
Komentar
Tamni vilajet A. Vučića: Šta god da uradi, kajaće se
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Internet imenima sprema se u 2013. najveća promena otkako su nastali .com i .net, preciznije rečeno otkako internet postoji. Svako ko poželi, a uz to ima i 185.000 dolara viška, moći će da napravi top domen prema sopstvenoj želji. Dakle, magazin koji čitate ne bi više morao da koristi adresu „vreme.com„, već bi mogao da registruje sopstveni domen najvišeg nivoa „.vreme“. Ispred može da napiše šta hoće, ali nešto svakako mora. Na primer, www.navigator.vreme (može i bez www). Trenutno se to piše kao www.vreme.com/navigator ili navigator.vreme.com. Ove adrese su, inače, samo makete, nemojte ni pokušavati da im pristupite.
Možda vam sve ovo zvuči beznačajno, ali zašto bi onda već dve hiljade kompanija u svetu najavilo kupovinu nečega što inače mogu da zakupe za pedesetak dolara godišnje, koliko koštaju sada popularni domeni?
Razlog je krupna reorganizacija interneta. Ovako registrovani domeni biće nadnacionalni, baš kao i korporacije koje su požurile da ih registruju. To bi moglo da znači nove probleme. Recimo, već ima slučajeva da su se za isti domen prijavile po dve ili tri firme i Međunarodna organizacija za internet imena ICANN moraće da presudi ko ima prednost.
Korist je u tome da kompanija sama određuje pravila registracije unutar svoje adrese, odnosno slobodnija je u korišćenju domena. Ravnopravna je sa državama na internetu, što do sada nije bio slučaj. A može da ih registruje i na nekom od pisama koja su prihvaćena na internetu, dakle adresa više ne mora da sadrži nijedno slovo engleskom alfabeta. To je malo drugačije od sadašnje mogućnosti da se domen registruje ćirilicom u Srbiji, budući da u tom slučaju važe pravila koja diktira država.
Do sada je za nelatinične domene podneto više od sto zahteva. Neke kompanije poput Epla tražile su samo jedan domen (.apple) dok Amazon namerava da registruje sve i svašta (.music, .book, .free i još dvanaest sličnih, za sada). Poput Amazona razmišljaju i Gugl (.youtube, .android, .wow, .lol) i Majkrosoft (.skype i .hotmail između ostalih).
Nije se mala buka digla, kako među prodavcima domena tako i kod manje bogatih kompanija. Prodavci strepe da je ovo kraj .com domena, koji je do sada bio najprofitabilniji. Većina kompanija najavljuje da će ga napustiti u korist sopstvenog (neće više biti apple.com, na primer).
Kompanije strepe da bi neko mogao da registruje domen .sucks („zaudara“) pa da onda prodaje adrese za ismevanje (microsoft.sucks). ICANN tvrdi da će onima koji to budu radili oduzeti domen.
Neko preduzimljiv mogao bi da registruje .srbija u oba pisma. Najbolje bi bilo da to uradi RNIDS, kao organizacija koja već brine o srpskim domenima. U suprotnom može nas snaći sudbina ajvara i šljivovice, koje su registrovali stranci i sada nam naplaćuju korišćenje tih imena u inostranstvu.
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Na primeru izbora u Zaječaru i Kosjeriću se vidi da istina nije data, nego je zadata. Istina je zadatak koji građanin ispunjava. Ona se uvek osvaja
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Izbori u Kosjeriću i Zaječaru
Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve