img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zona sumraka

Policijska akademija

06. jun 2001, 18:23 Ljuba Živkov
Copied

Sveti duh je pokušavao da uđe i u duše Miloševićevih načelnika i ministara policije, ali nije imao uspeha

Krsna slava policije umalo da padne na Dan sv. mučenika Tadaleja i prepodobnog Stefana Piperskog, odnosno na Zadušnice. Preporođena narodna milicija nije više htela da slavi 13. maj, ima i pravo, nije se ona rodila iz duha Udbe, prva hapšenja na tlu današnje Srbije desila su se u osmom veku, prve dostave – koje su dakako bile usmene – zadiru u dublju prošlost, u evoluciju takoreći; narod najstariji ima takvu i policiju i, sad, gde bi naći datum za policijin rođendan, u crkvenom kalendaru, gde drugde.

Sveti sinod MUP-a jednoglasno je izabrao Svetu Trojicu u narodu poznate kao Duhovi; da je prst ministra Mihailovića otišao santimetar više, da je u kalendaru nanišanio subotu umesto nedelje, milicijski rođendan bile bi Zadušnice. To bi s obzirom na broj likvidiranih i nestalih građana bio još i najprikladniji blagdan, građana palih od heklera i kalašnjikova ima dovoljno da se nastani čitava parohija; kad bi nakratko, iz grobova znanih i neznanih, ustali svi koji su poubijani u poslednjih pet-šest godina, videlo bi se da ih ima dovoljno i za kros, i za rolerijadu, i za spasovdansku litiju; kad bi im se pridružili oni koji su nestali, napunili bi Sava centar, pa bi se rođendan policije slavio u dva dela, jednom za žive, drugom za mrtve i nestale.

Ali, za slavu su odabrani Duhovi, dan kada je Sveti duh sišao na apostole. Znajući da je narod verski dosta zapušten, štampa je objasnila ko su zapravo ta trojica odnosno Trojice. Evo kako je bilo. Prošlo deset dana od Vaznesenja Hristovog, u jednoj jerusalimskoj kući sede sveti apostoli i Presveta Bogorodica: „Iznenada je nastala huka s neba, kao da duva jak vetar. Iznad kuće pojavila se jaka svetlost, a iznad glave svakog apostola vio se po jedan plameni jezik. Bio je to trenutak kad je Duh sveti ušao u apostole i u vidu ognjenih jezika ušao u njihove duše. Od tada su oni postali bogonaučnici, počevši da govore raznim jezicima koje do tada nisu znali.“ Da mi je kogod dao ovih nekoliko rečenica i da me je upitao šta mi je prva asocijacija, odmah bih rekao – policija. Nema ko. Sveti duh je sigurno pokušavao da uđe i u duše Miloševićevih načelnika i ministara policije, ali nije imao uspeha – kad god je trebalo da progovore jezicima koje dotad nisu znali, pomenuti apostoli oglašavali su se na srpskom, jedan sa svetozarevačkim, drugi sa požarevačkim akcentom.

Štampa doduše piše o još jednom razlogu da se za slavu policije uzmu Duhovi, na taj praznik je, 1862. godine, srpska žandarmerija, intervenisala prilikom nemilog događaja na Čukur-česmi, gde je bilo dosta razlupanih ibrika, maštrafa, nažalost i glava, samo ja držim da Čukur-česma policiji uopšte ne treba: ono sa plamenim jezicima i sa poliglotstvom dovoljno je da policija Duhove proglasi za svoj rođendan.

Pošto je sebe upisala u matičnu knjigu rođenih na Duhove, policija je napravila svečanu akademiju u Sava centru, horovi, solisti, orkestri, narodni, kulturno-umetnički, gardijski… Zbog drevnosti policije program u velikoj meri beše oslonjen na etno, u pojanju i pevanju smenjivahu se prelje, pralje, švalje i tako dalje, glumci čitahu razne zakonske akte i moralne kodekse („Policija služi narodu“, „Žandarm ne bi baš smeo da prima mito“ i sl.), iza njih je screen, kmetovi i džandari u svakojakim uniformama, pandurstvo kroz vekove, tu su misli NikolajaVelimirovića, Dragoljuba Jovanovića, horom diriguje Darinka Matić-Marović, simbol večnosti muzike naspram efemernosti partijskog angažmana, publika uči koliko je panduraj napredovao od dvadeset pet po turu do Ibarske magistrale, izvedena je himna policije, potom „Oda pozorniku“ – vragolan u novoskrojenoj pozorničkoj uniformi peva o patroliranju neighbourhoodom, svestan je, veli, kako deluje na dilere i ostali šljam, sa secikesama, otmičarima i drugom bagrom u vidu plaćenih ubica i makroa on nema problema, priznaje da mu murijaško srce zaigra jedino kad ulicom promaršira dama (na štiklama, samcijata sama), ali to ne znači da će sad raskriliti šinjel ispod kojeg nije ni obukao uniformu, ne, on joj se bratski smeši dok po vlastitome dlanu udara vaspitnom palicom…

Policijska akademija trajaše nekih sat i po, preporođen RTS ju je požrtvovano prenosila kao nekoć kongrese JUL-a, paljenje Večne vatre i sl., u isto vreme železničari su slavili svoju slavu – Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu. Njihov jubilej je 3. jun, ali su ove godine na taj dan pali Duhovi, pa železničarske slave nema u kalendaru, a železničara i njihove akademije nema na televiziji. To što oni Konstantina i Jelenu praznuju od 1889. godine nije im ništa pomoglo, nisu imali nikakvu prednost nad policajcima koji su se naprasno oduhovili.

Dva praznika koji padoše u isti dan povod su da se upitamo kako raspoređujemo crkvene frekvencije. Svetu trojicu proslavili su Obrenovčani kao svoju slavu, litija, slavski ručak, rezanje kolača, sve po Pravilu službe, duhovna takođe akademija, ama je slava bila i na Čukarici, gde je domaćin bio Nebojša Čović. Možemo reći, pa neka se slavi istovremeno, policija svoje, opštine i gradovi svoje, železnica svoje, ali videli smo kako to izgleda, železničara nema ni na televiziji ni u crkvenom kalendaru, drugo, šta ako domaćin čukaričkih Duhova prima plaketu od MUP-a? Napušta sofru tamo gde je on svečar i odlazi u Sava centar?… A da su železničari Čovića predvideli za svečanu vožnju dresinom od Orlovata do Titela?!

Sveti sveštenomučenik Boris (Tadić) juče je u valjevskoj nahiji obznanio da će dodela frekvencija za radio-difuzne mreže biti na Dan svete Jevstatije, prepodobnog Romana i ništa manje prepodobnog Romana Banatskog (29. avgust), a možda i na Svetog apostola Filipa (Božićne poklade, 27. novembar): raspodela frekvencija dakle ide teško, stalno se odlaže, ali se na njoj makar radi, i ona će biti u skladu sa zakonom, dok u borbi za pravoslavne frekvencije nema nikakvog reda.

Penzioneri su uzeli Svete velikomučenike za slavu, što je sasvim na mestu, ako Đurđevdan pripada SPO-u, Spasovdan Beogradu, Sretenje televiziji, Duhovi policiji, u redu, ali neraspodeljeni praznici moraju biti pod državnocrkvenom kontrolom. Razume se samo po sebi da su sva ministarstva pravoslavna, koje god vere bili pripadnici narodne milicije ima da slave Duhove, sve opštine i gradovi takođe će dobiti slave iz pravoslavnog kalendara, mic po mic država će preći na crkveni kalendar, tako da više nećemo ni pominjati datume i dane u nedelji nego samo velikomučenike, svetice, apostole i sl., ali i tu mora da se uvede neki red, inače će Slobodan Milošević sutra reći: „Moja slava je Veliki post, hoću da je provedem u krugu porodice.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure