
Pregled nedelje
Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Internet imenima sprema se u 2013. najveća promena otkako su nastali .com i .net, preciznije rečeno otkako internet postoji. Svako ko poželi, a uz to ima i 185.000 dolara viška, moći će da napravi top domen prema sopstvenoj želji. Dakle, magazin koji čitate ne bi više morao da koristi adresu „vreme.com„, već bi mogao da registruje sopstveni domen najvišeg nivoa „.vreme“. Ispred može da napiše šta hoće, ali nešto svakako mora. Na primer, www.navigator.vreme (može i bez www). Trenutno se to piše kao www.vreme.com/navigator ili navigator.vreme.com. Ove adrese su, inače, samo makete, nemojte ni pokušavati da im pristupite.
Možda vam sve ovo zvuči beznačajno, ali zašto bi onda već dve hiljade kompanija u svetu najavilo kupovinu nečega što inače mogu da zakupe za pedesetak dolara godišnje, koliko koštaju sada popularni domeni?
Razlog je krupna reorganizacija interneta. Ovako registrovani domeni biće nadnacionalni, baš kao i korporacije koje su požurile da ih registruju. To bi moglo da znači nove probleme. Recimo, već ima slučajeva da su se za isti domen prijavile po dve ili tri firme i Međunarodna organizacija za internet imena ICANN moraće da presudi ko ima prednost.
Korist je u tome da kompanija sama određuje pravila registracije unutar svoje adrese, odnosno slobodnija je u korišćenju domena. Ravnopravna je sa državama na internetu, što do sada nije bio slučaj. A može da ih registruje i na nekom od pisama koja su prihvaćena na internetu, dakle adresa više ne mora da sadrži nijedno slovo engleskom alfabeta. To je malo drugačije od sadašnje mogućnosti da se domen registruje ćirilicom u Srbiji, budući da u tom slučaju važe pravila koja diktira država.
Do sada je za nelatinične domene podneto više od sto zahteva. Neke kompanije poput Epla tražile su samo jedan domen (.apple) dok Amazon namerava da registruje sve i svašta (.music, .book, .free i još dvanaest sličnih, za sada). Poput Amazona razmišljaju i Gugl (.youtube, .android, .wow, .lol) i Majkrosoft (.skype i .hotmail između ostalih).
Nije se mala buka digla, kako među prodavcima domena tako i kod manje bogatih kompanija. Prodavci strepe da je ovo kraj .com domena, koji je do sada bio najprofitabilniji. Većina kompanija najavljuje da će ga napustiti u korist sopstvenog (neće više biti apple.com, na primer).
Kompanije strepe da bi neko mogao da registruje domen .sucks („zaudara“) pa da onda prodaje adrese za ismevanje (microsoft.sucks). ICANN tvrdi da će onima koji to budu radili oduzeti domen.
Neko preduzimljiv mogao bi da registruje .srbija u oba pisma. Najbolje bi bilo da to uradi RNIDS, kao organizacija koja već brine o srpskim domenima. U suprotnom može nas snaći sudbina ajvara i šljivovice, koje su registrovali stranci i sada nam naplaćuju korišćenje tih imena u inostranstvu.

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve