Foto: Zoran MrđaVučićevo prozivanja Zapada za bahatost i licemerje odlično zvuče u naprednjačkom biračkom telu. Takođe i hvalisanje zadržavanjem „slobode odlučivanja“ u odnosu na rat u Ukrajini. Pravo pitanje zato glasi kakve će to imati posledice po međunarodni položaj Beograda i rešavanje kosovskog problema
Što je predsjednik Srbije želio postići obraćanjem javnosti 29. juna? Ni poslije dva dana nije jasno.
Da li je to bio napad panike pošto je najavio da Srbe na Kosovu već 1. oktobra čeka „druga Oluja“? Ili je, možda, riječ o skretanje pažnje sa inflacije i drugih problema u zemlji? Radi li se o rijaliti izlivu hiperemotivnosti kojim pokušava maskirati neuspjeh vlastite politike na Kosovu?
Izvjesno je samo da Srbija snosi posljedice kao jedina evropska zemlja koja nije zavela sankcije Rusiji. Više puta su režimske perjanice tvrdile da im je podrška Kremlja ključna zbog Kosova. Sada se pokazalo da ona i nije baš nešto na što bi Beograd mogao računati – ako je ikad i mogao.
Odluke Prištine o preregistraciji vozila sa oznakama Srbije i zamjeni njenih ličnih karata na graničnim prijelazima privremenim dozvolama za ulazak na Kosovo, svakako nije stolica u Ujedinjenim nacijama. Jeste međutim dobar pokazatelj da kosovski premijer Albin Kurti u budućnosti može računati na još veću podršku zapadnih zemalja. Njemački kancelar Olaf Šolc to je kristalno jasno rekao u sred Beograda.
Ovaj raspad Vučićeve politike sjedenja na dvije stolice i čekanja, ogolio je i činjenicu da nije državnik. Zavisan od rejtinga, jednostavno ne može da donosi suštinske odluke ako dovode u pitanje njegovu popularnost. Više nego išta drugo, to je ključ razumijevanja odnosa trenutnog Beograda spram Moskve. Također i prozivanja Zapada za „bahatost“ i molbe „da poštuju prava onih koje su već ubijali.“
Ovo posljednje svakako dobro zvuči u naprednjačkom biračkom tijelu, ali i otvara pitanje međunarodnog položaja Beograda. Vučić je naglasio da Srbija neće poduzimati nikakve vojne akcije i najavio „trezven i ubitačan odgovor“. Naravno, kroz nastavak kampanje povlačenja priznanja Kosova.
Kakav može biti njen efekt? Ne mnogo velik za Kosovo, ali prilično značajan za Srbiju: em će sa jedne strane evropski put za nju biti još neprohodniji, em sa druge postaje pion u odmjeravanju Zapada sa Rusijom i Kinom. Sve ovo skupa i te kako miriše na devedesete godine prošlog stoljeća.
Srbija svakako ima što da kaže u rješavanju kosovskog problema i brojni njeni interesi tu moraju biti priznati i zaštićeni. Ali da bi do toga došla, prethodno mora resetirati dosadašnju politiku. Kako prema Rusiji i Evropskoj uniji, tako i kad su u pitanju region i sama zemlja.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja
Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne
Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.
Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.
Među pomilovanima je čovek koji je u aprilu u kabinetu predsednika opštine Kosjerić napao građanina koji je došao da pita za ulicu. Pomilovanje se odnosi samo na jedno od dva dela, a oštećeni najavljuje ustavnu žalbu.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
