Komentar
Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Koliko Linglongu zaista znači zakidanje trećine zarade indijskim radnicima? Ko će jedino imati korist ako Šapić formira vlast u Beogradu? I šta akušersko nasilje, ponižavanja nastavnika i EXPO 27 govori o prioritetima vlasti
„Jer koji ima daće mu se, a koji nema uzeće mu se i ono što ima“, kaže Isus Hrist (Jevanđelje po Marku 4:25)
Koliko je ova izreka aktuelna u Srbiji osjetili su indijski radnici u Linglongu. Nisu oni potegli do Zrenjanina iz bijesa i od dobra. Međutim, bogata, moćna i novcem poreznih obveznika Srbije subvencionirana kineska kompanija držala ih je gladne, bez pasoša i zarada u životnim uvjetima nedostojnim čovjeka. Na kraju, radnici iz Indije morali su otkupiti svoju slobodu – vraćanje putne isprave i povratak kućama platili su odricanjem jedne od tri plaće koje im je Linglong dugovao. Koliko ovoj komaniji zaista znači tih 7700 evra zakinutim radnicima na najtežim fizičkim poslovima, a koliko tim nesretnim Indijicima? Pa, „koji ima daće mu se…“
Duže od decenije Beograd je pozornica za investitorski teror i korupciju. Tko ne vjeruje, neka prošeta gradom sa posebnim zadržavanjem na Trgu Republike i ostalim poprištima slavnih javnih radova čiji je raspad započeo čim su majstori pokupili lopate i mistrije. U decembru prošle godine učinilo se da je moguća promijena. A onda su u januara izvjesni Aleksandar Jerković i ortak iz Ravne Zemlje dr Nestorović stali u izlog političke trgovine sa etiketom – cijena po dogovoru. Ako ih Šapić bude smio kupiti, koliko god da plati biće badam-badava u odnosu na novi beogradski ciklus ugradnje, otimačine i enormnog bogaćenja vladajuće kaste poznat pod imenom Expo 2027. „Jer koji ima daće mu se…“
U Srbiji je 2023. rođeno najmanje beba u posljednjih 50 godina. Mogu li to promjeniti najavljena državna davanja od po pet i više hiljada evra po djetetu? Teško, osim ako buduće porodilje taj novac ne iskoriste da izbjegnu akušersko nasilje o kojem svjedoče brojne žene. Ali i ako se natalitet poveća, sva je prilika da toj djeci neće imati tko predavati u školama. Ponižavanje učitelja i nastavnika ne usporava, pa nije ni čudo da ovo malo mladih u zemlji panično bježi od ovog zanimanja koje, očito, vlast ne zanima. Njima je prioritet specijalistička manifestacija na Surčinu pod sloganom „Igra(j) za čovječanstvo – sport i muzika za sve“. Drugim riječima, eto sreće i radosti za Željka Mitrovića i njegova ružičasta dostignuća, polumafijaške fudbalske klubove, kulturu splavova, starleta i njihovih menadžera… Čitalac zna –„koji ima daće mu se…“
Američki filozof Vil Djuran nije jedini koji je rečenicu sa početka teksta smatrao za najjezgrovitiju istoriju svijeta, a Sina čovječeg najvećim revolucionarom svih vremena. Zbog toga bi uz Sveto pismo valjalo otvoriti i Komunistički manifest one dvojice bradonja. Ako ni zbog čega drugog, barem da nas stalno i iznova ne prve blesavima.
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Većinska Srbija nošena studentima sada mora naći snage da oprosti običnim ljudima i umiri one koji su godinama glasali za Vučića. A za više ešalone – sud i Zabela

U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve