
Komentar
Koliko puta dnevno jede naprednjak?
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Internet imenima sprema se u 2013. najveća promena otkako su nastali .com i .net, preciznije rečeno otkako internet postoji. Svako ko poželi, a uz to ima i 185.000 dolara viška, moći će da napravi top domen prema sopstvenoj želji. Dakle, magazin koji čitate ne bi više morao da koristi adresu „vreme.com„, već bi mogao da registruje sopstveni domen najvišeg nivoa „.vreme“. Ispred može da napiše šta hoće, ali nešto svakako mora. Na primer, www.navigator.vreme (može i bez www). Trenutno se to piše kao www.vreme.com/navigator ili navigator.vreme.com. Ove adrese su, inače, samo makete, nemojte ni pokušavati da im pristupite.
Možda vam sve ovo zvuči beznačajno, ali zašto bi onda već dve hiljade kompanija u svetu najavilo kupovinu nečega što inače mogu da zakupe za pedesetak dolara godišnje, koliko koštaju sada popularni domeni?
Razlog je krupna reorganizacija interneta. Ovako registrovani domeni biće nadnacionalni, baš kao i korporacije koje su požurile da ih registruju. To bi moglo da znači nove probleme. Recimo, već ima slučajeva da su se za isti domen prijavile po dve ili tri firme i Međunarodna organizacija za internet imena ICANN moraće da presudi ko ima prednost.
Korist je u tome da kompanija sama određuje pravila registracije unutar svoje adrese, odnosno slobodnija je u korišćenju domena. Ravnopravna je sa državama na internetu, što do sada nije bio slučaj. A može da ih registruje i na nekom od pisama koja su prihvaćena na internetu, dakle adresa više ne mora da sadrži nijedno slovo engleskom alfabeta. To je malo drugačije od sadašnje mogućnosti da se domen registruje ćirilicom u Srbiji, budući da u tom slučaju važe pravila koja diktira država.
Do sada je za nelatinične domene podneto više od sto zahteva. Neke kompanije poput Epla tražile su samo jedan domen (.apple) dok Amazon namerava da registruje sve i svašta (.music, .book, .free i još dvanaest sličnih, za sada). Poput Amazona razmišljaju i Gugl (.youtube, .android, .wow, .lol) i Majkrosoft (.skype i .hotmail između ostalih).
Nije se mala buka digla, kako među prodavcima domena tako i kod manje bogatih kompanija. Prodavci strepe da je ovo kraj .com domena, koji je do sada bio najprofitabilniji. Većina kompanija najavljuje da će ga napustiti u korist sopstvenog (neće više biti apple.com, na primer).
Kompanije strepe da bi neko mogao da registruje domen .sucks („zaudara“) pa da onda prodaje adrese za ismevanje (microsoft.sucks). ICANN tvrdi da će onima koji to budu radili oduzeti domen.
Neko preduzimljiv mogao bi da registruje .srbija u oba pisma. Najbolje bi bilo da to uradi RNIDS, kao organizacija koja već brine o srpskim domenima. U suprotnom može nas snaći sudbina ajvara i šljivovice, koje su registrovali stranci i sada nam naplaćuju korišćenje tih imena u inostranstvu.
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve