
Turizam
Veliki pad turizma: Da li su krivi protesti ili nemaština?
Osetno pada broj domaćih turista u Srbiji, još osetnije rastu cene paket-aranžmana. Za sve to prema, rečima vlasti, krivi su studenti
Iako površinski kop Zapadni Kostolac još nije otvoren, a možda nikada ni neće biti, od meštana Dubravice već se traži da donesu odluke o preseljenju. Jer, ako se ovaj kop otvori, celo selo će biti progutano
Meštanima sela Dubravice i Batovca, u blizini Kostolca, počeli su da stižu upitnici o preseljenju. Razlog je širenje Kostolačkog basena koji će se, možda, proširiti toliko da život u ova dva sela postane nemoguć.
Zapravo, prema planu, selo Dubravica bi trebalo da bude u potpunosti progutano površinskim kopom. Zbog toga Dubravičanima nije ostavljena opcija izbora: pitanje je samo gde, na koji način i kada će biti preseljeni.
Za Batovac je priča nešto drugačija, jer će im kop prići taman toliko da mogu da odluče da li žele da se presele ili da ostanu na ivici Kostolačkog basena.
„Vreme“ je početkom septembra prošle godine posetilo ova sela i pisalo o tome kako izgleda život u konstantnoj neizvesnosti.
„Imamo osećaj da je nešto promuljano. Vidi ti, pusti taj projekat, ovi će da crtaju, jedni će ovo, drugi će ono… Pa ćemo posle da vidimo. Ja imam takav osećaj. Ugalj treba, nema diskusije. Ali i neki stručni ljudi pitaju – zašto otvarate rupu na ušću Velike Morave u Dunav?“, pričao je tad Batovčanin Dragoslav Obradović.
Fifti-fifti prognoze
Skoro godinu dana kasnije, meštani nisu ništa bliže odgovorima.
Kako je rekao projektni menadžer Elektroprivrede Srbije Ivan Tašić na prezentaciji osnova za preseljenje Dubravice i potencijalno Batovca 23. jula, „Republika Srbija i Vlada Srbije će odlučiti šta će uopšte biti sa ovim kopom“.
„Otprilike su moje prognoze 50-50 odsto. Postoje neke evropske regulative, možda ne bude ništa od toga, da recimo preporuka neke evropske komisije bude da se ne proizvodi više struja iz uglja. Svesni ste da vam je neophodan ugalj i da je Republika Srbija energetski zavisna u ovom trenutku i ne bih voleo da to tako ostane, znači moraćemo da imamo 50 odsto struje iz stabilnog izvora – to je za sada samo ugalj. Sve druge opcije – vetar, voda, svesni ste i sami da je to prilično nesigurno i došlo bi do energetske nestabilnosti cele države“, rekao je Tašić.
Šta piše u upitnicima?
Iako ni država još ne zna šta će biti sa ovim projektom, od Dubravičana i Batovčana se očekuje da sve odgovore dostave mesnim kancelarijama do 30. jula. Istaknuto je da je upitnik samo preliminaran, dok meštani jednog dana ne potpišu ugovor, koji je zakonski obavezujući.
Upitnici za meštane Batovca i Dubravice su u suštini isti – razlikuje ih samo pitanje „Da li želite da ostanete da živite u Batovcu nakon otvaranja površinskog kopa „Zapadni Kostolac“.
U upitnicima koji su stigli meštanima ovih sela, postavljaju se pitanja poput: „Na koji način preseljenja domaćinstva ste se odlučili?“, a ispitanici mogu da odgovore da li žele kolektivno ili individualno preseljenje, kao i da odaberu različite varijante kolektivnog preseljenja.
Takođe, ukoliko je ispitanik odlučio da se preseli samostalno, upitan je za lokaciju preseljenja.
Poslednje pitanje u upitniku odnosi se na preseljenje grobnog mesta.
Otpor meštana
Kako je objašnjeno na prezentaciji, kolektivno preseljenje biće moguće samo ukoliko se za tu opciju opredeli najmanje 200 domaćinstava.
Mnogi meštani Dubravice su, ipak, odlučili da bojkotuju ovaj način izjašnjavanja, nezadovoljni informacijama koje im se daju na kašičicu i činjenicom da bivaju prisiljeni da odu iz svojih rodnih kuća, priča za „Vreme“ meštanin ovog sela Dejan Životić.
„Neću da im dajem nikakve povratne informacije kako ne bi na trenutak pomislili da za ovako nešto imaju zeleno svetlo. Mnogi misle slično kao i ja“, kaže sagovornik „Vremena“.
On objašnjava da meštani Dubravice već dugo žive u neznanju, te da nisu sigurni ni na koji će način država vršiti procenu vrednosti njihove imovine i da li će istu pošteno isplatiti. Ovo su, između ostalog, bile i najveće brige meštana na predstavljanju upitnika.
Životić dodaje da je pitanje i šta će biti sa pijaćom vodom.
„Čak i ako budemo morali da se preselimo, šta će biti do tog trenutka? Ko će nam garantovati normalan život sa kopom u neposrednoj blizini? Na primer, siguran sam da izgradnja tog kopa znači da možemo da se pozdravimo sa zdravom pijaćom vodom. Ali to niko ne spominje.“
U ovom selu godinama traju ispitivanja i bušenja tla. Međutim, raspoloženje meštana polako počinje da se menja. Kako kaže naš sagovornik, mnogi više ne dozvoljavaju bušotine na njihovim posedima, uprkos finansijskoj kompenzaciji.
„Pitanje je hoće li od toga išta biti. Evropska unija, koja bi možda uložila u to, sve više prelazi na obnovljive izvore energije. Druga varijanta su Kinezi. Ako se to desi, proći ćemo kao gradovi u istočnoj Srbiji“, zaključuje Životić.
Šta je za sada poznato
Kako piše u Prostornom planu Grada Požarevca, u Zapadnom delu Kostolačkog lignitskog basena planiran je razvoj kopa Zapadni Kostolac, ukupnog kapaciteta 190 x 106 tona uglja koji će se eksploatisati 31 godinu (Studija izvodljivosti eksploatacije ležišta Zapadni Kostolac, 2024).
Otvaranje kopa počeće tokom 2028. godine, odnosno nakon pripremnih aktivnosti, otkopavanje uglja se očekuje 2031. godine.
U zoni širenja ovog kopa nalazi se naselje Dubravica koje mora biti preseljeno do 2035. godine, navodi se u dokumentu. Naselje Batovac će se naći na ivici ovog površinskog kopa i biće izloženo indirektnim uticajima rudarskih aktivnosti, a potencijalno i preseljeno u celini ili delom.
Bliži uslovi preseljenja stanovništva (dinamika, oblici naknada, izbor lokacija i drugo) iz ovih naselja definisaće se u Programskim osnovama i Programima preseljenja koji su sastavni deo Prostornog plana područja posebne namene Kostolačkog ugljenog basena, a čija je izrada u toku, navodi se u dokumentu.
Osetno pada broj domaćih turista u Srbiji, još osetnije rastu cene paket-aranžmana. Za sve to prema, rečima vlasti, krivi su studenti
Menadžeri Junajted grupe se ne slažu sa smenom Dragana Šolaka i glavne izvršne direktorke kompanije Viktorije Boklag, piše američka agencija Blumberg
Zašto je SNS-u stalo do revizije biračkog spiska, a ne želi da je uradi? I šta ćemo mi sa tim, pita se u autorskom tekstu Jelena Jerinić, narodna poslanica Zeleno-levog fronta.
Stočari u Srbiji počeli su da rasprodaju goveda, jer zbog suše nema hrane, a stoku treba gajiti do sledećeg proleća, ističu poljoprivrednici. Slobodan Brkić, poljoprivrednik iz sela Glušci u Mačvanskom okrugu, za „Vreme“ objašnjava kakva je trenutna situacija
Lek rapamicin prikazan je kao regulator procesa starenja u naučnom časopisu o medicini Lanset. Kako on funkcioniše, da li zaista može da spreči da nam telo, a i um propada
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve