img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Telekomunikacije i politika

Ko je novi vlasnik SBB-a

12. februar 2025, 12:21 Marija L. Janković
SBB logo 1
Copied

SBB je prodat komaniji e&PPF Telecom. Iako država na prvi pogled nema udela u firmi čiji je naziv teško izgovoriti, odnosi Srbije i novog vlasnika SBB-a ipak govore za sebe

Ime češko-emiratske firme je komplikovano, ali od danas će ga sigurno znati svaki zaposleni u SBB-u. Lakše je zapamtiti da je drugi kablovski operater po veličini u državi otišao kompaniji koja se u Srbiji zove Jetel.

U toj razmeni kolača, državni Telekom pazario je šlag na torti – sva prava na sportske prenose za ceo region, kao i EON, internet-televiziju, koju koristi veliki broj srpskih gastrabajtera.

Kompanija e&PPF Telecom je nastala spajanjem češke PPF grupe, koja je u Srbiji vlasnik Jetela, i Emiratske telekomunikacione grupe iz Abu Dabija.

Proces prodaje United grupe, čiji je većinski vlasnik BCC Partners, a u čijem sklopu je poslovao SBB, traje već godinama, gotovo koliko i poslovi države Srbije, na čelu sa Srpskom naprednom stranom i Aleksandrom Vučićem, sa Ujedinjenim arapskim emiratima.

Državni aparat je za to vreme činio sve da oteža poslovanje SBB-a na kome se emituju televizije N1 i Nova S.

„Spavali“ u Srbiji pet godina, pa se naglo probudili

Češki investicioni fond PPF je na tržištu telekomunikacija u Srbiji još od 2018. godine, kada je od državne norveške firme kupio srpski Telenor. Iako investicioni fondovi često funkcionišu tako što kupe neku firmu da bi je brže-bolje ekonomski upakovali kao bolji biznis i prodali dalje, Česi su u Srbiji „sedeli“ mirno, pet godina.

Nisu pravili gotovo nikakve drastične poteze, iako su mnogi zaposleni strepeli od kadriranja i potpune reorganizacije posla i strategije, koju bi napravio novi vlasnik. Čak su, kako za „Vreme“ govore dobro obavešteni izvori, doveli svega nekoliko svojih ljudi da firmu sprovedu kroz celokupan proces tranzicije, koji su se kasnije vratili u centralu. Ni ljude koje su Norvežani postavili kao menadžere, pogotovo srednji nivo menadžmenta, nisu menjali.

Nisu „trčali“ tada ni da promene samo ime brenda, pa mnogi potrošači godinama nisu ni znali da Telenor više ne drže Norvežani. Ribrending su uradili tek 2022. godine, kada su promenili ime u Jetel.

Promene su išle sporo – do 2023. godine.

Tada su Česi prodali više od  50 odsto akcija svoje kompanije u Srbiji firmi Emirates Telecommunication Group Company („e&“) iz Abu Dabija. Prodaja je ipak finiširana nešto više od godinu dana kasnije. Značajno je i da češki PPF nije hteo da se odrekne poslovanja u Češkoj, već je prodao samo akcije na Balkanu.

Ko je Emiratska firma

Kompanija Emirates Telecommunication Group Company, poznata je i kao „Etisalat“ (e&), a to je upravo onaj naziv pred kojim se i profesionalni spiker zamisli kada treba da ga izgovori.

Jedna je od vodećih u polju telekomunikacija u svom regionu i 18. najveći operator na svetu po broju pretplatnika i nivou prihoda, pisala je nakon preuzimanja Nova ekonomija.

Šesta je najveća kompanija na Bliskom istoku i posluje na tržištu Istočne Azije, Bliskog istoka i Afrike.

Firma je prvo osnovana kao akcionarsko društvo britanske kompanije International e-radio limited i lokalnih partnera. Potom se 1983. godine vlasnička struktura promenila –  Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je imala 60 odsto udela u kompaniji, a sa preostalih 40 odsto se javno trgovalo.

Jat, Beograd na vodi i ostali

Upravo je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata dugogodišnji ekonomski partner i finansijer poslova koje Srpska napredna stranka, od kada je na vlasti, sprovodi u Srbiji.

Na spisku je izobilje firmi i projekata. Prvi posao bio je prodaja akcija Jata 2013. godine. Iako je Srbija Emiratima pompezno prodala 49 odsto učešća, a Aleksandar Vučić se tada hvalio kako „ni jednoj vladi do sada nije uspjelo da proda Jat ervejs, koji je bio opterećen višedecenijskim dugovima“, taj udeo je narednih godina drastično smanjen zbog lošeg poslovanja firme.

Ipak, Emirati su u Srbiji najpoznatiji po Beogradu na vodi. Ovaj stambeno-poslovni kompleks na desnoj obali Save blizu centra Beograda, usred koga se uzdiže kula od 168 metara, najvidljiviji je i najkontroverzniji simbol ove saradnje.

Saradnju su pratili jedan leks specijalis, zakon donet mimo srpske regulative, incidenti pri rušenju u Hercegovačkoj ulici, kao i činjenica da je Srbija formalno jedan od najelitnijh  delova Beograda besplatno udelila drugoj državi u svrhu izgradnje.

U Srbiju godinama iz Emirata stižu – zajmovi za izgradnju ovog dela Beograda. Tako je država dobila milijardu evra kredita od UAE na koje ćemo platiti tri odsto kamate, što je Aleksandar Vučić ocenio „praktično kao poklon“, jer po njegovim rečima „Mađarska, kao i neke druge zemlje članice EU kredite dobijaju po kamati od šest odsto“.

Srbija Bogoljubu, on Norvežanima, oni Česima, a oni…

Ne treba zaboraviti da je firmu koja je kupila SBB delom osnovala država Srbija, davne 1994. godine, zajedno sa Bogoljubom Karićem, koji je imao firmu u Moskvi. Tako je počelo poslovanje Mobtela, čija je privatizacija označena kao jedna od 24 sporne, a čiju je istragu svojevremeno tražila i Evropska unija.

Protiv Bogoljuba Karića je, pod sumnjom da je učestvovao u brojnim malveracijama, nelegalnom prenosu vlasništva između njegove firme i države, pokrenuto i dva postupka u Srbiji, pa je on 2006. godine zato pobegao u Rusiju.

Vratio se nakon što su obustavljene obe istrage, a ubrzo se uključio u predizbornu kampanju SNS-a, sa kojom je njegov Pokret Snaga Srbije u koaliciji od 2012, a supruga i brat su mu bili poslanici u Skupštini Srbije.

Šta ide Telekomu od SBB-a

United grupa, koja ostaje vlasnik medija N1, Nova S, kao i „Radara” i „Danasa”, godinama vodi bitku sa državnim Telekomom oko prava na prenose najvećih svetskih sportskih takmičenja.

Ovo bi mogao biti finiš okršaja dve firme, u kojima je prvo poluvreme dobio Telekom još 2021. godine. Tada su otkupili prava za televizijski prenos fudbalske Premijer lige Engleske na kanalu Arena sport za 100 miliona evra po sezoni, u narednih šest godina, što je gotovo deset puta više nego što je ta prava ranije plaćao Sport klub.

Sport klub je tada ostao bez presudnog broja gledalaca, ali i glavnih izvora finansiranja od zakupaca reklamnog prostora, koji su naravno želeli da njihove reklame idu u pauzama između najgledanijih utakmica sezone.

Redakcija je morala da promeni finasijsku konstrukciju i pretrpela je tešku reorganizaciju.

Tagovi:

Jetel Kabloska televizija Mediji SBB Telekom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Idea marketi

18.septembar 2026. M. L. J.

Novi vlasnik Idea marketa je firma Davora Macure: Zašto su Hrvati napustili Srbiju?

Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije

Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Povećanje plata i penzija

15.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Vučićeva prosečna plata od 1.200 evra je „pecanje glasova“

Kandidat za premijera SNS-a Aleksandar Vučić obećava prosečnu platu od 1.200 evra do kraja godine. Ekonomisti to ocenjuju kao nerealno i deo predizbornog marketinga

Aleksandar Vučić i penzionri

Penzioneri

14.septembar 2026. M. L. J.

Stižu darovi uz pisamce Vučića: Koliko para danas dobijaju penzioneri

Danas počinje isplata jednokratne državne pomoći penzionerima. Iznos se kreće od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Uz pomoć je ovog meseca stiglo - i pisamce od predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Gomila razlićitih novčanica evra

Monetarna politika

12.septembar 2026. A.I.

Nova ekonomija: Rast rata za kredite je izvestan, pitanje je samo koliki će biti

Zbog uticaja spoljnih faktora poskupljenje kredita vezanih za evro u Srbiji je očigledno, pitanje je samo koliko će do kraja godine skočiti rate

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure