
Studenti
Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste
„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić
Foto: Emil Vaš
Posle dvadeset godina Srbija je ponovo na listi prioriteta Vašingtona zato što jedina u Evropi nije uvela sankcije Rusiji. Na posledice se neće dugo čekati
U Beograd stiže Karen Donfrid, pomoćnica američkog državnog sekretara Entonija Blinkena. Prije nje, ovde su bili senatori Kris Mardi, Džin Šejhin i Tom Tilis. A kako stvari stoje, eto uskoro i samog Blinkena.
Ovi Amerikanci nisu u posjeti Beogradu zbog noćnog života. Razlog je sasvim prozaičan – Srbija je opet postala slučaj. Stariji čitaoci pamte susrete Slobodana Miloševića i Ričarda Holbruka, specijalnog izaslanika Bila Klintona; mlađi bi mogli upamtiti ime nekog aktualnog američkog diplomate. Onomad su Amerikanci dolazili zbog ratova u bivšoj Jugoslaviji, a sada ih dovodi činjenica da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja nije zavela sankcije Rusiji poslije napada na Ukrajinu.
Ostane li Aleksandar Vučić dosljedan, nikada to i neće učiniti. Svoj stav je obrazložio zaštitom vitalnih nacionalnih interesa. Ako misli na podršku Moskve u vezi Kosova, džaba kreči – Rusija više nije u stanju sama sebi pomoći, a kamoli Srbiji. Ukoliko je riječ o povlašćenoj cijeni plina, opet će ispasti duplo golo – što uštedi na mostu, Vučić će debelo preplatiti na ćupriji.
Jer, američke diplomate ne govore tiho, niti kriju batinu iza leđa – da parafraziramo Teodora Ruzvelta. Jasno podsjećaju da se Srbija odavno obavezala da uskladi politiku sa Evropskom unijom, misleći prvenstveno na zavođenje sankcija Rusiji. U suprotnom, biće na najboljem putu da bude tretirana kao ruski zastupnik. Naime, Donfird dolazi u regionalne prestolnice da zahvali na podršci Zapadu obećavajući evropske integracije, samo u Beogradu ispostavlja zahtjeve.
Stvar nije u globalnom značaju Srbije, nego u prestižu Vašingtona i Brisla. Zato bi izjave da neće birati između Zapada i Rusije, uskoro mogu biti protumačene kao Vučićev jasan izbor. Kako ide dalje, može pitati novog američkog ambasadora Kristofera Hila – podosta je vremena proveo sa Holbrukom na Miloševićevom kanabetu.
Predsjednik Srbije ima dvije opcije. Prva je da od zemlje ponovo napravi slučaj, autoritarnu državu-pariju mimo okruženja; na ovaj način vlast mu nikad neće biti ugrožena na izborima. Druga opcija je da uradi ono što mora u najboljem interesu građana odričući se dosadašnje politike i žrtvovujući podosta rejtinga. To bi bilo pravo državništo, osobina koju Aleksanadar Vučić do sada nikad nije pokazao.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve