge.

Ta muzička karijera počela je davnih šezdesetih godina, u gradu na Zapadnoj Moravi.

Počeci karijere

Bora se rodio u Čačku 1952. godine, a svoju muzičku karijeru počeo je već na startu tinejdžerskih godina, 13 leta kasnije. Bilo je to vreme kad je gotovo svaka druga ulica u Čačku imala grupu, piše u njegovoj zvaničnoj biografiji. Prvi bend u kome je svirao zvao se Hermelini. Grupa je uglavnom svirala po gradu i okolini. Njihov prvi nastup bio je u okviru čajanke u školi, a svirali su klasičan repertoar toga vremena. Bora se potom selio po raznim grupama: Dečaci sa Morave, Vesnici ljubavi, Safiri, Čačanski plemići…

U grupi PORS (Poslednji ostatak romantičnog sveta) radio je zajedno sa Radomirom Mihailovićem Točkom (kasnije vođom grupe SMAK), koji je svirao gitaru i pevao drugi vokal. Međutim, burne godine odrastanja donosile su i prve nevolje. Bora je sa društvom u to vreme upadao u tuđe, bogataške stanove. Od tako stečenog novca kupovali su instrumente u Beogradu. Uhvaćeni su nakon tri godine podzemnih aktivnosti. Bora je sedam dana bio u istražnom zatvoru. Potom je izbačen iz gimnazije. Konačna presuda je glasila: oslobođen uz pojačan nadzor roditelja i povremenu kontrolu organa starateljstva. Za mali Čačak to je bila velika bruka, pa su roditelji odlučili da se presele u Beograd.

Godine 1970. Bora se upisao u Petu beogradsku gimnaziju. Pošto je u novinama pročitao oglas u kome su se tražili izvođači rok-opere „Isus Hrist superstar”, krenuo je u Dadov na audiciju i – prošao. Zatim je otišao na glavnu audiciju u Atelje 212 i dobio ulogu jednog od apostola. Iste te 1972. godine formirao je akustičarsku grupu Zajedno, gde je pevao i svirao akustičnu gitaru.

Bora je nastavio da menja grupe. Nakon grupe Zajedno, osnovao je bend Hajduk Stanko i jataci, a zatim i Suncokret. Godine 1978. zajedno sa Biljom Krstić odlazi u Rani mraz jer grupa Suncokret nije htela da snimi njegovu pesmu „Lutka sa naslovne strane”.

Tihi rat sa Đorđem Balaševićem

Bend Rani mraz, kojem se Bora priključio, osnovao je godinu dana ranije Đorđe Balašević. Najpoznatija postava ovog benda istrajala je tek mesec i po dana. Napravili su bum s pesmom „Računajte na nas“, a zatim snimili „Oprosti mi Katrin“ i „Život je more“ i zauvek se razišli.

Od tada je trajao tihi rat između dva muzička velikana potpuno drugačijih senzibiliteta, Đorđevića i Balaševića. Nakon što je 2018. godine frontmen Riblje čorbe dobio nagradu akademije „Ivo Andrić“ za svoju knjigu poezije Pusto ostrvo, odlučio je da u jednoj emisiji pročita baš pesmu u kojoj spominje bivšeg kolegu iz Ranog mraza.

„Ne smem po njima da uriniram jer me oni neizmerno vole, u suprotnom, draži će im biti Đole. A on od svoje Olivere niti piša, niti sere…“

Ubrzo mu je Balašević uzvratio na svom beogradskom koncertu, kad je konstatovao: „Moj nekadašnji kolega iz benda za Novu godinu nastupa kao predgrupa Aci Lukasu“.

Međutim, iako je kroz godine bilo različitih varnica između dva barda jugoslovenske, a kasnije i srpske muzičke scene, čini se da je među njima i dalje postojala doza poštovanja. Jer, upravo kada je primio pomenutu Andrićevu nagradu, Bora Đorđević je Balaševića spomenuo među prvima.

„Možda ja stvarno ne zaslužujem ovu nagradu. Nagrada jeste zajednička. Zaslužuje je, pre svih, rodonačelnik ovog žanra Arsen Dedić, pa i Balašević sa `hrvatskog govornog područja`, Šobić koji se prerano povukao, pa sve do mladog Marčela, pred kojim je blistava karijera. Sticajem okolnosti, nagradu sam dobio ja“, rekao je tada Bora.

Riblja čorba i kontroverze

Grupu Riblja čorba Bora Đorđević je osnovao 1978. godine. Njihov debitantski album Kost u grlu iz 1979. bio je muzički šok za tadašnju scenu, donoseći čvrst rok zvuk u kombinaciji sa sarkastičnim i često provokativnim tekstovima koje je Bora pisao. Muzika Riblje Čorbe bila je odraz društvenih i političkih zbivanja u zemlji, često kritikujući vlast i društvene norme, što ih je učinilo miljenicima mladih, ali i trnom u oku režima.

Albumi poput Mrtva priroda (1981), Buvlja pijaca (1982) i Istina (1985) postavili su visoke standarde za muziku u Jugoslaviji. Pesme poput „Amsterdam“, „Na zapadu ništa novo“, koja je postala simbol bunta protiv političkog establišmenta i „Pogledaj dom svoj, anđele“ brzo su postale klasici, a Bora Đorđević je dobio titulu jednog od najkontroverznijih muzičara u Jugoslaviji.

Pesma „Snage opozicije“ iz 1981. godine izazvala je veliki skandal zbog otvorene kritike tadašnjeg režima.

Nakon početka građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, Đorđević je bio pristalica srpskih vojnika u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini.

Sa razvojem ratnih događanja, postaje veliki protivnik vlasti Slobodana Miloševića, i taj svoj stav je izrazio albumom „Njihovi dani“ koji je izdao samo pod svojim imenom, bez etikete „Riblja čorba“. U nekim kasnijim intervjuima, Đorđević je govorio da su zbog pesme „Baba Jula“ Miloševići naručili njegovo ubistvo.

Razlaz sa Bajagom

O značaju grupe Riblja čorba govori i činjenica da je u njoj započeo karijeru još jedan velikan ovdašnje muzičke scene. Reč je o Momčilu Bajagiću Bajagi, koji je član Riblje čorbe bio do 1984. godine.

„Za razvod braka ponekad treba daleko manje vremena od šest godina, koliko smo mi bili zajedno“, izjavio je 1984. godine Bora Đorđević, nakon što su otkaz po kratkom postupku dobili Momčilo Bajagić i Rajko Kojić, dotadašnji gitaristi Riblje čorbe.

Po razlazu, Bajaga je odlučio da pokloni Čorbi jednu od najlepših balada jugoslovenske scene, koju je na kraju i sam snimio. Reč je o pesmi „Kad hodaš“.

Političko angažovanje

Đorđević 1992. postaje član Demokratske stranke Srbije, a pristalica ove partije ostaje do 2014. godine.

Početkom ovog veka, bio je član Gradskog odbora DSS-a u Beogradu. Nakon političkih promena u Srbiji, bio je neko vreme na poziciji savetnika ministra kulture u Vladi Srbije 2004, ali je već sledeće godine bio prinuđen da podnese ostavku, nakon što je novinare televizije B92 optužio i nazvao „izdajničkom stokom“.

Titulu četničkog vojvode Bora Đorđević je dobio 2012. godine.

Možda je baš političko angažovanje najkontroverzniji aspekt Borine ličnosti. Zbog njega mu je svojevremeno i davan epitet čoveka koji je uspeo da se upiše u legende, a zatim i da se ispiše.

Nakon što je napustio DSS 2014. godine, Đorđević se zakleo da nikada više neće biti član nijedne političke partije.

„Takođe, nijednu političku opciju neću ni podržavati nego ću u budućnosti sve svoje snage posvetiti rokenrolu, stvaranju novih pesama i uveseljavanju naroda“, poručio je tada vođa Riblje čorbe.

Ipak, pet godina kasnije, rok grupa je nastupila na mitingu Srpske napredne stranke „Budućnost Srbije“ ispred Narodne skupštine u Beogradu. Bora je poručio da je to bio nalog savesti.

„Odlučili smo da sviramo iz čisto patriotskih razloga. Vučić, Dačić i drugi, konkretno rade za Srbiju, a u zahtevima opozicije vidimo isključivo želju za vlašću“, rekao je Đorđević za „Večernje novosti“. On je naglasio da je muzičarima iz benda savest nalagala da „pevaju za Srbiju“.

Kako se rok muzika, od kad je sveta i veka, vezivala za bunt i protivljenje dominantnoj kulturi određenog perioda, veliki broj fanova Riblje Čorbe dolazi iz opozicionih ili apolitičnih krugova. Zato su tih dana ka Bori Đorđeviću stizale brojne kritike od razočaranih obožavatelja.

Buran privatni život

Bio je oženjen Draganom Đorđević, sa kojom je imao sina Borisa, a sa njima je živela i Tamara, Draganina kćerka iz prethodnog braka. Borisav i Dragana su se sporazumno razveli 5. februara 2007.

Po drugi put se oženio 18. novembra 2009. Aleksandru je upoznao tokom turneje po SAD. Nakon četiri godine je i ovaj brak okončan.

Njegova treća i poslednja supruga porušila je sva pravila koja je imao i promenila njegovu svakodnevicu, pričao je svojevremeno roker. On se zbog ljubavi sa 28 mlađom Slovenkom preselio u Ljubljanu, a venčali su se u maju 2016. na grčkom ostrvu Santorini.

„Bacio sam sidro u mirnoj Ljubljani i mnogo mi je lepo sa Dubravkom, ženom koju volim. Ima li veće sreće nego voleti i biti voljen. I što je najlepše, moja poslednja ljubav prihvatila je da se uda za mene. Ona će biti mlada, a ja staroženja, tako me s pravom nazvala. Venčali smo se 25. maja, na Dan mladosti, u Grčkoj na Santoriniju“, rekao je muzičar tada.

Tagovi:

bora čorba Bora Đorđević In memoriam riblja čorba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure