
Pregled nedelje
Pravda za sirotinju Srbije
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Anđelka i Andrija, možda bez prvobitne namere, pokazali su da ovde ima dovoljno publike za pristojan i duhovit urbani TV program. Možda nam se dese izbori, a ja ne bih mogao sa sigurnošću da kažem za koga bi glasali likovi u seriji, što opet podseća na "Vruć vetar" ili "Pozorište u kući". Zamislite, tokom serija se nigde nije pominjala KPJ, pa što bi onda danas stranke bile tema kod Andrije i Anđelke
Ovih dana završila se ko zna koja repriza serije „Vruć vetar“. Od fantastične autorske ekipe ove, možda najpopularnije domaće serije, danas su sa nama Ljubiša Samardžić, Vesna Čipčić i autor Siniša Pavić. Serija je svojevrsni manifest Pavićeve poetike i danas dragoceni dokument socijalističkog života u SFRJ. Kada danas gledamo seriju, deluje potpuno neverovatno da je lenji Šurda, sa hronično niskim pritiskom, uspeo za 10 godina (koliko otprilike traje period koji pratimo) uspeo da promeni gomilu zanimanja, dobije društveni stan, skući se, osnuje porodicu i konačno pronađe sebe u ulozi vrhunskog ženskog frizera. U međuvremenu, poput lenjog Gaše menja poslove, taksira, odlazi u pečalbu, vozi kamion i živi na grbači roditelja, babe i ujka Firge. Šurda je dete socijalizma, želi da ostvari svoja prava iako ne ispunjava uvek svoje samoupravljačke obaveze. To je saga o socijalističkom hedonizmu, jednom društvu obilja, gde postoji sistem koji trpi i neradnike. „Vruć vetar“ je prodat u zemljama bivšeg Istočnog bloka, pa su godinama Poljaci i Čehoslovaci pitali za „Šurdu“ i znali za njegove tregere i karirani šešir. Tokom serije postoji i jedna nit, jedan san o vrhunskom užitku – a to je Grčka, o kojoj Šurda sanja dok igra omiljeni sirtaki, a špica serije je grčka tema: „A sad adio!“
Domaća porodična serija je bila i ostala najjači adut domaćeg TV programa. Naročito su deficitarne serije koje prate život u gradu, a najređe su one koje se bave mladim, savremenim parovima. Kada stvari postavite ovako, ispalo bi da nema publike za urbanu seriju o današnjim mladim parovima u Srbiji.
Priznajem da sam to pomislio kada sam video najavu za novu seriju na televiziji Prva koja je pored svega u nazivu imala i imena glavnih glumaca: „Andrija i Anđelka“. Očekivao sam, iskreno rečeno, polivanje u stilu Pinkovih produkcija „Kuku Vaso“ ili „Zvezdara“. Na sreću, prevario sam se.
Predložak je popularni scenario nastao u Kanadi, koji je kasnije uspešno adaptiran u 25 zemalja, što pokazuje univerzalnost i globalizovanje savremenih muško-ženskih odnosa. Adaptaciju predloška „Un gars una fille“ uradio je Vuk Ršumović, reditelj je Marko Manojlović a glavne uloge igraju Anđelka Prpić i Andrija Milošević.
Ova laka komedija bavi se savremenim problemima parova rastrzanih između posla, želje za bliskošću, potrošačke euforije i masovnih medija. Pomalo kao u „Pozorištu u kući“, uloge su podeljene tako da je Andrija opušteni muškarac sa Balkana, a Anđelka željna sveta i trendova. Ipak, njihova ljubav uvek pronalazi način da pomiri različitosti i uspostavi ravnotežu. Ne može se reći da neko dominira u toj vezi jer su situacije i dijalozi živi i autentični kao na rolerkosteru.
Isto je sa glumcima – Anđelka potpuno parira Andriji, a oboje pokazuju neverovatnu energiju i snagu talenta, što je pozitivno iznenađenje za širi krug gledalaca. Može vam se činiti nevažno, ali mislim da je važno dati ohrabrenje mladim parovima za koje je brak danas verovatno bauk. Ova serija to čini.
Ukoliko imate makar kakvo iskustvo zajedničkog života u vezi, sigurno ćete se prepoznati u nekoj od situacija, bilo da se bira nameštaj, odlazi kod prijatelja ili pravi roštilj. Ovaj model-par ne živi na Dedinju, ali odlazi u bioskop i pozorište, kupuje knjige i poznaje savremenu pop kulturu.
Rezultati gledanosti serije, koji su fantastični, veoma su me ohrabrili jer se pokazalo da postoji ozbiljan segment TV publike koji ne gleda rijaliti programe, ali se ne pronalazi ni u „Beloj lađi“ ili tačnije u njenoj reprizi. Anđelka i Andrija, možda bez prvobitne namere, pokazali su da ovde ima dovoljno publike za pristojan i duhovit urbani TV program. Možda nam se dese izbori, a ja ne bih mogao sa sigurnošću da kažem za koga bi glasali likovi u seriji, što opet podseća na „Vruć vetar“ ili „Pozorište u kući“ gde se politika nikada nije pojavljivala eksplicitno. Zamislite, u serijama se nigde nije pominjala KPJ, pa što bi onda danas stranke bile tema kod Andrije i Anđelke?
Mnogo važnija tema su deca, odnosno odluka da li ih imati danas u Srbiji.
Ukratko, svakodnevne, naizgled male stvari i ljubav u doba svetske krize i obnovljenog jednopartijskog sistema – toplo vam preporučujem.

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve