
Lični stav
Zašto je SNS-u važan birački spisak, a ne želi da ga menja
Zašto je SNS-u stalo do revizije biračkog spiska, a ne želi da je uradi? I šta ćemo mi sa tim?
Posle meseci blokada, počeli su ispiti na fakultetima, ali studente muči nova dilema – kako da ostanu na budžetu ako ne uspeju da prikupe potreban broj ESPB bodova. Fakulteti bi da im izađu u susret, ali odluku donosi Ministarstvo
Jedan po jedan fakultet se vraćao nastavi i ispitima, a raspored zaostalih ispitnih rokova je takav da neki studenti strahuju da li će uspeti da polože potreban broj ispita i sakupe 48 ESPB bodova. To je, prema Zakonu o visokom obrazovanju, uslov da im se studije sledeće godine finansiraju iz budžeta.
Od samog fakulteta zavisi koliko zapravo studenata može o državnom trošku upisati narednu godinu. Za fakultete Univerziteta u Beogradu postoje rang liste, koje se prave prema posebnoj formuli.
Kako izračunati srednju ocenu?
Prema toj formuli, računa se ponderisana srednja ocena (PSO). Pomnoži se broj ESPB bodova koje nosi svaki pojedinačni položeni predmet iz prethodne godine, sa ocenom koju je student dobio.
Na primer, predmet nosi 6 bodova, ocena je 10, njihov proizvod je 60. Saberu se proizvodi za sve položene predmete i dobijeni iznos podeli se sa ukupnim, maksimalnim brojem ESPB bodova koje je student mogao da prikupi do sada (ako je završio treću godinu – 3×60=180 – deli dobijeni iznos sa 180).
Student sa svim desetkama i svim položenim predmetima ima PSO 10.
Prema tome, kreira se rang lista, pa se može desiti da student koji ima 48 ESPB ipak bude ispod crte za upis godine o trošku budžeta.
Strah i potencijalno pauziranje godine
Studenti koji su do sada studirali finansirajući se iz budžeta, strahuju da zbog velikog broja ispita koje treba da polože u kratkom roku neće uspeti da sačuvaju budžetski status.
Pojavila se i opcija pauziranja godine, koja ipak zahteva posebne uslove.
Postavljaju se pitanja može li biti smanjen uslov za budžet na višim godinama i šta ako fakultet nudi više mesta na budžetu nego što zapravo ima studenata koji su prikupili potrebnih 48 ESPB bodova?
Sektor za visoko obrazovanje pri Ministarstvu prosvete nije pružio odgovore na ova pitanja „Vremena“. I dekanati nekoliko fakulteta širom Srbije koje smo kontaktirali ostali su nemi na ova važna pitanja.
Za sad sve po starom
Prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu Dejan Filipović za „Vreme“ kaže da je smanjenje potrebnog broja ESPB bodova u nadležnosti Ministarstava prosvete, odnosno Vlade Republike Srbije.
„Potrebno bi bilo izvršiti izmene i dopune Zakona vezano za smanjenje potrebnog broja bodova za upis na budžet“, objasnio je on.
Ističe da nije upoznat sa navodima da studenti neki planiraju da pauziraju godinu zbog ovih problema, ali upućuje na član 100 Statuta Univerziteta u Beogradu gde se mogu pronaći uslovi za status mirovanja.
Pojasnio je i način određivanja broja studenata koji se mogu svake godine upisati na budžet.
„Određivanje broja za upis na budžet se svake godine povećava za 20%. Tako na primer, ako je u prvoj godinu upisano 100 studenata, u drugoj godini ima 120 mesta na budžetu, na trećoj godini 144 budžetskih mesta… Ako fakultet nudi više mesta nego što ima studenata, ništa se ne dešava. To je uobičajeno za fakultete koji ne upišu sva budžetska mesta u prvoj godini“, zaključio je prorektor Filipović.
Mladen Stamenković, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, izjavio je za „Vreme“ da je u toj viskoškolskoj ustanovi održan sastanak u četvrtak (17. jul), i da je svima u interesu da se smanji uslov za budžet, ali da ne odlučuje fakultet o tome.
Studenti u nedoumici
Mnogi studenti koji su govorili za „Vreme“ još sa sigurnošću ne znaju kvote i uslove koji će važiti za upis u narednu godinu, a nadaju se mestu na budžetu.
„Ni mi ne znamo. Da bismo pristali da se krene na fakultet ponuđeno nam je da se smanje uslovni poeni. Sad kada smo krenuli na fakultet izigrali su nas. Rekli su da postoji mogućnost da se neće smanjiti ni uslov ni ništa, da će sve ostati redovno. Još ne znamo koji je uslov, to tek treba da se izglasa, ali se čeka Veće, a oni to produžavaju, odugovlače“, rekla je studentkinja pete godine Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Student Pravnog fakulteta u Beogradu rekao je da na ovu temu nema nikakvu preciznu informaciju.
„Stvar je u tome što je nemoguće ispratiti sve informacije koje dolaze sa svih strana. Kod nas se više priča da li će biti roka i kad će biti. Što se tiče budžeta, ljudi se samo brinu da li će moći da upadnu, pošto na primer mi na prvoj godini imamo sedam ispita, i kad bi bili regularni uslovi morao bih za budžet da dam 6, a sad kako stvari stoje zaista ne znam“, požalio se on, dodajući da prolazi kroz emotivnu traumu i stres zbog brige o budućnosti.
„Voleo bih da znam nešto više, pogotovo jer sam brucoš i ja ni ne znam kako ispit izgleda“, istakao je student Pravnog fakulteta.
Studentkinja treće godine Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu rekla je da se ni kod njih ništa još ne zna.
„Nisu okačeni rokovi, ne znaju se zvanične informacije koliko će biti potrebno za budžet. Oni će smanjiti, ali ne mogu skroz da smanje. Nešto se priča, ali ništa nije potvrđeno, ništa nije sigurno. Navodno se smanjuje uslov na 24 ESPB, što je kod nas četiri ispita. To zvuči okej, ali je kratak rok, predavanja su katastrofa, sve je zbijeno. Ali ništa od ovoga nije zvanično“, objasnila je ova studentkinja u nedoumici.
Studentkinja treće godine Filološkog fakulteta u Beogradu nije se mnogo raspitivala o ovoj temi, ali zbog trenutne situacija razmotriće „zamrzavanje“ godine.
Zašto je SNS-u stalo do revizije biračkog spiska, a ne želi da je uradi? I šta ćemo mi sa tim?
Stočari u Srbiji počeli su da rasprodaju goveda, jer zbog suše nema hrane, a stoku treba gajiti do sledećeg proleća, ističu poljoprivrednici. Slobodan Brkić, poljoprivrednik iz sela Glušci u Mačvanskom okrugu, za „Vreme“ objašnjava kakva je trenutna situacija
Lek rapamicin prikazan je kao regulator procesa starenja u naučnom časopisu o medicini Lanset. Kako on funkcioniše, da li zaista može da spreči da nam telo, a i um propada
Zakazana je nova elektronska sednica za usvajanje Prostornog plana za širenje Beograda na vodi. Inicijativa „Beograd ostaje“ poziva Beograđane da to ne dozvole
Iako površinski kop Zapadni Kostolac još nije otvoren, a možda nikada ni neće biti, od meštana Dubravice već se traži da donesu odluke o preseljenju. Jer, ako se ovaj kop otvori, celo selo će biti progutano
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve