Komentar
Tabloidni mediji, jutro posle: Rekvijem za zlo
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.
Na povratku sa njegovog privatno-službeno-navijačko-pašenoško-grebatorskog putešestvija čekao ga je službeni automobil, medij koji mu pomaže da se vrati u službeni ministarski mod
U vreme procvata seljačkih radnih zadruga mom sugrađaninu S. J. ukazano je bilo poverenje da preveze zadružni šećer, ali je on prolazeći pokraj rodne kuće ipak jedan džak kulački samoživo i podlo spustio u jarak kako bi njegovi najmiliji imali za štrudle, rezance sa makom, dumst, pa i za dodatak komini, uglavnom mu je ondašnji UBPOK ubrzo stao na rep, proneveren je čitav jedan džak, počinilac pa nije preispoljna lopina nego je pre žrtva okolnosti i oskudice uzrokovane što okupacijom što nepravednošću krepale Kraljevine Jugoslavije te mu islednici, nagluvom, postaviše dobronamerno, hrišćansko pitanje: „Jesi to namerno uradio ili si se zabunio?“
Gužvajući – kao mužik izveden pred načelnika – šubaru prislonjenu uz donji deo kožuha od ovčije kože zvanog grudnjak i gledajući u daščani pod S. je rekao: „Daberdo sab se zabudio!“
&
Šezdeset tri godine kasnije ministar trgovine namerno se zabunio i kao vatreni navijač orlova otputovao sa reprezentacijom u Tel Aviv gde se nije zadržao dovoljno dugo da dođe i na utakmicu, nego se tamo daleko, according to „Kurir“, sreo sa poslovnim partnerima, sredio šta je imao i vratio se u Beograd gde je navodno gledao prenos utakmice na RTS-u kao i mi koji nismo uopšte kročili na izraelsko tlo!
Na dosadna pitanja otkud on a ne Snežana Samardžić-Marković na čarteru sa reprezentativcima pesnik-ministar-biznismen je rekao: pružila mu se prilika da besplatno odleti na poslovni sastanak pa je odleteo, nije porodični budžet krnjio, iako ga je u Tel Aviv vodio poslovni interes! Putovali ste privatno ili poslovno? – navrzli su se novinari, drug se Saja nije dao: poslovno privatno, privatno >< poslovno je tamo bio!
– A kažite, nije li g. Pižon možda vaš pašenog?
– Jeste, u čemu je problem?!
&
Ko će sad da traži ime visokog dužnosnika FSS (verujem da mi on neće zameriti) koji se isprsio i rekao: „Gospodin Milosavljević bio je gost Fudbalskog saveza, ima li ko šta protiv?!“, na šta su novinari pognuli glave i bili kao gromom ošinuti. Glavni stožer našeg fudbala hteo je da iznenadi selektora, koji nije imao pojma da će mu badžanak* biti uz koljeno dok bude komandovao orlovima na zelenom tepihu! Šteta što kamera nije zabeležila šogorski susret na aerodromu „Nikola Tesla“: „Pašo, otkud ti?!“ – „Idem s vama!“ – „Kako, Vlada svojim avionom prevozi najvatrenije navijače?!“ – „Ma kakva Vlada, idem vašim čarterom, s tobom i sa orlovima, Fudbalski savez me je pozvao, poslali su molbu Cvetkoviću da mi da slobodne dane! Znaš ono što ja radim sa Izraelcima, treba da se vidim s njima lično, da se nagodimo nešto i da potpišemo, pa ću da povežem lepo i korisno, možda i samo korisno, jer ako završimo sve iz cuga ja ću otići u Beograd ranije, možda i o svom trošku, bodriću vas preko RTS-a, ne zameraš?!“ – „Ma kakvi, jesi rezervisao sobu tamo?!“ – „Ne beri brigu, biću s vama u istom hotelu…“
&
Verzija br 2.
– Alo, pašo, ja sam, znam da si u gužvi, samo da te pitam, kako vi idete u Izrael, čime?
– Ne znam, neki čarter valjda…
– Pa je l’ pun? Je l’ bi bilo mesta za navijača koji neće praviti izgrede kao onaj bucmasti u Italiji?!…
– Šta, ti bi išao?! Super! Možeš da ideš kao rezervni ekonom ili kao psiholog…
– Da rezervišem ja sobu ili mogu ovi tvoji…
– Ako si sa orlovima, onda si sa orlovima… All inclusive, pašo!
– Da, ali ću možda morati da se vratim čim završim pregovore sa mojim poslovnim partnerima…
– Samo se ti komodaj, pašo, bodrenje je i to što putuješ sa nama, hvala ti na tome!
– Hvala tebi, onda se vidimo i družimo na Svetoj zemlji dok ja ne potpišem ugovor!
Verzija br. 3.
– Halo, dobar dan, jesam li dobio ministra Milosavljevića, a vi ste, obično se javi jedno sedam posrednika pre nego što čovek dobije nekog iz Vlade, zovem iz Fudbalskog saveza, znate, mi za svaku važnu utakmicu reprezentacije imamo gosta, neku uglednu ličnost, jednoglasno je odlučeno da to budete vi, naravno ako vam vaše ministarske obaveze dopuste…
– Uh, zatekli ste me, ne znam ni sam, imam neke neiskorišćene dane od bolovanja iz prošle godine, mogao bih da izostanem toliko, imam baš u Tel Avivu prijatelje…
Verzija br. 4.
– Pašo, kako napreduje onaj tvoj biznis sa Jevrejima? Mi sad igramo s njima, ako hoćeš da ideš sa reprezentacijom, javi se, mesta na čarteru ima, ovo je prvi put za tolike godine da ti i ja poslovno putujemo istim avionom, u isti grad, da budemo u istom hotelu, a pašo?!
Bilo kako bilo, ministar je radne dane proveo leteći besplatno sa izabranicima svoga pašanca, time je ostale ministre doveo u neravnopravan položaj, ali i sve nas koji ljubazan poziv bilo badžanaka bilo FSS ne bismo bili odbili. U neravnopravan položaj doveo je i političare koji su se zvanično odrekli rukovođenja svojim firmama i digli ruke od privatnog biznisa kako ne bi nesrećnim slučajem upali u sukob interesa.
Treće, ako g. Petrović ima još kojeg pašenoga onda je i taj pašenog žrtva diskriminacije: u familiji ima isti čin pa ispada da je izostavljen samo poradi toga što nije i on ministar. Tog trećeg potencijalnog šogora je i ministar ujeo za srce jer sa preduzećem tog šogora nije putovao, a sa reprezentacijom jeste, ili je možda svaki pašenog putovao sa svakim, samo se to ne zna. Što reče neko na internetu: zna se samo da je ministra u Beogradu a na povratku sa njegovog privatno-službeno-navijačko-pašenoško-grebatorskog putešestvija čekao službeni automobil, medij koji mu pomaže da se vrati u službeni ministarski mod!
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Većinska Srbija nošena studentima sada mora naći snage da oprosti običnim ljudima i umiri one koji su godinama glasali za Vučića. A za više ešalone – sud i Zabela

U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve