
Društvo
Čeka nas sve olujnije i sve sušnije vreme
Oba vremenska ekstrema, i oluje i suše jačaju, i taj porast imaćemo do polovine veka, čak iako se bude radilo na merama za ispunjavanje Pariskog sporazuma, upozorava meteorološkinja Ana Vuković Vimić

Hiljade parova ostalo je bez lekova koji su neophodni tokom vantelesne oplodnje jer iz RFZO pola godine nisu uplatili privatnim klinikama potreban novac. Sredstva nikada nisu ovoliko dugo kasnila, a mnoge žene strahuju da će izgubiti pravo na besplatnu VTO
„Ponosna sam na Srbiju što je ženama koje očekuju prvo dete omogućila neograničen broj pokušaja VTO o trošku budžeta.“
Ovo je izjava Tatjane Macure, bivše ministarke u Srbiji. Pre nekoliko godina posebno je istakla da će žene do 45. godine moći da idu na vantelesnu oplodnju o trošku države.
Ipak, neke žene zbog nemara istog državnog sistema možda neće uspeti da dočekaju tu mogućnost.
Tamara N, četrdesetdvogodišnjakinja iz Beograda, samo je jedna od hiljada žena kojoj su u klinici za VTO rekli da za nju nema novca za lekove koji se koriste tokom postupka vantelesne oplodnje. Razlog je to što Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) privatnim klinikama već pola godine nije uplatio novac koji im po zakonu sleduje. Jedina trenutna opcija za nju i supruga jeste da sami plate hiljadu evra za lekove.
„Čekamo mesecima, a niko ne zna koliko će se ova agonija nastaviti“, govori Tamara za „Vreme“. „To čekanje je za mene katastrofa, jer već imam 42 godine i svaki mesec je važan.“
Ne postoji zvaničan podatak o tome koliko ljudi trenutno ne može da se leči i ostvari san o roditeljstvu, ali poslednji podaci govore o čak 18.000 parova koji su išli na VTO o trošku države.
„I do nas su došle vesti da RFZO kasni sa isplatom novca za lečenje još od juna“, potvrđuje za „Vreme“ ovu informaciju Dragana Krstić iz Udruženja „Šansa za roditeljstvo“. „I ranije se čekalo na ovaj novac, ali je to bilo dva ili maksimalno tri meseca, nikada pola godine. Pacijenti su jako zabrinuti, misle da će izgubiti pravo na lečenje.“
Iz RFZO-a nisu odgovorili na pitanja „Vremena“ o neisplaćenom novcu za lečenje, razlozima za polugodišnje kašnjenje i roku za isplatu.
Tamara i njen muž bili su presrećni kada su dobili rešenje da će ići na vantelesnu oplodnju o trošku države. Sve je prošlo mnogo brže i lakše nego što je mislila – od papirologije do komisije, a brzo je pronašla i privatnu kliniku u kojoj će sa partnerom proći kroz ceo proces.
Ipak, iako je sve išlo brže nego što su očekivali, na to su već potrošili mesece. Kako sada stvari stoje, na VTO sigurno neće ići ove godine. Iz klinike su joj rekli da, čak i kada novac za lekove zaista stigne, već postoji duga lista čekanja parova koji su se prijavili pre njih.
Njih dvoje vode i trku sa vremenom, jer kada Tamara napuni 45 godina više neće moći da dobije od države besplatnu terapiju i celokupan postupak – na šta su svi resorni ministri bili posebno ponosni.
Dragana Krstić iz Udruženja „Šansa za roditeljstvo“ dodaje da se to već dogodilo nekim parovima koji su čekali uvoz doniranih reproduktivnih ćelija iz inostranstva.
„Problem je izbio sa jednom od banaka ovih ćelija od koje Srbija uvozi materijal. Pojedine žene izgubile su pravo na besplatnu VTO i ovaj uvoz dok se čekalo da se problem reši“, kaže Krstić. „Ljudi treba da razumeju da u ove procese po pravilu ulaze građani koji su sve drugo pokušali i ovo im je poslednja šansa za roditeljstvo. Taj osećaj da ćete izgubiti tu poslednju šansu je zastrašujuć.“
Celokupan postupak VTO u Srbiji košta nešto više od 3.000 evra. Važno je znati da je reč o veoma komplikovanom procesu koji se često odlaže iz meseca u mesec zbog medicinskih nalaza pacijenata u tom trenutku, poput kvaliteta jajnih ćelija i spermatozoida, eventualnih blažih bolesti i hormonskog statusa.
Jednostavno, potrebno je da se steknu odgovarajući uslovi da bi postupak mogao da se obavi. Država tim ljudima trenutno ne daje ni šansu. Ako ne plate sami.
Veliki popust za Crni petak! Godišnja pretplata na „Vreme“ za svega 6.200 dinara. Samo do kraja meseca uštedite 3.000 čitajući ono što valja!

Oba vremenska ekstrema, i oluje i suše jačaju, i taj porast imaćemo do polovine veka, čak iako se bude radilo na merama za ispunjavanje Pariskog sporazuma, upozorava meteorološkinja Ana Vuković Vimić

Opet je velika količina kiše izazvala haos, ali se drugo i ne može očekivati posebno u Beogradu koji je izbetoniran do krajnjih granica

Kako je nastao Studentski pokret i zašto je pobedio na izborima 2026? Psihološka analiza objašnjava uspon pokreta kroz informacioni socijalni uticaj posle pada nadstrešnice, izgradnju poverenja, signalizaciju širine podrške, pluralističko neznanje, nenasilje i kampanju Studentske liste. Razmatra i ulogu represije, identiteta i emocija.

Radnici fabrike stočne hrane u Pojatama kažu da su proglašeni viškom zaposlenih odmah pošto su najavili štrajk, dok plate mesecima nisu isplaćivane redovno ni u celosti. Iz fabrike tvrde da je uzrok blokada računa u Alta banci i loša situacija na tržištu.
Raskid ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera ne znači da je slučaj Generalštab završen. Studentski pokret traži da nova Narodna skupština ukine leks specijalis kojim je omogućena realizacija projekta i da se kompleksu vrati status kulturnog dobra
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve