

Mediji
Novi skup podrške zaposlenima na N1
Skup podrške održava se od 19:30 ispred redakcije u Novom Beogradu, a najavljeno je obraćanje tužiteljke Bojane Savović i glumice Jelisavete Seke Sablić




Švedska kraljevska akademija nauka dodelila je ovogodišnju Nobelovu nagradu za hemiju ravnopravno naučnicima Dejvidu Bejkeru „za računarski dizajn proteina" i Demisu Hasabisu i Džonu M. Džamperu „za predviđanje strukture proteina"
Naučnici Dejvid Bejker, Demis Hasabis i Džon Džamper dobili su Nobelovu nagradu za hemiju 2024. godine, za svoj rad na strukturi proteina.
Nagradu, koja se smatra jednom od najprestižnijih u naučnom svetu, dodeljuje Kraljevska švedska akademija nauka i vrijedna je 1,1 milion dolara.
„Jedno od otkrića koje je priznato ove godine tiče se izgradnje spektakularnih proteina. Drugo se odnosi na ispunjenje 50 godina starog sna: predviđanje proteinskih struktura iz njihovih aminokiselinskih sekvenci“, navodi se u saopštenju akademije.
Polovina nagrade dodeljena je Bejkeru „za proračunski dizajn proteina“, dok su drugu polovinu podelili Hasabis i Džamper „za predviđanje strukture proteina“, saopštila je akademija.
Bejker je profesor na Univerzitetu Vašingtona u Sijtelu, dok je 48-godišnji Hasabis direktor ogranka Gugla, kompanije Google DeepMind, istraživačke organizacije za veštačku inteligenciju gde 39-godišnji Džamper radi kao naučnik i istraživač.
Nagrade za fiziku i medicinu
Ranije ove sedmice su dodijeljene i nagrade za medicinu i fiziku.
Naučnici Džon Hopfild i Džefri Hinton dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za otkrića i izume koji su postavili temelje za mašinsko učenje, objavilo je u utorak telo koje dodjeljuje nagrade.
Hinton (76) je bio naširoko priznat kao kum veštačke inteligencije i dospeo je na naslovnice kada je dao otkaz u Guglu prošle godine, kako bi mogao lakše govoriti o opasnostima tehnologije kojoj je bio pionir.
„Nemamo iskustva o tome kako je imati stvari pametnije od nas“, rekao je Hinton telefonom na konferenciji za novinare povodom dodele nagrade.
„Biće divno u mnogim aspektima, u oblastima kao što je zdravstvo“, rekao je Hinton.
„Ali takođe moramo da brinemo o nizu mogućih loših posledica. Posebno o opasnosti da ove stvari izmaknu kontroli.“
Hopfild (91), profesor na Univerzitetu Prinston, stvorio je asocijativnu memoriju koja može pohraniti i rekonstruisati slike i druge vrste obrazaca u podacima, saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka, koja dodjeljuje nagradu.


Skup podrške održava se od 19:30 ispred redakcije u Novom Beogradu, a najavljeno je obraćanje tužiteljke Bojane Savović i glumice Jelisavete Seke Sablić


Navršava se 19 godina od pokušaja ubistva novinara Dejan Anastasijević, kada su u noći između 13. i 14. aprila 2007. godine ispod prozora njegovog stana postavljene dve bombe, od kojih je jedna eksplodirala. Iako su reakcije bile brojne, slučaj ni do danas nije dobio sudski epilog.


Predsednik Srbije najavio povratak obaveznog vojnog roka u Srbiji od 1. marta, uz planirano trajanje od 75 dana i jačanje vojnih kapaciteta


Međunarodni prevoznici u Crnoj Gori započeli su dvodnevnu blokadu teretnog saobraćaja na graničnim prelazima zbog mera Evropske unije kojima se smanjuje vremenski rok boravka prevoznika u njenim članicama


Da Ana Brnabić zna da čita Šangajsku listu, ne bi nikako izjavila da je zbog blokada Univerzitet u Novom Sadu ispao 2025. sa nje, objašnjava akademska javnost
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve