

Pregled nedelje
Portparoli razočaranih birača
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Ako ikako možete, izbegavajte narednih dana četovanje Zum aplikacijom. Prošle nedelje je na takmičenju takozvanih belih hakera jedna ekipa iz Holandije pronašla rupu u aplikaciji baš na mestu za četovanje, a to su demonstrirali tako što su na napadnutom kompjuteru aktivirali kalkulator. To se smatra dokazom da je kompjuter posednut, a zabrinjava to što korisnik Zuma ne treba ni na šta da klikne da bi uljezu „otvorio vrata“, dovoljno je da se haker nađe među njegovim kontaktima i odatle može da brlja po računaru.
Zum se zahvalio što su im ukazali na problem najavivši da rade na popravljanju ove rupe, a upozorenje se odnosi samo na aplikaciju na kompjuteru. Ona na telefonima radi kako treba, kao i Zum u brauzerima. Kažu i da problema nema sa Zum sastancima i vebinarima, i da će sve biti u redu ako povedete računa da su vam u Zum kontaktima samo ljudi od poverenja.
Pre dve godine samo bismo slegnuli ramenima na ovu vest, ali budući da danas mnogi od nas Zum koriste svakodnevno i aplikacija na kompjuteru nam je stalno aktivna zbog mogućih poruka, nije nam svejedno kada znamo da odatle neko može da nas ugrozi. Beli hakeri, dakle, oni dobronamerni, pokrenuće vam samo kalkulator, dok oni crni mogu da uključe, recimo, kameru i vire vam u sobu. Privatnu sobu, ne u kancelariju, jer i dalje većina onih koji rade za kompjuterom radi od kuće.
Rad od kuće bio je tema nedavno objavljenog Majkrosoftovog istraživanja nedelje i malo je reći da su rezultati iznenađujući. Najznačajniji nalaz je da gotovo dve trećine (61 odsto) šefova veruje kako im nikada nije bilo bolje na poslu, dok su odgovori njihovih radnika uglavnom suprotni. Tek 37 odsto je zadovoljno, a čak 41 odsto bi želelo da nađe drugog poslodavca. Istraživanje pokazuje da su zadovoljni uglavnom sredovečni muškarci na rukovodećim položajima, a da među nezadovoljnim radnicima prednjače početnici do 25 godina, koji imaju poteškoća u napredovanju i sticanju iskustva i za njih je prethodna godina gotovo protraćena.
Ako smo do sada odokativno procenjivali da je rad od kuće mnogima izbrisao granicu između radnog i slobodnog vremena, sada za to ima materijalnih dokaza. Istraživanje pokazuje da je broj poruka poslatih od šest popodne do ponoći, dakle, izvan uobičajenog radnog vremena, porastao za 52 odsto. Ni u radno vreme nije mnogo bolje, pretpostavljeni jednostavno nemaju predstavu o tome kako se zaposleni osećaju i koliko ih zatrpavaju poslom, tumače analitičari.
U svetu, posebno u SAD, više niko ne govori o povratku na staro, nova ključna reč je „hibridni“ rad, koji podrazumeva da zaposleni nekim danima radi od kuće, a nekima iz kancelarije. Koliko god bili nezadovoljni radom od kuće, zaposleni se neće lako odreći dobrih strana, recimo toga da ne moraju satima da putuju do posla i nazad. Zato se sada promoviše značajno unapređenje radnog okruženja u kancelariji, kako bi povratak bio atraktivniji nego rad od kuće. Takođe, poruka je da je neophodno unaprediti onlajn sastanke, kako bi se na njima čuo još neko osim zadovoljnih rukovodilaca.
Poseban problem je fokusiranje na manje timove. Pokazalo se da su šefovi tokom pandemije bili skloni pravljenju manjih grupa od onih koje su postojale u kancelariji, odnosno da biraju s kim će deliti informacije, ostavljajući one koji su im nesimpatični u mraku. Što stvara dodatnu frustraciju.
Majkrosoftovo istraživanje je alarm za rukovodioce privremeno raseljenih radnika. Ako je lider zadovoljan i nema svest o tome da zaposleni nisu, ima ozbiljan problem. Ako nije svestan toga, problem je još veći, koliko god stvari trenutno delovale dobro.


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“


Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve