
Pregled nedelje
Pravda za sirotinju Srbije
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Pre nešto manje od dve godine Srbija je stekla nezavisnost, a od ponedeljka 10. marta ta nezavisnost potvrđena je i na internetu. Registar nacionalnog internet domena (skraćeno RNID ili www.rnid.rs) počeo je sa registracijom sajtova pod novim državnim domenom .rs čime se obustavlja dalja registracija sajtova pod domenom .yu. Jugoslavija ovim činom i definitivno odumire (zapravo je registracija obustavljena 29. februara čime je nastalo čudno stanje da u Srbiji nije bilo moguće registrovati domaći sajt punih deset dana).
Budući da ovaj tekst čitate u četvrtak, prvi registrovani sajtovi pod adresom RS već su pristupačni. To su pre svega sajtovi provajdera kojima je omogućeno da registruju sajtove (www.beotel.rs ili www.Eunet.rs, da nabrojimo samo neke od 27 ovlašćenih registratora).
Sledi proces preregistracije svih YU domena koji će trajati najmanje godinu i po dana, jer iz RNID-a najavljuju da će „jugoslovenski“ sajtovi nesmetano raditi najmanje do 29. septembra 2009. Posle toga, videćemo.
Ova preregistracija biće, na neki način, i suočavanje sa našom internet stvarnošću. Najpre ćemo saznati koliko sajtova od XXX do sada registrovanih zaista i funkcioniše ili su barem njihovi vlasnici zainteresovani za njihovu sudbinu. Lako bi se moglo dogoditi da polovina otpadne. S druge strane, može se očekivati i navala na registraciju sajtova pod novim domenom iz praktičnih, ali i patriotskih razloga.
Analizu patriotskih razloga ostavljam na volju čitaocu. Što se praktičnih razloga tiče, domen je potrebno registrovati što pre da vas neko ne bi pretekao. Naravno, u periodu od XX meseci prednost registracije nekog domena imaće pojedinac ili firma koja je to ime već registrovala kod Privrednog registra ili na neki drugi način zaštitila. U svakom slučaju RNID je predvideo arbitražu, za ne daj bože.
Drugi razlog za registraciju je eventualna upotrebljivost akronima RS za formiranje nekog atraktivnog domena. O tome sam kratko razgovarao sa jednim članom upravnog odbora RNID-a koji je ubeđen da je državni domen Srbije po tom pitanju atraktivan. Kao primer naveo je potencijalnu adresu Printe.rs (firma koja prodaje štampače, recimo), a može i Compute.rs ili Ca.rs. Usudio bih se da izrazim blagu rezervu i predvidim da će ove domene najviše koristiti lokalne, srpske firme, dok će na svetskom nivou za ove potrebe i dalje presudan biti .com ili .net. Mana nastavka RS je u tome što ne predstavlja celu reč, kao što je to bilo slučaj sa YU ili kao što je sa TO i TV, pa je konstrukcija domena sa tačkom u reči malo rogo+batna. Uostalom, ni sa domenom YU nismo se proslavili, a delovao je atraktivno.

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve