Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Kažu, kad umreš, tebi je svejedno, teško je onima koje ostavljaš. A svako od nas bio je tako “ostavljen” i suočen sa gomilom posla koji se mora obaviti, od sahrane do sređivanja svega što je iza pokojne osobe zaostalo. Uz brojne nedoumice na koje više nema ko da odgovori. Sve se to na čoveka svali u trenutku kada možda nije u stanju da donosi nikakve odluke već ima potrebu da žali, a opsedaju ga razni trgovci pogrebnim i zagrobnim uslugama koristeći (ne)priliku.
Pre nekoliko godina jedan Malezijac pomislio je da ne mora da bude tako i da svako od nas može na vreme da se pobrine za odgovore na većinu pitanja onih koji ostaju. Napravio je servis Bereev.com, čija je jedina funkcija da se, dok smo živi i razumni, pobrinemo za ono što će se s nama događati kada nas više ne bude. Servis dosta dobro ide u tom delu sveta, posebno u Australiji, a trenutno ima čak i zanimljivu akciju. Tokom maja, svakoga dana objavljuje po jedno pitanje na koje treba da odgovorite, počev od toga kako biste voleli da vas se ljudi sećaju, da li ste napravili testament, šta biste da vam piše na spomeniku i slično. Možda nekome zvuči morbidno, ali budući da se svaki i svačiji život završava smrću, moglo bi se reći da se radi o nečem vrlo suvislom.
Servis ima dve varijante, besplatnu i plus. Besplatna ima ograničene mogućnosti, sve svoje morate da spakujete u 100 megabajta, poruke koje se šalju posle smrti možete ostaviti samo za dve osobe, dok samo jedna osoba može imati uvid u vaš nalog, za života ili posle smrti. Kod Plus verzije za nekih 150 evra, jednokratno, dobijate celih pet gigabajta, neograničen broj poruka i poverljivih osoba.
Sistem je dobro osmišljen, očigledno na osnovu mnogih iskustava, sa ciljem da pokrije sve dileme koje smrt može da izazove. Počinje od toga kako želite da vas sahrane, uz finansijske i pravne instrukcije. Sledi folder u koji smeštate sve bitne dokumente i fajlove koji treba da olakšaju snalaženje sa vašom zaostavštinom, uključujući testament. Kao i pasvorde i druge šifre, kako bi neko od naslednika mogao da pristupi vašim nalozima ili kriptonovčanicima.
Kao što je već rečeno, u besplatnoj verziji možete posle smrti poslati poruku na dve adrese, dok u Plus verziji možete poslati poruke svima kojima to želite, za slučaj da za to nije bilo bolje prilike ranije. Konačno, i za života sve ovo možete podeliti sa poverljivom osobom ili advokatom koji ima uvid, ali ne može ništa da menja. U Plus verziji takvih osoba može biti više.
Interesantno je da je među korisnicima nemali broj mlađih ljudi, koji su nalog napravili za neki nesrećni slučaj koji bi njihovu okolinu zatekao potpuno nepripremljenu. Ideja je da svoj posmrtni nalog redovno ažurirate, baš kao što se radi sa poslovnom biografijom (CV). Inače, Bereev poručuje da su vaši podaci dobro zaštićeni, to jest da niko ne može da ih provali i objavi dok ste živi, što bi moglo da bude neprijatno.
Baš kao što je neprijatno razmišljati o sopstvenoj smrti, bilo kada. Ali kada je pretvorite u niz praktičnih pitanja, svede se na još jedan zadatak koji ne mora da čeka poslednji rok.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve