
Pregled nedelje
Otac, sin i neljudski režim
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Pre dvadeset godina nastao je prvi internet brauzer, praktično istovremeno kada i hipertekst. Internet brauzeri bili su razlog verovatno najvećeg informatičkog rata, onog između Majkrosofta i manje-više svog ostalog softverskog sveta. Razlog je bio taj što je Majkrosoft svoj Internet Eksplorer ponudio besplatno uz operativni sistem. Majkrosoft je 1998. kažnjen i prinuđen da otvori sistem i za konkurenciju, ali je uvedena praksa da se brauzeri dele besplatno.
Reč brauzer nikada nije dobro prevedena na srpski jezik. Pretraživač je nekako više ležalo uz Gugl, Jahu i slično, a pregledač je zvučalo malo rogobatno, mada prilično precizno.
Sve ovo je samo uvod u priču o novoj generaciji Mozilinog brauzera – Fajerfoks broj četiri, koji se pojavio pre desetak dana. Mozila je nastala na temeljima (samo temelj je i ostao) kompanije Netskejp, najpopularnijeg brauzera devedesetih. Trenutno Fajerfoks kao prvi izbor za pregledanje ima petina internet korisnika, dok gotovo dve trećine koristi Internet Eksplorer. Treći u ovoj ozbiljnoj trci je Gugl Hrom, koji preti da zauzme prostor Fajerfoksa.
Sve tri kompanije, Mozila, Majkrosoft i Gugl izbacile su svoje nove brauzere u poslednjih nekoliko meseci. Da ste se isključili sa interneta pre desetak godina i vratili danas, ne biste prepoznali ove programe. Interfejs, odnosno ono što vidite od programa na ekranu je minimalizovan kako bi se što veći prostor dao sadržaju koji pregledate. S jedne strane to je dobro, jer vas ništa ne ometa da uživate u onome što vas zanima, ali s druge strane otežava vam podešavanje tog gledanja. Pomalo je teško naći sve alate koji mogu da vam zatrebaju. Tu su, ali dobro skriveni.
Fajerfoks četiri reklamira se kao najbrži brauzer od sva tri, ali je ipak nešto sporiji od Internet Eksplorera, barem tako pokazuju tekstovi. Što se ličnog utiska tiče, teško je proceniti, ali se čini da je Fajerfoks najbrži. Mada je to stvar ličnog osećaja, možda i naklonosti. Definitivno je najbolji kada je u pitanju dodavanje opcija koje već nisu ugrađene u sam program. A nije loše ni to što se može instalirati u sve aktuelne operativne sisteme. Eksplorer devetka, recimo, radi samo na Vindouz „sedmici“.
Od sva tri najpopularnija brauzera Fajerfoks 4 je, verovatno, najbolje dizajniran. Sve kontrole nalaze mu se pod jednim dugmetom u gornjem levom uglu, a ispod linije za pisanje adrese nalazi mu se linija za najčešće posećivane sajtove, koju je moguće isključiti. Komande su logično poređane, lako se snalazite, po čemu je superioran u odnosu na IE9, ako smem da budem ličan. Međutim, neki to modernim brauzerima uzimaju kao manu, tačnije rečeno, stariji korisnici više vole kada su im opcije stalno prisutne na ekranu umesto što ih pozivaju iz tog jednog pomenutog dugmeta.
Pitanje od barem milijardu dolara je da li su svetu potrebna tri velika brauzera i mnogi žure sa odgovorom da su dovoljna dva, Eksplorer i Hrom. Što je, otprilike, konačna ocena za Fajerfoks 4. Dobar je, ali nedovoljno da bi odskočio od konkurencije koju prave dve najveće firme na internetu. Ako verzija pet ne bude revolucionarna, Mozila će podeliti sudbinu Netskejpa. Ako je za utehu, Netskejp Navigator 3 Gold, i dalje smatram najboljim brauzerom dosad, u skladu sa vremenom, naravno.

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve