

Komentar
Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Pre dvadeset godina nastao je prvi internet brauzer, praktično istovremeno kada i hipertekst. Internet brauzeri bili su razlog verovatno najvećeg informatičkog rata, onog između Majkrosofta i manje-više svog ostalog softverskog sveta. Razlog je bio taj što je Majkrosoft svoj Internet Eksplorer ponudio besplatno uz operativni sistem. Majkrosoft je 1998. kažnjen i prinuđen da otvori sistem i za konkurenciju, ali je uvedena praksa da se brauzeri dele besplatno.
Reč brauzer nikada nije dobro prevedena na srpski jezik. Pretraživač je nekako više ležalo uz Gugl, Jahu i slično, a pregledač je zvučalo malo rogobatno, mada prilično precizno.
Sve ovo je samo uvod u priču o novoj generaciji Mozilinog brauzera – Fajerfoks broj četiri, koji se pojavio pre desetak dana. Mozila je nastala na temeljima (samo temelj je i ostao) kompanije Netskejp, najpopularnijeg brauzera devedesetih. Trenutno Fajerfoks kao prvi izbor za pregledanje ima petina internet korisnika, dok gotovo dve trećine koristi Internet Eksplorer. Treći u ovoj ozbiljnoj trci je Gugl Hrom, koji preti da zauzme prostor Fajerfoksa.
Sve tri kompanije, Mozila, Majkrosoft i Gugl izbacile su svoje nove brauzere u poslednjih nekoliko meseci. Da ste se isključili sa interneta pre desetak godina i vratili danas, ne biste prepoznali ove programe. Interfejs, odnosno ono što vidite od programa na ekranu je minimalizovan kako bi se što veći prostor dao sadržaju koji pregledate. S jedne strane to je dobro, jer vas ništa ne ometa da uživate u onome što vas zanima, ali s druge strane otežava vam podešavanje tog gledanja. Pomalo je teško naći sve alate koji mogu da vam zatrebaju. Tu su, ali dobro skriveni.
Fajerfoks četiri reklamira se kao najbrži brauzer od sva tri, ali je ipak nešto sporiji od Internet Eksplorera, barem tako pokazuju tekstovi. Što se ličnog utiska tiče, teško je proceniti, ali se čini da je Fajerfoks najbrži. Mada je to stvar ličnog osećaja, možda i naklonosti. Definitivno je najbolji kada je u pitanju dodavanje opcija koje već nisu ugrađene u sam program. A nije loše ni to što se može instalirati u sve aktuelne operativne sisteme. Eksplorer devetka, recimo, radi samo na Vindouz „sedmici“.
Od sva tri najpopularnija brauzera Fajerfoks 4 je, verovatno, najbolje dizajniran. Sve kontrole nalaze mu se pod jednim dugmetom u gornjem levom uglu, a ispod linije za pisanje adrese nalazi mu se linija za najčešće posećivane sajtove, koju je moguće isključiti. Komande su logično poređane, lako se snalazite, po čemu je superioran u odnosu na IE9, ako smem da budem ličan. Međutim, neki to modernim brauzerima uzimaju kao manu, tačnije rečeno, stariji korisnici više vole kada su im opcije stalno prisutne na ekranu umesto što ih pozivaju iz tog jednog pomenutog dugmeta.
Pitanje od barem milijardu dolara je da li su svetu potrebna tri velika brauzera i mnogi žure sa odgovorom da su dovoljna dva, Eksplorer i Hrom. Što je, otprilike, konačna ocena za Fajerfoks 4. Dobar je, ali nedovoljno da bi odskočio od konkurencije koju prave dve najveće firme na internetu. Ako verzija pet ne bude revolucionarna, Mozila će podeliti sudbinu Netskejpa. Ako je za utehu, Netskejp Navigator 3 Gold, i dalje smatram najboljim brauzerom dosad, u skladu sa vremenom, naravno.


Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti


Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike


Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim


Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda


Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve