img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Šta je „energetski pasoš“ koji će morati da ima svaka nekretnina?

09. april 2025, 14:32 Dr Bojana Zeković/ Klima 101
stanovi Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Otvoreni prozori i razgovori prolaznika
Copied

Gotovo svaka nekretnina u Srbiji će uskoro morati da poseduje novi dokument- energetski pasoš. Šta ovaj dokument predstavlja i koji je njegov značaj

Uskoro će svaka nekretnina u Srbiji morati da ima energetski pasoš. To je dobra stvar, piše dr Bojana Zeković za portal Klima 101 sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, zato što će nam omogućiti da na najbolji način planiramo investicije u prostor u kojem živimo.

Energetski pasoš je dokument kojim se definišu karakteristike nekretnine u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, obavezno je da energetski pasoš imaju ne samo nove, već sve nekretnine.

Energetski pasoš nam omogućuje da na najbolji način planiramo unapređenje stanja naših zgrada.

Osnovna kategorija sadržana u energetskom pasošu je dobro poznati energetski razred, na koji smo odavno navikli kod bele tehnike – nekretnine moraju imati oznake od „A” do „G”.

Cena izrade pasoša iznosi oko 100 evra za obične kuće, odnosno između 1 i 4 evra po metru kvadratnom za zgrade, u zavisnosti od složenosti procene.

Energetski pasoš postaje obaveza za sve nekretnine u Srbiji

Obratite pažnju na bilo koji izlog ili sajt agencija za nekretnine u nekoj od evropskih zemalja i videćete nešto što je u Srbiji rezervisano samo za tehniku: uporedno prikazane grafikone sa skalom energetskih razreda za sve vrste nekretnina, piše Klima 101.

Po nedavno usvojenom Zakonu o planiranju i izgradnji, ovo uskoro treba da postane realnost i u Srbiji: energetski pasoši, koji su već bili obaveza za novu gradnju, sada postaju obaveza za sve nekretnine u zemlji.

Energetski pasoš, odnosno sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, je dokument kojim se definišu karakteristike jedne zgrade u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Prema usvojenoj metodologiji proračuna i sertifikacije zgrade se kategorizuju u energetske razrede – od „A” do „G”. Same po sebi, oznake razreda nam možda ne znače puno, ali ukupna količina energije koja je na godišnjem nivou potrebna zgradi u direktnoj je korelaciji sa novcem neophodnim za račune za struju i grejanje. 

Energetski pasoš bi, drugim rečima, trebalo da nam ponudi jasne odgovore na svakodnevna pitanja – o stanju prostora u kojem živimo, o razlozima iza iznosa koje plaćamo za struju i grejanje, kao i o efikasnosti i isplativosti mera obnove koje planiramo.

Tražiće se energetski pasoš za svaku nekretninu

Na pribavljanje energetskog pasoša ne treba gledati kao na samo još jednu formalnost koju treba ispuniti: u pitanju je proces kroz koji će se sagledati sve karakteristike zgrade koje utiču na njenu energetsku (ne)efikasnost, i doći do odgovora na pitanje koji je najbolji način da se stanje popravi.

Naime, pored detaljne slike aktuelnog stanja, obavezan deo energetskog pasoša je i spisak mera unapređenja energetske efikasnosti, sa procenom njihove isplativosti i očekivanim periodom otplate, što za postojeće zgrade može biti vredan orijentir za planiranje budućih aktivnosti obnove.

„Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina”, navodi dr Zeković.

Energetski pasoš već je godinama obaveza za nove zgrade, kao i za zgrade koje se rekonstruišu u Srbiji. Kod rekostrukcije ili sanacije, potrebno je dokazati da se predviđenim intervencijama energetski razred zgrade poboljšava makar za jedan nivo. Za nove zgrade, neophodno je da zgrada ostvari barem energetski razred „C”.

Ali najnovije Izmene zakona o planiranju i izgradnji, iz 2023. godine, sadrže odredbe kojima se predviđa obaveza izdavanja energetskih pasoša ne samo za nove zgrade i zgrade koje se rekonstruišu, odnosno energetski saniraju, već za sve zgrade.

To znači da bi u narednim godinama svi trebalo makar da saznamo energetski razred prostora u kojem živimo – naravno, ako se odredbe ovog zakona budu pravilno sprovodile.

Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina.

Šta podrazumeva izrada energetskog pasoša i koliko košta?

Osnov za izradu energetskog pasoša je izrada tzv. elaborata o energetskoj efikasnosti zgrade, koji izrađuje posebno licencirani inženjer, a na osnovu kojeg ovlašćena organizacija – koja može biti privredno društvo ili drugo pravno lice – izdaje energetski pasoš.

Da bi se na pravi način izradio elaborat o energetskoj efikasnosti, potrebno je detaljno sagledati i proceniti ceo objekat: ne samo u smislu geometrijskih i materijalnih katakteristika, već i u pogledu karakteristika tehničkih sistema, režima korišćenja, energenata… Neophodno je izvršiti proračun energije potrebne za grejanje, na osnovu energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka.

Sertifikacija se vrši prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj energiji za grejanje, iskazanoj u kilovat-satima po metru kvadratnom (kWh / m2) korisne grejane površine.

Nakon proračuna energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka potrebno je analizirati primenjeni sistem grejanja i odrediti njegov stepen efikasnosti, a zatim sagledati i karakteristike energenta, kako bi se odredila finalna, odnosno primarna energija i emisija CO2.

„Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom”, navodi Zeković.

Ukratko, u pitanju je nešto nalik zdravstvenom kartonu nekretnine, sa dijagnozama i predlozima tretmana. On treba da nas informiše i osnaži da donosimo bolje odluke o održavanju i unapređenju prostora u kojima živimo.

Kao što se sam proces razlikuje u zavisnosti od nekretnine, tako mu se razlikuje i cena. Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom.

Ovo treba shvatiti kao grub orijentir, jer stvarna cena zavisi od konkretnog slučaja, dostupnosti dokumentacije, potrebe za dodatnim merenjima, postojanja složenih tehničkih sistema…

Prvi korak ka dobijanju energetskih pasoša predstavlja angažovanje licenciranog inženjera za energetsku efikasnost zgrada koji će proceniti kompleksnost same zgrade i formirati cenu za izradu neophodnih proračuna i izdavanje sertifikata.

Opširnije pročitajte na portalu Klima 101.

Tagovi:

Energija Nekretnine Energetski pasoš
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Više javno tužilaštvo u Beogradu

Ambasada SAD

28.septembar 2026. A.P.

Ambasada SAD tražila povratak dva automobila donirana tužilaštvu u Beogradu

Dva „nisan kaškaija“ donirana su 2020. godine za potrebe Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, a sada je zatraženo da budu vraćena i prosleđena drugom posebnom odeljenju

Policija

Bomba

28.septembar 2026. R. V.

Pronađena avio-bomba na gradilištu u Beogradu, evakuacija stanovnika u nedelju

Avio-bomba iz Drugog svetskog rata, teška oko 250 kilograma, pronađena je na gradilištu u Beogradu, saopštio je MUP. Deaktivacija planirana za nedelju, 4. oktobra

Milan Panić

In memoriam

26.septembar 2026. A. M.

Preminuo Milan Panić, bivši premijer SRJ

Milan Panić, srpski političar i američki preduzetnik, premiuo je u 97. godini života

Nesreća

25.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: U jaslicama u Vršcu jedno dete povređeno zbog obrušavanja dela plafona

U jaslicama „Park“ u Vršcu, koje pohađaju deca uzrasta do tri godine, obrušio se deo plafona, pri čemu su povređeni jedno dete i jedna zaposlena osoba

Ana Brnabić

Lični stav

25.septembar 2026. Dragan Radovančević

Osvrt na teoriju rasizma Ane Brnabić: Šta zapravo znači „ćaci“

Ne možeš sam sebi u ponedeljak da nadeneš ime ćaci i da se njime ponosiš, a da u petak to isto ime proglasiš za rasizam, što je na televiziji N1 u debati sa Mirjanom Nikolić učinila Ana Brnabić. Jedna od te dve izjave je neistinita, a nijednu od njih nismo napisali mi

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure