Hladniji dani oterali su zelene alge sa površine dva jezera nadomak Čačka. Sa prvim toplijim danima alge će se, kao i prethodnih godina, ponovo vratiti, a sa njima i pretnja ekološke katastrofe
Sa novog staklenog vidikovca na Kablaru, na koji je bivši predsednik Srbije kazao da je ponosan jer je država pokazala da privredni razvoj i zaštita prirode mogu da idu ruku pod ruku, letos su se videle zelene alge koje su formirale „tepih“ preko delova jezera Međuvršje.
I površina jezera Parmenac, koje je sa Međuvršjem povezano istim rečnim tokom Zapadne Morave, potpuno je bilo prekriveno algama.
Foto: VremeMapa
Biološkinja Biljana Ćirović objašnjava za „Vreme“ da je u pitanju proces koji se naziva eutrofikacija, odnosno „cvetanje“ vode. Sam proces je prirodan, ali je u slučaju Međuvršja i Parmenca, nadomak Čačka, tokom poslednjih godina znatno ubrzan.
„Prirodan proces eutrofikacije je sporiji proces. Međutim, ovde je ubrzan zbog dodatnih zagađenja. Osnovni problem je ogroman priliv organskih materija, prvenstveno fosfora i azota“, kaže Ćirović.
U jezerima se, objašnjava ona, zbog povećane količine hranljivih materija stvaraju uslovi za bujanje algi i cijanobakterija. One se prenamnožavaju, troše kiseonik, a kada uginu, padnu na dno i raspadaju se. Time se količina organske materije povećava, a nivo kiseonika smanjuje.
Problem traje decenijama
To je naročito veliki problem kod Međuvršja, jer je dve trećine jezera pod muljem, a izmuljavanje se obećava decenijama.
Prvo je početkom 2014. godine aktuelna vlast obavestila medije da će se mulj izvoziti u Japan. Zatim je 2020. godine Vlada Srbije predstavila „Projekat Međuvršje“, kojim je predviđeno čišćenje jezera u više faza. Potom je 2023. godine održan sastanak radne grupe za izmuljavanje jezera, gde je procenjeno da bi investicija mogla da košta 40 miliona evra, a da bi izmuljavanje trebalo da traje između dve i dve i po godine.
Međutim, ni 12 godina kasnije mulj iz jezera nije očišćen, a iz godine u godinu površina jezera prekrivena je sve većim brojem algi i trave.
Foto: Isidora CerićPosebno je ugrožen riblji fond
Posebno je ugrožena riba
I ljudi koji imaju vikendice smatraju da se problem mora sistematski rešiti. Čačanin koji ima vikendicu na jezeru, a koji je želeo da ostane anoniman, kaže da je stanje „nikakvo“ i da tokom ovog leta nije bilo moguće čamcem proći od Ovčar Banje do brane u Međuvršju. Ni turistički katamarani, dodaje, nisu mogli da prođu kroz pojedine delove jezera.
Nadomak brane kod jezera Parmenac zatekli smo nekoliko pecaroša koji često love ribu na tom mestu. Kažu da nisu primetili da ima manje ribe. Ipak, naš sagovornik navodi da je riblji fond izmenjen i da se sada može uloviti svega nekoliko vrsta, grgeč, štuka i som, dok je klen, koji je pre nekoliko godina bio jedna od najrasprostranjenijih vrsta, danas mnogo ređi.
Biološkinja Biljana Ćirović kaže da smanjena količina kiseonika dovodi do toga da opstaju samo oni organizmi koji su otporni na nepovoljne uslove.
„Celokupan biodiverzitet se smanjuje, a posebno je ugrožen riblji fond. Posledice se prenose kroz čitav lanac ishrane“, kaže Ćirović i dodaje da, ako se promeni sastav organizama u vodi, menjaju se i uslovi za vrste koje od njih zavise.
Foto: Isidora CerićKada se voda ohladi, alge će se povući sa površine, ali neće nestati.
Cvetanje jezera se neće završiti dolaskom jeseni
„Kada se voda ohladi, alge će se povući sa površine, ali neće nestati. Deo biomase će pasti na dno i nastaviti da se razgrađuje, ali sa porastom temperature ciklus će se ponoviti“, objašnjava Biljana Ćirović i dodaje da dodatni problem predstavlja to što je Međuvršje zatvoren ekosistem sa sporim protokom vode.
Zbog toga mehaničko uklanjanje algi može da bude samo privremeno rešenje. Ovog leta, sa novog vidikovca na Kablaru sve je izgledalo zeleno i mirno, ali tek kada se siđe na obalu može se videti da taj zeleni pejzaž nije deo prirodnih lepota Ovčarsko-kablarske klisure, već posledica poremećenog ekosistema koji zahteva reakciju nadležnih organa kako ne bi došlo do ekološke katastrofe.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati
Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih
Penzonera Iliju Kostića su nakon privođenja fizički napala dvojica muškaraca u civilu. Jedan ga je snažno udario kolenom u u predeo prepona. Zbog zadobijenih povreda, nekoliko dana kasnije amputiran mu je testis
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.